Grad Opatija dobio je ime po benediktinskoj opatiji Sv. Jakova, koja se prvi put spominje godine 1453. Otada će proći gotovo četiri stoljeća dok Opatija ne izraste iz malog pomorskog i ribarskog naselja u prestižno zimovalište i ljetovalište na Kvarneru. Uspon Opatije kao turističkog mjesta započeo je 1838. godine, kada je izgrađena prometna mreža uz more. Prometnica od Rijeke do Voloskog kao da je potaknula početak turističkog razvoja Opatije. Nov poticaj razvoju Opatije dala je gradnja Vile Angioline 1844. godine. Izgradio ju je Iginio Scarpa, riječki patricij, u čast svoje supruge Angioline, po kojoj je vila i dobila ime. Otada su u Opatiju počeli stizati na ljetovanje pripadnici aristokracije i bogati poslovni ljudi sa svojim obiteljima. Među prvim gostima bio je ban Josip Jelačić sa suprugom Sofijom. Iginio Scarpa dao je 1845. godine izgraditi i prekrasan perivoj u kojem je zasađeno egzotično raslinje iz cijelog svijeta što su mu ga donosili obiteljski prijatelji i pomorski kapetani.
Željeznička pruga od Pivke do Matulja i Rijeke koju je 1873. dao izgraditi direktor bečkog Društva južnih željeznica Friedrich Julius Schüller potakla je daljnji razvoj obalnih gradova. Željeznica je stigla do Matulja, malog mjesta u neposrednom zaleđu Opatije. Time je otvoren put razvoja turizma u Voloskom, Opatiji, Iki i Lovranu. Naime, iz „matujskog štaciona“ sve do Lovrana, bečka gospoda išla su kočijama i kasnije tramvajima. Opatija postaje tijekom cijele godine prestižno boravište uglednih osoba. Dana 27. ožujka 1884. svečano je otvoren i prvi hotel „Kvarner“. Nakon njegove izgradnje podižu se i drugi hoteli, ljetnikovci i vile. Opatija postaje omiljena destinacija bogatih, slavnih i okrunjenih ljudi iz cijelog svijeta. Za zabavu gostiju organiziraju se izleti brodom duž cijelog Kvarnerskog zaljeva. Uspostavljena je i redovna brodska linija (Rijeka – Volosko – Ika – Lovran) koja je Opatiju povezala s Rijekom.
U Opatiju je 1883. stigao i ugledni liječnik Julius Glax koji je bio oduševljen opatijskom klimom i njenim lječilišnim mogućnostima. On i njegov kolega i prijatelj kirurg Theodore Billroth odlučili su potaknuti gradnju lječilišta u Opatiji. Tako je godine 1889. Opatija proglašena i prvim morskim klimatskim lječilištem na Jadranu.
Godine 1885. započela je izgradnja obalnog puta, poznatog pod imenom Lungomare, a on je započinjao u Voloskom, kroz Opatiju, pa sve do Lovrana. Obalni put je sagrađen na inicijativu Društva za uljepšavanje Opatije. Godinu dana poslije Opatija dobiva električnu rasvjetu i struju, a sljedeće 1887. godine dobila je i vodovod. Opatiju su posjetili i rumunjski kralj Carol I. i njegova supruga, kraljica Elizabeta, koja je poznatija kao pjesnikinja pod pseudonimom Carmen Sylvia. Kraljica Elizabeta ostavila je svoj poseban trag u Opatiji. Dala je izgraditi iznad Opatije prekrasno šetalište kroz šumu. Godine 1908. uspostavljen je i tramvajski promet između Matulja, Opatije i Lovrana. Opatijski tramvaj kojega je trasa bila duga 12 kilometara, zamijenio je poštansku kočiju i popravio loše brodske veze. Imao je trinaest lokomotiva i pet putničkih kola. Tramvajska veza ukinuta je 1933. godine, a zamijenili su je automobili.
Uspon Opatije početkom 20. stoljeća prekinuo je Prvi svjetski rat. Godine 1920. ugovorom u mjestu Rapallo između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS Opatija je pripala Italiji. Nova granica spriječila je dolazak brojnih stranih gostiju i usporila turistički rast Opatije.
