1. Prva jedinica ishoda učenja: od lovca i skupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. godine prije Krista)

Nastajanje najstarije ljudske kulture, njezino širenje i razvijanje zbivalo se u ledeno doba. Radi boljeg razumijevanja kulture i načina života ljudi ledenog doba treba poznavati ta zbivanja. Golemi ledenjaci pokrivali su trećinu cjelokupne kopnene površine Zemlje. Goleme ledene mase vezivale su znatan dio vode na površini Zemlje. Na taj su način bile slobodne kopnene veze koje su danas pod vodom, što je bilo od velikog značenja za rasprostiranje čovječanstva ledenog doba. Tijek pojedinih epoha ledenog doba nije bio ravnomjeran, već je unutar njih bilo kolebanja, koja su dovodila do neprekidnog pomicanja granice leda. U tijesnoj vezi s klimatskim promjenama na Zemlji dolazilo je u pojedinim predjelima na Zemlji i do promjena biljnog i životinjskog svijeta. Čovjek ranog ledenog doba najradije je birao južne predjele za život jer su oni bili bliži ekvatoru, ali krajem ledenog doba on je već bio naselio cijelu Afriku, južnu i zapadnu Europu, prednju Aziju, Indiju, istočnu Aziju, Kinu i Indoneziju (Java). Na temelju materijalnih nalaza možemo zaključiti o načinu života ljudi ledenog doba. Svakodnevne potrebe za hranom čovjek je zadovoljavao skupljanjem bobica, plodova i biljaka, a i lovom (lovci divljači), te ribolovom. Čovjek živi u pećini, jednostavnoj sjenici, kolibama i zemunicama.

Prije otprilike 10 000 godina ledeno se doba bližilo svome kraju. Ledenjaci se povlače i kopno se oslobađa. Morska se razina podigla i preplavila široka, prije prohodna obalna područja. U tisućljećima koja su slijedila ostali su u mnogim predjelima Zemlje i dalje stari oblici dobivanja hrane i načina života. Ipak na jednom malenom području, na Bliskom Istoku, klijalo je nešto novo što je unutar vrlo kratkog vremenskog razdoblja usmjerilo razvoj čovječanstva na potpuno nov put. Bio je to prijelaz na ratarstvo i stočarstvo, tzv. neolitska revolucija. Ratari su zauzimali zemljište uz tokove velikih rijeka, a stočari pašnjake u stepama i brdima. Od tog trenutka naglo je napredovao put čovječanstva na tehničkom, duhovnom i kulturnom području. Trebalo je više od pola milijuna godina dok je čovjek mogao izvesti taj revolucionarni korak, ali je od tada do sljedećeg koraka, do stvaranja prvih visokih kultura i do pronalaska pisma, trebalo svega četiri tisuće godina. Samo je još daljnjih pet tisuća godina trebalo do stvaranja naše suvremene civilizacije. Unutar nepunih 10 000 godina čovjek je uspio tako izmijeniti lice Zemlje da danas kultivirano tlo zauzima prostrana područja, dok se prirodna područja sve više smanjuju. U potrazi za kamenom čovjek je već u VI. tisućljeću prije Krista u jugozapadnoj Aziji pronašao bakar, ali o pravom razvoju obrade metala može se govoriti tek početkom IV. tisućljeća prije Krista. Tada započinje metalno doba. Njegov je početak regionalno vrlo različit. Zbog svoje mekoće bakrena su se oruđa lako lomila, pa je čovjek bio prisiljen tragati za novim metalom. Miješanjem bakra s kositrom dobivena je čvršća legura – bronca, koja je potisnula bakar te se najčešće rabila za izradu oruđa, oružja, posuđa i ostalih predmeta. Do oko 1200. godine prije Krista svladan je proces dobivanja i obrade željeza, pa se njegova uporaba počela naglo širiti, te je uvelike promijenila način života i ratovanja u mnogim dijelovima svijeta. Međutim, nisu se svi dijelovi Zemlje ravnomjerno mijenjali. U mnogim dijelovima svijeta ljudi nisu znali proizvoditi ni upotrebljavati željezo. Stanovnici Indonezije, Polinezije, sjeveroistočne Azije i Amerike, iako bogate željeznom rudačom, do velikih geografskih otkrića nisu znali kako se željezo dobiva i prerađuje. Još i danas imamo ljudi na Zemlji koji žive poput lovaca i skupljača plodova u ledeno doba, a u njihovoj neposrednoj blizini postoje tehnički visokorazvijene kulture.

