Irena BEKIĆ rođena je 1964. u Puli. Završila je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u Gimnaziji Pula kao profesorica likovne kulture i stručna suradnica knjižničarka. Od 1995. zaposlena je u Knjižnicama grada Zagreba kao knjižničarka i voditeljica Galerije Prozori. Izlagačku koncepciju Galerije uspostavlja na konceptualnim i participativnim oblicima umjetničke prakse. Autorica je kataloških tekstova i likovnih kritika. Kao likovna kritičarka surađivala je s Novim listom od 2007. do 2011. godine.
Mirjana BENJAK rođena je 1949. u Voloskom. Gimnaziju je završila u Bujama, a jugoslavistiku diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala tezom iz metodike književnog odgoja i obrazovanja. Zaposlena je na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli; predaje kolegije iz metodike nastave, stilistike i kolegij Interkulturalna komunikacija u književnosti. Objavila je više od pedeset stručnih i znanstvenih radova u časopisima; autorica i suautorica je četiriju znanstvenih knjiga Šolska ura s Wertherjem, Književnost(i) u kontaktu, Hrvatski izvana, Bez predrasuda i stereotipa.
Sanja FULGOSI rođena je 1971. u Zagrebu. Diplomirala je kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala tezom iz jezikoslovlja. Viša je stručna savjetnica u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Objavila je veći broj stručnih i znanstvenih radova.
Meta GROSMAN rođena je 1936. godine u Ljubljani. Diplomirala je engleski jezik i književnost te njemački jezik i književnost 1960. na Sveučilištu u Ljubljani; magistrirala je na Sveučilištu u Miamiju (SAD) 1965. tezom iz engleskoga jezika i književnosti te je na Sveučilištu u Ljubljani doktorirala tezom iz literarne teorije 1971. Od 1960. do 2008. predaje englesku i američku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Proučava interkulturnu recepciju engleske i američke književnosti među slovenskim čitateljima, na tu temu drži predavanja studentima u Ljubljani te na brojnim sveučilištima u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Zadnja se dva desetljeća bavi metodikom poučavanja književnosti. Od 1995. do 2011. predsjednica je Čitateljskog društva Slovenije. Dikaktičko društvo »Sova« Sveučilišta u Ljubljani proglasilo ju je 2006. profesoricom godine. Neki su od naslova u kojima se bavi čitanjem književnih tekstova te čitanjem uopće Čitatelj i književnost (1989), Književnost u interkulturalnom položaju (2004), U obranu čitanja (2004), Dimenzije čitanja (2006) i dr.
Svjetlana KOLIĆ-VEHOVEC redovita je profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, gdje je diplomirala psihologiju. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Predaje i na doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je glasna urednica časopisa Psihologijske teme. Temeljna su područja njezina rada kognitivni i metakognitivni aspekti čitanja te samoregulacija učenja i motivacija za samoregulaciju. Objavila je četrdesetak stručnih i znanstvenih radova i više knjiga.
Kornelija KUVAČ LEVAČIĆ rođena je u Zadru 1976. godine, gdje završava studij Hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu i poslijediplomski studij lingvistike. Na temu Mitski jezik u hrvatskoj fantastičnoj prozi doktorirala je 2007. Na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru predavala je Dječju književnost. Trenutno je nositeljica kolegija Uvod u studij književnosti i Dječja književnost i književnost za mlade, a izvodi nastavu iz teorije književnosti, hrvatske književnosti 19. stoljeća te iz izbornog kolegija Hrvatske spisateljice 19. i 20. stoljeća. Od 2011. znanstveni interes usmjerava prema istraživanju dječjeg literarnog stvaralaštva, razvoju čitanja i teorijama čitanja općenito. Autorica je knjige Stil Brižinskih spomenika s obzirom na pojam prenje i mnogobrojnih stručnih i znanstvenih radova.