Terenski rad je namijenjen učenicima i ima neke svoje osobitosti. Učenici uglavnom samostalno istražuju lokacije, a kao orijentacija i pomoć služe im radne mape. U njima su zadatci koje treba obaviti tijekom terenskog rada. Učitelji i nastavnici kreiraju radnu mapu za učenike, daju im upute prije početka terenskog rada i nakon njegova završetka raspravljaju s učenicima o obavljenim zadatcima i dojmovima. Na kraju se izrađuje plakat. Učitelji i nastavnici, njih ukupno 25, upoznali su se s ovim posebnim oblikom terenske nastave na način da su poput učenika podijeljeni u pet manjih skupina te su samostalno prošli određenim lokacijama pomažući se pritom radnom mapom. Svaka skupina je nakon uvodnog izlaganja izabrala ime koje je povezano s poviješću grada Opatije.
Središnji dio terenskog rada je samostalni obilazak pojedinih lokacija, njihovo fotografiranje i rješavanje zadataka u radnoj mapi.
Ovaj oblik terenskog rada zaključuje se izradom plakata, čime sudionici prezentiraju stečene spoznaje i dojmove.
Radna mapa
Prije više od stotinu godina današnja je opatijska rivijera slovila kao jedna od najatraktivnijih destinacija Austro-Ugarske Monarhije i privlačila je brojne kraljeve, aristokraciju i umjetnike. Krajem 19. st. Opatija je službeno proglašena i lječilištem. Priznati medicinari hvalili su prednosti lokalne klime, pa su sagrađeni brojni sanatoriji, kupališta i hoteli. Mnogi od njih ostali su sačuvani do danas.
Obalno šetalište dugo je 12 km i povezuje Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran. No, ne bojte se – vi ćete prijeći samo njegov kraći dio. Na svakom ćete koraku naići na neku zanimljivost koja priča o povijesti ovog kraja...
Želim vam ugodnu i poučnu šetnju!
Dragi sudionici terenskog rada! Dobro jutro! Jeste li spremni?
Upišite vrijeme početka rada: ____________
Imat ćete dovoljno vremena, ali ipak pripazite! Držite se zadanih termina!
Pročitajte prvi dio teksta i krenite u izvršavanje zadatka koji će vam omogućiti da upoznate dio povijesti Opatije i Voloskog. Krenimo u „povijesnu avanturu“.
Nalazite se na kupalištu Slatina.
Slatina = slani mineralni izvor. U našem slučaju ušće potoka Vrutki u more. Vrulje su dale najprije ime uvali, potom i zaleđu, vili i hotelu. Najveća plaža u Opatiji, savršeno u skladu s opatijskim secesijskim fasadama, spomenicima i kamelijama.
Osvrnite se oko sebe i pogledajte skulpturu poznatog književnika i natpis na njoj te odgovorite:
O kome je riječ?
Znate li čiji je veliki prijatelj on bio?
Kada je skulptura napravljena?
Pronađite tko je i kome darovao skulpturu.
More je s vaše desne strane. Na obalnom ste šetalištu cara Franje Josipa I. Obalni put, dugačak 12 km, poznatiji je kao Lungo mare. Povezuje mjesta Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran. Duž trase šetališta podignuta su spomen-obilježja znamenitim osobama koje su boravile u Opatiji.
Franjo Josip I, austro-ugarski car. Došao je na vlast s 18 godina, kada se prijestolja odrekao Ferdinand II. Na prijestolju se zadržao punih 68 godina i uz englesku caricu Viktoriju II. bio je vladar koji je najdulje vladao. Za prekrasna sunčana dana 29. ožujka 1894. silazi s vlaka na matuljskoj postaji, izazivajući veliku radoznalost u tisku onoga doba. Za posjeta zaputi se i u Volosko, k staroj toskanskoj nadvojvotkinji. Drugi put car je posjetio Opatiju 1904, da bi otvorio kršćansku nekatoličku (evangeličku) crkvu izgrađenu za turiste iz Sjeverne Europe. Susreo se i s švedsko-norveškim kraljem Oskarom II. Zadržao se dva dana.
Zastanite kod ploče s lijeve strane i prepišite:
Obalno šetalište ________ – ________ (god.)
Supruga Franje Josipa I. bila je Elizabeta Wittelsbach zvana Sissi (1837–1898). U nekoliko navrata boravila je u Opatiji. Tragična smrt snašla ju je 10. rujna 1898. u 61. godini, kada je probodena nožem talijanskog anarhista Luigia Lucchenija na brodu koji ju je trebao prevesti iz Geneve u Montreux.
Krenite dalje obalnom šetnicom cara Franje Josipa I. Došli ste do natpisa na zidu koji se nalazi s lijeve strane.
Pročitajte ga.
Tko je bio Jozef Piłsudski?