Budući da će se u ovom povijesnom razdoblju prvi put govori o civilizacijama kao kontrastu života paleolitskog i neolitskog čovjeka i njihovoj kulturi te da će se pojmovi kultura i civilizacija neprestano koristiti i u povijesnim razdobljima koja slijede, te pojmove treba jasno definirati. Najprikladniji i ujedno najuočljiviji kriterij za pojam civilizacije jest poznavanje pisma i urbanizirano društvo tzv. urbana revolucija. Pisanje nije samo nov instrument za prenošenje ljudskih iskustava i prikupljanje znanja, nego je ono i pokazatelj nove socijalno-ekonomske strukture – grada. Grad je zajednica ljudi sastavljena od svećenika, profesionalnih upravljača, činovnika, obrtnika i trgovaca, te poljodjelaca i ribara koji žive u neposrednoj blizini grada. Ljudi se u gradu podvrgavaju disciplini i specijaliziraju u poslu, a pojedinci se služe različitim povoljnim prilikama koje im pruža život u gradu da se obrazuju i bave umjetnošću. Znanost je u rano doba civilizacije bila tek u povojima – čovjeka još nisu zanimale duhovne spekulacije i teorije, ali on je shvaćao umjetnost življenja i vješto i inteligentno je iskorištavao prilike za dobar život koji mu je pružala priroda.

Valja imati na umu da civilizacija ne podrazumijeva povijest samo jednog naroda, već zajednički napor koji su ulagali različiti narodi u stvaranje i promjene u svijetu, jer nijedan narod nije nikada živio sam za sebe. Rat, trgovina ili seobe različitih naroda oduvijek su stapali različite elemente njihovih kultura u nešto novo i vrijedno. Dakle, civilizacije su „skupine kulturnih obilježja, pa ih povjesničar vidi kao orkestar posebnih povijesti jezika, književnosti, znanosti, umjetnosti, prava, ustanova, osjećaja, tehnika, običaja, praznovjerja, vjerovanja i religija“. Civilizacije i kulture međusobno dolaze u doticaj, odbijaju se ili prihvaćaju. Upravo su te mijene, doticaji i razlike važni i mi ih tako opisujemo.

Tijek proučavanja

1. Počinjemo od zajedničke povijesti svijeta u najstarijem prapovijesnom razdoblju u kojemu se postupno naseljavaju pojedini kontinenti i na kojima se širi nomadski i sjedilački način života.
2. Zatim proučavamo oblike kultura i organizacije gospodarskog i društvenog života, tehnička rješenja do kojih se došlo u paleolitiku i neolitiku, čime su položeni temelji za stvaranje prvih civilizacija.
3. Slijedi pojava gradova i prvih civilizacija koje oblikuju složenu sliku svijeta, nasuprot gotovo nepromjenjivom stanju u prapovijesnom razdoblju. Učenici trebaju upoznati prirodu ranih civilizacija kao poseban način organizacije društva i povijesni fenomen podložan promjeni i propadanju.
4. U ovom razdoblju javlja se većina temeljnih otkrića, izuma, institucija i tehnologija; stoga ih učenici trebaju upoznati, jer će sve kasnije civilizacije i kulture biti izgrađene na tim postignućima.
5. U tom razdoblju upoznajemo se s korijenima najranijih susreta i razmjene između pojedinih društava. Naime, rane civilizacije nisu bile same sebi dovoljne, već su se razvijale djelomično i kao rezultat dinamičkih interakcija i razmjene ideja i proizvoda.
6. Prapovijesno doba i pojava ranih civilizacija važni su jer se tako upoznajemo s temeljnim pitanjima svih povijesnih razdoblja, a to su:
   1. utjecaj okoliša na život ljudi i mogućnosti i ograničenja ljudskog utjecaja na okoliš;
   2. zašto pojedina društva prihvaćaju, modificiraju ili odbacuju inovacije;
   3. raznolikost društvenih i kulturnih putova kojima različita društva mogu poći;
   4. kao i različite brzine društvenih i kulturalnih promjena u pojedinim dijelovima svijeta tijekom vremena.

