4. 6. 2019.

21. državna Smotra projekata iz građanskog odgoja i obrazovanja

Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja 20. svibnja 2019. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu organizirali su 21. državnu Smotru projekata iz građanskog odgoja i obrazovanja. Na državnoj smotru sudjelovali su učenici osnovnih i srednjih škola, sa svojim mentorima, i predstavljali su najbolje projekte iz cijele Hrvatske. Učenici su prezentirali 79 projekata i objasnili koje su rezultate ostvarili u rješavanju različitih društvenih, gospodarskih, kulturoloških i drugih problema svoje lokalne zajednice. Ukupno je sudjelovalo 316 učenika i 79 mentora.

Cilj smotre je omogućiti učenicima osnovnih i srednjih škola stjecanje građanske kompetencije, praktičnoga političkog obrazovanja usmjerenog na razvoj dobrobiti pojedinca i društvene zajednice.

Učenici su u predstavljanju projekata objasnili i dokumentirali rezultate istraživanja problema; naveli su članke zakona, ustava i međunarodnih dokumenata na koje se pozivaju u rješavanju problema; koje su stručnjake konzultirali; koje su glavne i alternativne politike oblikovali za rješavanje problema; kako su donijeli plan akcije, tko im je pružao podršku iz lokalne zajednice, koje su rezultate ostvarili u provedbi dogovorene politike i koje su kompetencije stekli radeći timski na rješavanju društvenog problema.

Od 1998. godine do sada učenici su izveli i primijenili više od 1.700 društveno korisnih projekata od kojih mnogi žive i danas. Na praktičan način učili su se biti poduzetni: Usvajali su metodologiju za rješavanje problema društvene zajednice, razvijali su društvenu i gospodarsku dobrobit pojedinca i društvene zajednice. Stekli su iskustvo što znači biti odgovoran i aktivan građanin. Doživljaj uspjeha u ovom području prenosio se na bolje učenje u drugim predmetima jer je doživljeni uspjeh izvor motivacije za učenika. Mnogi od projekata trajno su promijenili svoje društvene zajednice na bolje, potičući društveni ili gospodarski razvoj, bolju organiziranost i povezanost u lokalnoj zajednici i šire.

Ove godine tematska područaja na koje su se odnosili problemi koje su rješavali učenici bila su:

proučavanje i vrednovanje materijalne i nematerijalne baštinu neretvanskoga kraja, aktivno uključivanje djece u život lokalne zajednice, jačanje građanskih kompetencija i sudjelovanje u očuvanju i turističkoj promidžbi kulturno-povijesne baštine zavičaja, razvijanje svijest o važnosti građanskog djelovanja kroz mogućnost donošenja prijedloga u rješavanju problema u školskoj i lokalnoj zajednici te poticanje učenike na suradnju i timski rad u ozračju demokratičnosti i tolerancije, čuvanje uspomene na legradsku književnicu Mariju Bango te osnivanje njezine spomen-sobe, razvijanje poslovnih sposobnosti, poticanje rada za opće dobro kao temelja razvoja domoljublja, senzibiliziranje učenika za proučavanje starih igara i razvoj svijest o važnosti očuvanja igara, kao povijesne i kulturne vrijednosti naše domovine, timski rad; volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti, razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta kao dio hrvatskog domovinskog identiteta: interkulturna osjetljivost, interkulturni dijalog; uklanjanje stereotipa i predrasuda, lakša integracija inojezičara u hrvatsku školu, objašnjavanje načina kontrole vlastitih emocija, uljudno ponašanje u učionici i izvan nje, poštivanje pravila u radu i igri, izrada od maslačka ljekovitog domaćeg proizvoda kao zdravog i jednostavnoga ljekovitog proizvoda, ostvarivanje učionice na otvorenom, sakupljanje i očuvanje autohtonoga biljnog genoma i tradicionalnih arhitektonskih elemenata, očuvanje zdravlja u suživotu s prirodom, samostalan rad u tradicionalnom i permakulturnom vrtu, uočavanje da identitet obogaćuje lokalnu zajednicu, poštovanje i podupiranje svih u školi te zajednički doprinos razvoju zajednice kao cjeline, održivi razvoj i razumije važnost koju zdravi okoliš ima u osiguranju dobrobiti pojedinca i razvoju demokratske zajednice poticanje učenika da zajedno sa svojim roditeljima istražuju i počnu koristiti ostatke hrane kao vrlo korisne namirnice u pripremi potpuno novih specijaliteta i na taj način, osim čuvanja okoliša, pridonijeti i odgovornom upravljanju novcem i štednjom, izgraditi kod učenika pozitivne zdrave životne navike koje će prenositi i drugima, uklanjajući stereotipe i predrasude o tome da nije zdrava i ukusna hrana koja se ponovo prerađuje, održivi razvoj i razumijevanje važnost koju zdravi okoliš ima u osiguranju dobrobiti pojedinca i razvoju demokratske zajednice, racionalno i odgovorno trošenje prirodnih resursa, odgovornost građana za održivi razvoj, odgovorno ponašanje prema kućnim ljubimcima, poticanje čitanja i dječje kreativnost kroz tekstove za djecu, nepoštivanje zbog nepoznavanja ljudskih prava u školama, učenje o ulozi novca, razvijanje osjećaja za odgovorno upravljanje novcem (džeparac, proračun, prihod, rashod, štednja, volontiranje), upoznavanje se s osnovnim pravima potrošača i načinima na koja se ona štite, izgradnja učionicu na otvorenom u dvorištu škole, uočavanje važnost problema gladi i siromaštva, kod nas i u svijetu, razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta kao dio hrvatskog domovinskog identiteta i interkulturalnosti - pravo na različitost, pripremanje za život bez diskriminacije i predrasuda, upoznavanje pripadnika nacionalnih manjina našeg zavičaja i poticanje znatiželje za upoznavanjem kulture i običaja drugih naroda, razvijanje svijesti o razlikama i sličnostima te posebnostima i jedinstvenostima Hrvata i nacionalnih manjina, dječja prava, ali i obveze (odgovornosti), uređivanje igrališta naše škole, očuvanje prirodnog bogatstvo zavičaja, podučavanje i upoznavanje stanovnika lokalne zajednice sa životom leptira plavca kako bi svi zajedno riješili problem zaštite i njegovoga očuvanja, uključivannje djece i odraslih u različite sportske aktivnosti, radi zdravlja i osobnog zadovoljstva,  poticati mirnog rješavanje sukoba te suzbijati društvenu isključenost i druge oblike diskriminacije pojedinca, medijacija u školi, upoznavanje učenike s Projektom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020., podizanje kvalitete unutarnjeg i vanjskog prostora škole koji nije na zadovoljavajućoj razini, rješavanje problema mračnih tj. neosvijetljenih ulica, razumijevanje sigurnosnih i zaštitnih mjera i radnja u različitim situacijama te razvijanje vještina sigurnoga ponašanja i postupanja, volontiranje u lokalnoj zajednici, razvrstavanja otpada u školi i kod kuće, uvođene predmeta građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne škole, zašto u društvenom životu mladih nema dovoljno primjerenih objekata za izlaske i sadržaja za zabavu u kojima bi se mogli osjećati sigurno i ugodno i gdje bi mogli kvalitetno provoditi svoje slobodno vrijeme rješenjem da se uz pomoć lokalnih vlasti počne ulagati u interaktivne objekte, podrška socijalnoj inkluziji koristeći potencijal volonterstva, hrana u školskoj kuhinji, informatizacija škole, kako senziblizirati odrasle i lokalnu zajednicu razvoj ekoloških navika, djeca tražitelji azila u Hrvatskoj, pravednici među narodima, prava žena, škola kao poveznica između djece s teškoćama i udrugama koje im mogu pomoći – volontiranje, uključivanje učenika u rad učeničke zadruge, očuvanje tradicijskih zanata, uloga vatrogastva, mobilna učionica, jačanje pozitivnog ozračja u školi, poduzetništvo i zdrava hrana, suradničko učenje, kako pojačati motiviranosti učenika srednjih škola za sudjelovanje u političkom životu, štetnost utjecaja prekomjerne proizvodnje tekstila na okoliš, besplatno korištenje kvalitetne WiFi (bežične) internetske mreže, aktivno provođenje slobodnog vremena, ovisnost o videoigricama, nacionalne i etničke manjine u našoj zajednici, iseljavanje mladih iz Hrvatske pronaći mogućnost za ostanak u Hrvatskoj, medijska pismenost, važnost štednje za mlade ljude i financijska pismenost i ojačavanje samopouzdanja kod učenika.

 

Obavijesti

Izdvajamo