Kada je boravio u Opatiji?
Ako naiđete na uličnog svirača, skupite nešto sitnša i dobacite mu ga.
S vaše je desne strane „Djevojka s galebom“, djelo kipara Zvonka Cara, koja je 1956. postavljena na hrid. Postala je simbol grada. Dotada je ondje stajao kip „Madonne del Mare“, koja je bila postavljena da bdije nad dušom grofa Arthura Kesselstadta, nestalog u proljetnoj oluji na moru godine 1891.
ZANIMLJIVOST
Originalni kip Djevojke s galebom imao je i ribu – u galebovu kljunu, koja je u jednom trenutku nestala. Model za popularnu „Opatijku“ bila je Jelena Jendrašić iz Crikvenice.
Krenite naprijed i doći ćete do Umjetničkog paviljona Juraj Šporer.
JESTE LI ZNALI?
Ovaj je paviljon danas izložbeni prostor, a nekada je bila poznata austro--ugarska slastičarnica „Glacier“, u koju su ekspresnim vlakom svakog jutra stizale svježe torte iz Beča i Budimpešte
ZANIMLJIVOST
Do 1885. ovdje se nalazilo groblje. Navodno su dva zaposlenika na kupalištu 17. lipnja 1881. otvorila grob Ivana Varljena, probola ga glogovim kolcem i vratila u grob, jer su pokojnika smatrali vampirom.
Na paviljonu pronađite spomen-ploču i nadopunite:
Juraj Šporer
1794. – ________; liječnik i ________________ književnik;
Pokretač razvoja Opatije _______________ i _______________ u 19. st.
Spustite se stubama u Park Sv. Jakova i provjerite možete li svi sjesti na skulpture koje su ondje postavljene.
Koliko je skulptura postavljeno?
Koliko vas je ostalo bez skulpture?
FOTOGRAFIRAJTE!
Krenite prema stubama. Na dnu stuba krenite lijevo. Pred vama je stražnja strana crkve Sv. Jakova (taj je svetac ujedno i zaštitnik grada Opatije).
Na njoj potražite medaljon velikog prijatelja Opatije.
O kojoj se osobi radi? ________________, ________________
ZANIMLJIVOST
Zahvaljujući njemu i Šporeru, Opatija je 1889. službeno proglašena prvim balneološkim lječilištem na Jadranu.
Znate li što je BALNEOLOGIJA? To je znanost o ljekovitoj primjeni morskih kupki.
Nastavite istim smjerom do dalekozora. Pođite dalje.
Doći ćete do najstarijeg hotela na istočnoj obali Jadrana, a to je hotel ________________. U početku je bio sanatorij za plućne bolesti za plemstvo i uglednike.
Pronađite na hotelu koje je godine izgrađen.
Koliko godina turizma slavi Opatija danas?
Krajem 19. st austrijsko plemstvo i poslovni ljudi te slavni liječnici počeli su pokazivati sve veći interes za kvarnerski biser, jedni zbog snobizma, a drugi da bi korisno uložili svoj kapital. Alzašanin Friedrich Julius Schüler izgradio je hotel na kvarnerskoj rivijeri i dao mu ima Quarnero. Njegova je izgradnja započela na mjestu vinograda obitelji Tomašić 1883, a upravljanje izgradnjom hotela povjereno je inspektoru Južnih željeznica Oswaldu Messeu: on je dovršio posao za deset mjeseci. Istodobno je izgrađen i paviljon sa zatvorenim bazenom za kupke u zagrijanoj morskoj vodi, kupalište s odijeljenim kabinama za muškarce i žene, obalni put i razni drugi objekti. Pročelje Hotela Kvarner do danas je ostalo nepromijenjeno, a svečano je otvoren 27. ožujka 1884. Tada je imao 60 soba.
Navedite barem jednu manifestaciju koja se ovdje održava.
Pronađite na plesnom podiju bistu Mr. Morgena! Što znate o njemu?
Krenite dalje. Dolazite do prijelaza betonskog u šljunčani dio Lungo mara.
Pronađite bistu Antona Pavloviča Čehova i kraj nje se FOTOGRAFIRAJTE!
Čehov je Opatiju posjetio početkom listopada 1894. Imao je 34 godine i bio je krhka zdravlja. U Opatiju stiže za tmurnih i kišovitih dana koji su ga oneraspoložili, pa o svom boravku i o samom mjestu u pismima prijateljima i noveli „Arianna“ nije pisao suviše pohvalno.