   Sintezom navedenih pitanja kroz šest povijesnih razdoblja odgovaramo i na pitanje otkuda tolike razlike u razvoju ljudskih društava danas u svijetu.

1.1. Prva programska razina složenosti (minimalna)1

(Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70; druga godina 1/35 = inačica B; dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; trogodišnja strukovna srednja škola: jedna godina učenja 2/70).

Nastavne cjeline (moduli)

1. Najranije čovječanstvo i prve kulture na prostoru današnje Hrvatske

1. Život paleolitskog lovca i skupljača – krapinski pračovjek
2. Neolitska revolucija – nagli napredak čovječanstva

2. Metalno doba

1. Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija
2. Metalno doba i nastanak prvih poznatih naroda
3. Prostor današnje Hrvatske u prapovijesno doba – kulturne grupe na Jadranu i nalazišta

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Od lovca i skupljača do stanovnika grada
Razina	2
Obujam	0,5 – 1
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban objasniti biološke i kulturne procese na prostoru Hrvatske i šire koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života.
Ishodi učenja	Opisati život lovca i skupljača plodova starijeg kamenog doba. Raspraviti promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i stočarstvo. Objasniti kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove karakteristike. Identificirati podrijetlo, prostor i obilježja najstarijih stanovnika u metalno doba. Usporediti svakodnevni život ljudi na određenoj lokaciji u različitom vremenu.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola i trogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja 1/35 i 1/35; te 2/70 i 1/35 i jedna godina učenja 2/70.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Od lovca i skupljača do stanovnika grada
Razina	2
Obujam	0,5–1
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban objasniti biološke i kulturne procese na prostoru Hrvatske i šire koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života.
Ishodi učenja	Opisati pojavu prvih praljudi i način života lovačko-skupljačke zajednice na prostoru današnje Hrvatske u širem kulturnom kontekstu. Objasniti kako su lovačko-skupljačke zajednice na različitim prostorima današnje Hrvatske, regije i Europe kreativno reagirale na svoje prirodno okruženje. Objasniti pojam „neolitska revolucija“ i pojavu seoskih i gradskih naselja. Raspraviti promjene u tehnologiji, društvenoj organizaciji i kulturni život u zemljoradničkim zajednicama na primjeru kulturne grupe u jadranskoj zoni. Identificirati migracijske pokrete u jadranskom, panonskom i balkanskom prostoru u sklopu „velike indoeuropske seobe“ potkraj 1. i početkom 2. tisućljeća pr. Kr. Usporediti svakodnevni život ljudi na području koje su naseljavali Liburni s područjem vučedolske kulture. Usporediti razvoj kultura metalnog doba na području današnje Hrvatske i njezina šireg okruženja s kulturama na Starom istoku. Raspraviti dvije teorije o podrijetlu prapovijesnih kultura na prostoru Hrvatske i u njezinu širem okruženju: teoriju o stranom podrijetlu i teoriju o autohtonom podrijetlu.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola i trogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja 1/35 i 1/35; te 2/70 i 1/35 i jedna godina učenja 2/70.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)2