Marija LASZLO zaposlena je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku. Svojim studentima prenosi znanje u polju informacijskih znanosti, gdje ukazuje na važnost informacijske pismenosti za cjeloživotno učenje. Njezin je znanstveni rad usmjeren na povezivanje pedagoških metoda i knjižničarskih programa. Objavljuje znanstvene i stručne radove te je suautorica knjige Informacijsko čitanje. Svojim je izlaganjima sudjelovala na više domaćih i međunarodnih konferencija.
Irena MILIČIĆ klasični je filolog; diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Zaposlena je na radnomu mjestu književne urednice za publicistiku i popularnu znanost u jednoj zagrebačkoj nakladničkoj kući. Objavila je više znanstvenih radova.
Jadranka NEMETH-JAJIĆ rođena je 1961. u Metkoviću. Osnovnu i srednju školu završila je u Splitu, a studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala tezom iz metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti. Zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Splitu; objavila je više od četrdeset stručnih i znanstvenih radova i znanstvene knjige Udžbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi, Hrvatski književnici u nastavi, Sati s jezikom hrvatskim. Prevela je četiri knjige i nekoliko znanstvenih radova s poljskoga jezika.
Jurica PAVIČIĆ rođen je 1965. u Splitu. Povijest i komparativnu književnost diplomirao je u Zagrebu, gdje je i doktorirao iz područja filmologije. Zaposlen je kao kolumnist i filmski kritičar u Jutarnjem listu, a surađuje i s drugim časopisima i novinama. Objavio je više romana (Ovce od gipsa, Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke, Crvenkapica), zbirku priča Patrola na cesti, dvije knjige eseja i znanstvenu monografiju Postjugoslavenski film – stil i ideologija. Dobio je nekoliko državnih nagrada za doprinos novinarstvu; djela su mu prevođena na engleski, njemački, talijanski i bugarski jezik.
Vesna POŽGAJ HADŽI diplomirala je 1979. jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te doktorirala na istom fakultetu tezom iz jezikoslovlja. Redovita je profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani; bavi se hrvatskim standardnim jezikom, stilistikom te metodikom učenja/poučavanja hrvatskoga jezika kao stranog. Objavila je više od dvjesto stručnih i znanstvenih radova i znanstvenu knjigu Hrvatski i slovenski jezik u dodiru (Hrvaščina in slovenščina v stiku), a u suautorstvu knjige Hrvatski izvana, Izazovi kontrastivne lingvistike (Izazivi kontrastivnega jezikoslovlja).
Ružica PŠIHISTAL rođena je 1966. u Vinkovcima, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Kroatistiku je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom o strukturi alegorije u Marulićevim djelima. Temeljna su područja njezina znanstvenog rada hrvatska usmena književnost, teorijski pristupi hrvatskoj književnoj i filozofskoj baštini te slavonska dopreporodna književnost. Objavila je više od pedeset stručnih i znanstvenih radova i dvije znanstvene knjige (Vinkovačka književna povjesnica; Satir nije divji čovik).
Barbara RONČEVIĆ ZUBKOVIĆ rođena je 1977. u Rijeci. Studij psihologije završila je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je kao viša asistentica na Filozofskom fakultetu u Rijeci; samostalno i u suautorstvu objavila je veći broj stručnih i znanstvenih radova iz područja psihologije.
Nina TADIĆ rođena je 1965. godine u Vinkovcima, a od 1988. živi u Koprivnici. Diplomirala je 1988. na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Kao nastavnica hrvatskoga jezika zaposlena je u Gimnaziji „Fran Galović“ u Koprivnici. Ima dvadeset i pet godina radnoga iskustva. U zvanje profesor mentor napredovala je 2011. godine. Od 2010. do 2012. bila je članica Državnoga povjerenstva za Natjecanje iz hrvatskoga jezika. Surađuje s NCVVO-om kao ocjenjivač od 2008. godine.
Teana TOMAŽIN rođena je 1966. u Puli; diplomirala je kroatistiku na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Učiteljica je Hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi – Scuola elementare „Giuseppina Martinuzzi“, Pula. Aktivno je sudjelovala u velikom broju kulturoloških i odgojno-obrazovnih projekata u Puli.