Pogledajte vilu ispred sebe. To je Vila ___________________.
U Vili Amaliji odsjedali su „bolji gosti“, a među njima i poznata američka balerina Isadora Duncan, kojoj je treperenje palminih listova dalo inspiraciju za nove plesne pokrete.
Isadora Duncan (1878–1927) velika američka plesačica, supruga ruskog pjesnika Sergeja Jesenjina. Prešla je Atlantik da bi došla u Pariz. Ubrzo zatim odlazi u Mađarsku, gdje ljepotom svojega plesa i mladošću osvaja publiku. Međutim, shrvana potištenošću zbog nesretne ljubavi traži ozdravljenje u toplicama, zaklinjući se da više nikada neće svoju umjetnost žrtvovati ljubavi. Vraća se na pozornicu i ponovo osvaja publiku. Godine 1902. dolazi u Opatiju sa svojom sestrom Elizabetom. U Opatiji je upoznala ljubav prema krajoliku, bujanje života. Posebno je bila vezana uz jednu opatijsku palmu koja je zahvaljujući Izidori ušla u povijest plesne umjetnosti.
S lijeve strane ugledat ćete skulpturu opatijske kiparice Tatjane Kostanjević.
Prepišite izreku Isadore Duncan.
Nastavite desnim puteljkom prema Parku Angiolina – prolazite kraj Vile Angioline.
JESTE LI ZNALI ?
Vilu Angiolinu izgradio je 1832. riječki patricij i trgovac Iginio Ritter Scarpa. Neuglednu kuću koju je kupio 1844. pretvorio je u raskošnu vilu. Nazvao ju je po svojoj supruzi. Godine 1875. obitelj Scarpa prodaje vilu grofu Victoru Chorinskyju. Danas se u vili nalazi Muzej turizma.
Prepišite radno vrijeme Muzeja turizma ____________
Uđite u prostorije Muzeja i pogledajte izložbu „Prvi hoteli na Jadranu“.
Nakon što ste pogledali izložbu, pobrojite koliko klupica okružuje park ispred Vile Angioline.
Provjerite koliko vas komotno sjedne na jednu klupicu, odakle ljeti možete uživati u glazbi koja dopire s obližnjeg glazbenog paviljona ispred kojeg stoji kip violinista Jana Kubelika.
NAPRAVITE NEKOLIKO FOTOGRAFIJA!
JESTE LI ZNALI?
Od 1885. godine u Parku Angiolina pronašlo je dom više od 150 biljnih vrsta iz cijeloga svijeta. Među njima počasno mjesto zauzima simbol Opatije – kamelija. Park je podijeljen na 60 polja i ima površinu od 3,64 ha.
ZANIMLJIVOST
Kameliju je s Filipina u Europu prokrijumčario jezuit Camelus.
Potražite pa zapišite najmanje 3 vrste biljaka koje su u park dopremljene s drugih kontinenata.
Nastavite dalje. Neka vam Ljetna pozornica ostane s desne strane.
Uživajte u prirodi. Prolazite pored grafita. Zapišite pet osoba koje su ovjekovječene grafitom.
Došli ste pred izlaz iz parka. Lijevo od vas je info-ploča grada Opatije. Potražite što je sve zabranjeno ćiniti u parku.
Iziđite iz parka. Prijeđite preko pješačkog prijelaza. Nogostupom krenite lijevo.
S vaše lijeve strane je bista književnika nobelovca. Riječ je o
Koje je godine ovaj pisac dobio Nobelovu nagradu i za koji roman?
Krenite dalje.
Došli ste do Yacht cluba. Zastanite kod jelovnika i odgovorite:
Koje je predjelo najskuplje i koliko košta?
Znamo da su vam narasle zazubice: stoga progutajte slinu, stisnite zube i krenite naprijed.
Došli ste do lučice Dražica.
Dražica obuhvaća dio obale između Škrbića (potoka Tomaševac) i 100 metara prema jugu. Draga = slavenski = dol, uvala. Nekada se tim imenom nazivao i izvor pitke vode u uvali.
Koliko je taksija u lučici?_________________
Nastavite šetnju. Došli ste do Kupališta Tomaševac.
Tomaševac – uvala, potok granica između Opatije i Škrbića, stubište i kupalište. U vezi je s prezimenom Tomašić: to je njihov škrbićanski imperij, to je njihovo kupalište.
Potražite ploču plave boje. Kada je kupalište sagrađeno?
Jeste li umorni? Vrijeme je za odmor i osvježenje uz piće!