Naziv	Od lovca i skupljača do stanovnika grada
Razina	2
Obujam	0,5–1
Cilj nastavne jedinice	Učenik će biti sposoban interpretirati život paleolitskog lovca i skupljača na primjeru života krapinskog pračovjeka.
Ishodi učenja (5–7)	Ucrtati na slijepi zemljovid paleolitska nalazišta praljudi u svijetu i na području današnje Hrvatske koristeći se predloženim tekstom. Odrediti odlike neandertalca uz pomoć slike i teksta iz knjige Život neandertalca Ivora Karavanića. Opisati način prehrane i pribavljanja hrane neandertalca koristeći se geografskim kartama s prikazom vegetacije Europe tijekom ledenog doba. Objasniti kamene, koštane i drvene rukotvorine neandertalca uz pomoć slika. Objasniti način na koji su lovci i skupljači vjerojatno komunicirali, pamtili prošle događaje i osobe i izražavali svoju duhovnost, nakon čitanja povijesnih prikaza. Napisati uz pomoć priloženih opisa kratak esej čiji je naslov: Kako nam arheolozi, geolozi, biolozi i antropolozi pomažu shvatiti pojavu i život neandertalca?
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola i trogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja 1/35 i 1/35; te 2/70 i 1/35 i jedna godina učenja 2/70.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za prvu programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Praljudi, neandertalci, Homo sapiens, kameno, koštano i metalno oruđe i oružje, kameno doba, metalno doba, neolitska revolucija, rad i podjela rada (zemljoradnici, stočari, obrtnici i trgovci), migracije, horda, rod, etnička zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasništvo, teritorijalna zajednica, država, animizam, i totemizam, religija, kultura i civilizacija.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

1. Vremensko trajanje pojedinih razdoblja unutar široko definirane povijesne ere poput kamenog doba, neolitika, metalnog doba, ranih civilizacija i prvih država.
2. Najvažniji prapovijesni lokaliteti: Neandertal, Hušnjakovo brdo, Vučedol, Nin, Hvar i Danilo.
3. Najpoznatije etničke skupine u prapovijesno doba: Iliri, Liburni i Histri.
4. Najznačajniji događaji u životu ljudi u prapovijesno doba: ovladavanje vatrom i razvoj artikuliranog govora, počeci stvaranja kulture, ratarstvo, stočarstvo, otkriće metala, trajna naselja (selo i grad).
5. Najznačajniji izumi u prapovijesno doba: prva oruđa kao što su kamene sjekire, luk i strijela, lončarsko kolo i izrada keramike, motika i drveni plug, pletenje i tkanje, izgradnja kuća od ilovače i kamena.
6. Religija – osnovni pojmovi: kult lubanje, kult medvjeda, kanibalizam, kult mrtvih, totemizam i animizam.

1.2. Druga programska razina složenosti (srednja)

(Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja 70 sati u svakoj godini – prva godina 2/70; druga godina 2/70 = inačica A; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70).

Nastavne cjeline (moduli)

1. Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba

1. Pojava i razvoj prvih ljudi
2. Materijalna kultura i način života
3. Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

2. Neolitska i urbana revolucija

1. Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika
2. Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
3. Od stanovnika sela do stanovnika grada

3. Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija

1. Stari istok
2. Pismo – izum od neprocjenjive važnosti
3. Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

4. Današnji hrvatski prostor u prapovijesno doba

1. Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek
2. Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija
3. Iliri i njihova kultura

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Od lovca i skupljača do stanovnika grada
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života.
Ishodi učenja	Opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i skupljača plodova. Preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju. Objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike. Identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova. Razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija. Usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi. Razlikovati povijesne procese na današnjem hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja: prva godina 2/70 i druga godina 2/70 = inačica A; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70).

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Od lovca i skupljača do stanovnika grada
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života.
Ishodi učenja	Interpretirati podatke o vremenu, područjima i uvjetima pojave prvih ljudskih zajednica (svijet – Europa – Hrvatska). Opisati način izrade i vrste kamenog oruđa i oružja, glavno zanimanje, nastambe i društvenu skupinu najstarijih lovačko-skupljačkih zajednica. Objasniti način na koji su lovci i skupljači vjerojatno izražavali svoja religijska vjerovanja i svoje osjećaje putem umjetničkih prikaza. Identificirati procese koji su doveli do pojave zemljoradničkih i stočarskih društava u pojedinim dijelovima svijeta (svijet – Europa – Hrvatska). Opisati otkrića i izume, izradu kamenog i metalnog oruđa i oružja, prva seoska i gradska naselja, te podjelu rada i života u njima (svijet – Europa – Hrvatska). Objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike. Analizirati kako su se širila agrarna društva i kako su i kada nastajali prvi gradovi i države na Starom istoku. Objasniti znanstvena dostignuća ranih civilizacija, prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi. Identificirati temeljna graditeljska i umjetnička dostignuća ranih civilizacija. Usporediti život ljudi na današnjem hrvatskom prostoru i oko njega na primjeru Vučedolske kulture s istodobnim procesima u Euroaziji. Opisati proces nastanka najstarijih etničkih skupina koje svrstavamo u ilirsku zajednicu na prostoru današnje Hrvatske i u njezinom okruženju.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja: prva godina 2/70 i druga godina 2/70 = inačica A; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70).

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Od lovca i skupljača do stanovnika grada
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj nastavne jedinice	Učenik će objasniti pojavu, lokacije i način života paleolitskog lovca i skupljača plodova te njihovu materijalnu kulturu.
Ishodi učenja (5–7)	Identificirati čimbenike koji su određene geografske lokacije načinili prikladnim za naseljavanje lovaca i skupljača plodova služeći se povijesnim i geografskim zemljovidima, slikama i podatcima u udžbeniku. Raščlaniti na koji nam način znanstvenici, arheolozi, geolozi, paleontolozi i antropolozi koji rade u zajedničkom timu i istražuju razvoj praljudi na tlu Hrvatske, pomažu razumjeti najstariju povijest čovječanstva pomažući se priloženim slikama i tekstom. Objasniti tehnike izrade oruđa i oružja i prve nastambe koristeći slikovni materijal. Prikazati jedan dan u životu žene ili muškarca u lovačko-skupljačkoj zajednici služeći se slikovnim i tekstualnim materijalom u udžbeniku. Zaključiti o mogućem društvenom i kulturalnom značenju slikarija iz špilja Altamira i Lascaux u eseju pod naslovom: Možemo li na temelju slikovnih izvora zaključiti o postojanju vjerskih uvjerenja kod prvih ljudi? Objasniti uz pomoć postavljenih tvrdnji zašto su prvi praljudi bili nomadi i skupljači plodova, kako su međusobno komunicirali i jesu li imali pamćenje o prošlim događajima. Opisati staništa, rukotvorine, način života te duhovnost i simboliku Krapinskog pračovjeka koristeći se slikama i dijelovima teksta iz knjige Život Neandertalca Ivora Karavanića.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja: prva godina 2/70 i druga godina 2/70 = inačica A; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70).

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za drugu programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Praljudi, neandertalci, Homo sapiens, kameno, koštano i metalno oruđe i oružje, kameno doba, metalno doba, rad i podjela rada (zemljoradnici, stočari, obrtnici i trgovci), horda, rod, etnička zajednica, narod, neolitska revolucija, plodni polumjesec, selo i grad, privatno vlasništvo, teritorijalna zajednica, društveni slojevi, socijalna nejednakost, kultura, migracije, Semiti i Indoeuropljani, država, religija, animizam i totemizam, civilizacija, Stari istok, irigacijski sustav, teokratska država, despotska monarhija, kaste, plemstvo, svećenstvo, kultura gradova, zigurati, skulpture, piramide, sfinge i hramovi.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