Dokumentirajte odmor zajedničkom FOTOGRAFIJOM!
Poslije prve stanke !
ČESTITAMO NA DOSADAŠNJOJ AKTIVNOSTI,
SAMO HRABRO NAPRIJED!
Krenite dalje, prema Voloskom.
Koji se veliki hotel nalazi s vaše lijeve strane?
Evo vas, došli ste do benzinske crpke Škrbići.
Škrbići = škrba = krnji zub, briga... Škrbići su nekada pripadali Voloskom po katastarskoj i pravnoj razdiobi, a po crkvenoj Opatiji. Opatijske su majke početkom 20. st prihvaćale ženidbene ideje svojih sinova hladno: „Ni ona domaća, ona je od Škrbić.“
Krenite dalje. Pred vama je uzak natkriveni prolaz.
Kako se zove hotel u njegovoj blizini?
Došli ste do ploče koju je podiglo mađarsko društvo „Baross“.
Kome je ploča podignuta?
Krenite naprijed do dječjeg igrališta i kupališta Lipovica.
Lipovica = potok, uvala u koju utječe more, stubište i područje pod Novom cestom između istoimenog potoka i Voloskog. Krajem 18. st. u Voloskom se otvara škola koju polaze Opatijci. Djetinstvo polaznika škole u Voloskom ostaje više u znaku traume koju su djeca proživljavala putem do Voloskog, kroz nekadašnje gustiše Lipovice. Tu su se okupljali različiti probisvijeti i besposličari koji su prepadali učenike i mlatili ih iz čista mira. U drugoj polovici 19. st. na prostoru Lipovice nalazilo se brodogradilište Ivana Minaka iz Oprića.
Krenite dalje i naići ćete na vilu tamnoružičaste boje.
Tko je vlasnica ružičaste kuće?
Pazite: pješačit ćete malo dulje do Voloskog, zato se nemojte zabrinuti.
Jedan od zadataka na Lungo maru vam je da putem do Voloskog izbrojite ulične svjetiljke.
Dolazite do jednog od proširenja gdje ćete na zidu pronaći reljef, pa prepišite; Heinrich _____________, 1820. ________________ – 1895. ________________
JESTE LI ZNALI?
Ovaj pomorski kapetan i pjesnik izradio je vrijedan reljef Jadrana te osnovao jedriličarsko društvo „Opatija“.
Krenite dalje. Prolazite restoran „Evergreen“. Došli ste do kraja Lungo mara.
JESTE LI ZNALI?
Šetnica odnosno obalni put nekada se zvao Friedrich-Schüler-Strandpromenade od Voloskog do Opatije, a počela se graditi 1885. Izletničku stazu dao je izgraditi Österreichischer Touristen Club odnosno njegov čelnik Anton Silberhubert. Godine 1889. Opatija je službeno proglašena lječilišnim mjestom te je izgrađena šetnica koja vodi od Voloskog do Slatine. Južni dio od Opatije do Lovrana dovršen je 1911.
Odgovorite: Tko je dao izgraditi obalni put? Koliko je dug danas?
Zastanite kod špine, možete se osvježiti! Još malo, pa ste na cilju. U mjestu ste u kojem se rodio jedan od naših najpoznatijih znanstvenika. Nalazite se pokraj njegove rodne kuće, pred kojom stoji njegovo poprsje. Tko je to?
Upišite ime i prezime i podatke o osobi:
Volosko ________________ (godina rođenja)
Zagreb ________________ (godina smrti)
Povodom koje obljetnice je bista postavljena?
Tko je bistu postavio?
Pročitajte sljedeći tekst:
Andrija Mohorovičić je u Voloskom završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u Pragu. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu, na realci u Osijeku te na Nautičkoj školi u Bakru. Na vlastitu molbu premješten je na realku u Zagrebu, gdje postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora filozofije promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu. Znanstvenu karijeru započeo u nautičkoj školi u Bakru, gdje dolazi u dodir s meteorologijom. Osnovao je i meteorološku postaju u Bakru 1887. Jedan je od utemeljitelja „Društva za potporu siromašnih i vriednih učenika.
JESTE LI ZNALI?
Andrija Mohorovičić bio je opčinjen prirodom, znajući da njezinoj snazi ništa ne može biti suparnikom. Taj se upravitelj zagrebačkoga Meteorološkog opservatorija posvetio seizmologiji izučavajući potrese. Utvrdio je da se na dubini od oko 55 km potresni valovi šire brže zbog naglog povećanja gustoće Zemlje. Ta je tanka ploha njemu u čast prozvana Moho.