1. Vremensko trajanje pojedinih razdoblja unutsar široko definirane povijesne ere poput kamenog doba, neolitika, metalnog doba, ranih civilizacija i prvih država.
2. Najvažniji prapovijesni lokatiteti: Altamira i Lascaux, Neandertal, Stonehenge, Hušnjakovo brdo, Vinča, Vučedol, Hvar, Danilo i Butmir.
3. Najpoznatije etničke skupine u prapovijesno doba: Iliri, Panonci, Tračani i Kelti.
4. Najznačajniji događaji u životu ljudi u prapovijesno doba: ovladavanje vatrom i razvoj artikuliranog govora, počeci stvaranja kulture, otkriće metala.
5. Najznačajniji izumi u prapovijesno doba: prva oruđa kao što su kamene sjekire, luk i strijela, lončarsko kolo i izrada keramike, motika i drveni plug, pletenje i tkanje, izgradnja kuća od ilovače i kamena.
6. Najznačajnije države i narodi na Starom istoku: sumeranski gradovi-države, Harappa i Mohenjo Daro, Kineska Država, Akadsko Carstvo, Babilonsko Carstvo, Egipatska Država, Hetitsko Carstvo; Sumerani, Akađani, Babilonci, Egipćani, Hetiti, Dravidi, Indijci i Kinezi.
7. Najznačajnija dostignuća naroda Starog istoka: izgradnja irigacijskog sistema i natapanje, kotač, usavršeni plug s kotačima, transportna i bojna kola, kolske ceste, splavi, čamci i brodovi, poštanska služba, strukovni cehovi i njihove radionice, klesarstvo, proizvodnja stakla, karavanski putovi, metalni novac, uvođenje državnih pristojbi (carine, cestarine, lučke i kanalske pristojbe), veletrgovina i sajmišta. Dostignuća na području organizacije društva: državni aparat i administracija, zakoni (Hamurabijev zakonik).
8. Prva pisma: slikovno pismo, pojmovno pismo, slogovno i alfabetsko glasovno pismo.
9. Religija – osnovni pojmovi: politeizam, monoteizam, mitovi, mitologija i svećenstvo.

1.3. Sposobnost povijesnog mišljenja (standard 2 za prvu i drugu programsku razinu složenosti)

Standard 2 uključuje razvijanje pet vještina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postignuća, i to:

1. Vještina kronološkog mišljenja

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Izračunati vrijeme u milijunima, tisućljećima, stoljećima, desetljećima od čvrstih točaka u sistemu kalendara: pr. Krista (pr. Kr.) i poslije Krista (AD) i usporediti s čvrstim točkama drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g. pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog drugog.
2. Izraditi višeslojne usporedbene tablice na temelju raspoloživih podataka.
3. Odrediti vremenski slijed povijesnih događaja u široko definiranim povijesnim erama, iz nacionalne povijesti, povijesti Europe i svijeta.
4. Interpretirati podatke predočene u vremenskim lentama tako da se odredi kada su se prijelomni događaji zbivali i što se u isto vrijeme događalo na drugim mjestima.
5. Objasniti povijesni kontinuitet i promjenu na primjerima povijesnog razvoja i trajanja određenog povijesnog procesa u široko definiranom povijesnom razdoblju.
6. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrđujući organizacijska načela na kojima se temelje.

2. Vještina razumijevanja povijesne priče

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Identificirati glavno pitanje povijesne priče koja se odnosi na svrhu, perspektivu ili stajalište iz kojega je izvedena.
2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim pričama uzevši u obzir živote pojedinaca, usvojene vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta (u vremenu i prostoru u kojem su živjeli, a ne iz današnje perspektive).
3. Čitati i interpretirati podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima uključujući specifične karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek događaja ondje gdje i kada su se dogodili.
4. Čitati i interpretirati zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako bi se određeni povijesni događaji interpretirali na temelju geografskih svojstava i ambijenta u kojim su se dogodili.
5. Čitati i interpretirati vizualne i brojčane podatke predstavljene u statističkim tablicama, histogramima, dijagramima i lentama vremena.
6. Čitati i interpretirati vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama i crtežima.

3. Vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Utvrditi primarne i sekundarne izvore koje je koristio autor i formulirati analitička pitanja s kojima se ispituje vjerodostojnost podataka i utvrđuju svrha i stajališta s kojih je priča napisana u dokumentima i povijesnim pričama.
2. Analizirati povijesne priče kako bi se utvrdile činjenice koje je autor pružio i vrednovati vjerodostojnost generalizacije ili interpretacije koju je autor predočio na temelju dokaza koje je skupio.
3. Analizirati ili konstruirati uzročno-posljedičnu analizu uzevši u obzir dva ili više faktora koji su pridonijeli povijesnom događaju.
4. Prepoznati povijesne zaključke koji su podložni promjeni na temelju novootkrivenih izvora i novih interpretacija.
5. Ocijeniti važnost pojedinca u povijesti i njegovih individualnih izbora i akcija.
6. Kritički vrednovati predočene dokaze koji se temelje na primarnim i sekundarnim izvorima i uočiti opasnost uspostavljanja analogije, ne uzimajući u obzir različite uvjete određenog vremena i prostora.

4. Vještina povijesnog istraživanja

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Utvrditi ključna pitanja o određenim povijesnim dokumentima:
   1. tko ih je načinio, kada, kako i zašto;
   2. što nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile;
   3. što trebamo još pronaći kako bismo mogli „ispričali priču“ o dokumentu, ljudima i događajima koji su s njima povezani.
2. Pronaći određene povijesne podatke koristeći se različitim primarnim i sekundarnim izvorima (materijalni ostaci, slike, fotografije, filmovi, dokumenti, časopisi i knjige).
3. Načiniti izvještaj o povijesnom kontekstu na temelju podataka iz povijesnih izvora (materijalnih, pisanih i slikovnih).
4. Ispitati povijesne zaključke kako bismo utvrdili čiji glasovi nedostaju u priči i objasniti razloge njihova izostajanja.

5. Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prošlosti susretali i to analizom njihovih vrednota, interesa, perspektiva i stajališta, zatim analizirati učinke njihovih izbora i odluka kao i moguće opcije u tom vremenu i na tom mjestu. Npr. kako su pojedinci i društva poboljšavala svoj život unapređivanjem oruđa, prilagođavanjem okolišu i prilagođavanjem okoliša svojim potrebama.
2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u različitim kulturama i civilizacijama, te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i načina života, te dugoročne i kratkoročne posljedice njihovih vjerovanja.
3. Razlikovati odgovarajuće povijesne analogije od neodgovarajućih analogija i to kritičkom prosudbom paralela između današnje situacije i one u prošlosti.
4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, zatim analizirati putove i granice širenja i međusobnog utjecaja pojedinih dostignuća, te njihove posljedice na život čovjeka.

1.4. Primjeri provjere i vrednovanja (za minimalnu i srednju programsku razinu složenosti)

Učenik će biti sposoban:

1. Prikazati (crtežom ili kratkim pisanim uratkom) svakodnevni život paleolitskog lovca i skupljača plodova. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
2. Navesti (uzevši u obzor uzročno-posljedične veze) promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i stočarstvo. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa, te njihova interpretacija]
3. Vrednovati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju komentirajući sljedeća pitanja:
   1. Što znanstvenici razumijevaju pod izrazom „neolitska revolucija“?
   2. Da li riječ revolucija odgovara činjenicama?
   3. Što riječ neolitska znači u kontekstu vremena rane zemljoradničke djelatnosti? [Vještina analize povijesnih događaja i procesa, te njihova interpretacija]
4. Kreirati (na slijepom zemljovidu ili lenti vremena) prikaz kulturnih grupa na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba te njihove temeljne karakteristike (koristeći vizualne simbole). [Vještina kronološkog mišljenja]
5. Imenovati (koristeći se povijesnim i geografskim zemljovidom) najznačajnije kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove karakteristike. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
6. Načiniti pregled podrijetla, prostora i obilježja najstarijih stanovnika u metalno doba. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
7. Načiniti tablicu vremenskog slijeda, prostora i karakteristika ranih civilizacija i prvih gradova. [Vještina kronološkog mišljenja]
8. Izraditi kartu graditeljskih, umjetničkih i znanstvenih dostignuća ranih civilizacija. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
9. Konstruirati usporedbenu tablicu prvih pisama i njihova utjecaja na politički, društveni i kulturni život ljudi. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
10. Izdvojiti povijesne procese na današnjem hrvatskom prostoru od onih u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
11. Izraditi prikaz svakodnevnog života ljudi na određenoj lokaciji u različitom vremenu. [Vještina povijesnog istraživanja]

Napomena:

Prva jedinica ishoda učenja nema treću maksimalnu programsku razinu. Dakle, nijedan kurikulum povijesti za srednje strukovne škole nema prvu jedinicu ishoda učenja na maksimalnoj razini, već se ona nalazi isključivo u kurikulumima za gimnaziju.

1.5. Literatura

• Braudel, Fernand, Civilizacije kroz povijest, Globus, Zagreb, 1990.
• Cravetto, Enrico (urednik), Povijest – knjiga I (Prapovijest i prve civilizacije), Europapress holding, Zagreb, 2007.
• Dimitrijević, Stojan i suradnici, Prapovijest, Naprijed, Zagreb, 1998.
• Dimitrijević, Stojan, Vučedolska kultura, Slavonica, Vinkovci, 1994.
• Durman, Aleksandar (urednik), Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2006.
• Durman, Aleksandar, Vučedol – 3. tisućljeće pr. Kr., Katolog izložbe, Zagreb, 2008.
• Facchini, Fiorenzo, Stazama evolucije čovječanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
• Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige I–II, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
• Grupa autora, Povijest svijeta, Naprijed, Zagreb, 1990.
• Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige I–III, (Pretpovijest, Mezopotamija i biblijske zemlje, Stari egipat i antička Grčka), Liber Novus, Zagreb, 2010.
• Heršak, Emil, Drevne seobe: Prapovijest i stari vijek, Školska knjiga, 2005.
• Kale, Eduard, Uvod u znanost o kulturi, Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 2003.
• Karavanić, Ivor, Život neandertalca, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
• Stipčević, Aleksandar, Iliri – povijest, život, kultura, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
• Suić, Mate, Antički grad na Jadranu, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
• Uranić, Igor, Stari Egipat: povijest, književnost i umjetnost starih Egipćana, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

---

1 U tablicama koje slijede ova prva programska razina označena je brojem 2. Treba reći zašto brojem 2. Hrvatski kvalifikacijski okvir predviđa zanimanja za koja se učenici školuju samo dvije godine. Programska razina kurikuluma pojedinih predmeta za ta zanimanja označena je brojem 1. U nastavnom planu za dvogodišnja zanimanja nema predmeta povijest, pa prema tome nema ni razine 1. Hrvatski kvalifikacijski okvir također predviđa i jedno zanimanje (medicinska sestra) za koje se učenici školuju pet godina. Nastavni plan predviđa u tom zanimanju dvije godine učenja povijesti i programska razina za ovo zanimanje u predmetu povijest označena je brojem 3, odnosno kao srednja programska razina.

2 U jediničnoj pripremi ogledaju se nastavnikova kreativnost i kompetencija. Nastavnik ima punu slobodu rasporediti pet vještina unutar zadanih tema, odabrati oblike i metode rada te nastavne materijale. Nastavnik treba dovesti učenika u situaciju da pet vještina može koristiti u samostalnom radu kod kuće ili iskazati vještinu u pismenom zadatku.