ZANIMLJIVOST
Već u petnaestoj godini uz materinski jezik savladao je talijanski, engleski, francuski, a poslije i njemački, češki te latinski i starogrčki. Jedan krater na tamnoj strani Mjeseca nosi ime Andrije Mohorovičića.
Krenite dalje uskim prolazom između dvije smokve i doznajte kraj čije se rodne kuće nalazite.
FOTOGRAFIRAJTE se kraj rodne kuće ovog znanstvenika.
Krenite dalje obalom Frana Supila. Zastanite kod šterne = gusterne = bunara.
Oblik kojeg geometrijskog lika ima tlocrt šterne?
Krenite dalje ravno obalom, do restorana Mili. Pronađite desno od ulaza u restoran najveću dragocjenost ovog restorana i zapišite što je to.
Krenite dalje obalom Frana Supila, prema info-ploči mjesta Volosko i pronađite mjesto na kojem se nalazite.
Nadalje krenite prema kružnom toku.
Ogledajte se oko sebe i odgovorite:
Koje su boje svjetionici koje vidite?
FOTOGRAFIRAJTE! Zamolite nekoga da vas fotografira tako da se vidi svjetionik s vaše desne strane.
Krenite dalje obalom Frana Supila. S desne strane nalazi se vaterpolo igralište.
Pronađite kako se zove vaterpolo klub i na kojoj adresi su njihove prostorije.
Na istoj zgradi nalazi sei ploča naše najstarije osiguravateljske kuće koja je osnovana ________________ godine.
Kako se zove najstarija osiguravateljska kuća?
Krenite dalje obalom Frana Supila. Došli ste do ploče s imenom F. Supila.
Frano Supilo: u vodstvo Stranke prava izabran je 1895. Nakon raskola u stranci istupa protiv Josipa Franka, a od 1900. djeluje u Rijeci kao povjerenik pravaša Dalmacije. 2. siječnja 1900. utemeljio je Novi list. U nekoliko navrata mijenja svoje političke stavove. Načelo svoje politike iznio je u Riječkoj rezoluciji i programu Hrvatsko-srpske koalicije, koju je s vremenom zbog neslaganja s vodstvom i napustio. Godine 1906. izabran je u Sabor, a u montiranom Friedjungovom procesu 1909, kojim su ga velikoaustrijski krugovi željeli kompromitirati i politički onemogućiti, uspio se obraniti, ali je morao istupiti iz Koalicije. Po izbijanju Prvog svjetskog rata odlazi u Italiju. Sudjeluje u pokretanju Jugoslavenskog odbora zajedno s Trumbićem i Meštrovićem. Godine 1916. istupa iz Odbora. Umire u Londonu 1917. slomljen psihički i fizički.
Tko je bio Frano Supilo?
Koja je godina njegova rođenja i smrti zapisana?
Kako se zovu novine koje je pokrenuo Supilo?
Kolika je cijena tih novina?
Malo dalje prijeđite pješački prijelaz, ugledat ćete park. Stubama desno uz park krenite uzbrdo. Idite ravno do „Ribarnice-konobe Volosko“.
Pronađite na oglasnoj ploči konobe cijenu riblje juhe i prženih inćuna.
Popnite se strmim stubama u ulicu Andrije Štangera. Idite desno do konobe „Vale Losca“. Krenite dalje ravno uzbrdo, lijevom stranom u Ulicu dr. Ivana Poščića.
U Ulici dr. Ivana Poščića i s vaše lijeve strane na broju 15 nalazi se ploča s natpisom:
pročulo se odavdje eterom _____________________, ______.
Koliko je vremena prošlo otada?
FOTOGRAFIRAJTE!
Na ulazu ste u mjesto Volosko.
O samom imenu „Volosko“ vode se žučne rasprave. Neki kažu da dolazi od riječi val, kasnije iskrivljene u vol. Kastavci su lansirali priču o selu Javoriki, gdje su lopovi iskrcavali s brodova ukradene volove, a onda ih odatle vodili u šumu i klali. Selo Javorike prozvano je kasnije po volovima Volosko, a mjesto klanja Klana. Neki kažu da je mjesto dobilo ime prema bogu Volosu.
To je autohtono ribarsko mjesto koje se prvi put spominje 1543. godine
Čestitamo vam na izvršenim zadacima!
Završili ste s terenskim radom. Vidimo se u školi!