9. 10. 2018.

Suradničko učenje umrežene zajednice kao odgovor na profesionalni razvoj

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 4. i 5. listopada 2018. godine održan je međužupanijski stručni skup za odgojno-obrazovne radnike u dječjim vrtićima s temom Suradničko učenje umrežene zajednice kao odgovor na profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću.

Suradničko učenje umrežene zajednice kao odgovor na profesionalni razvoj

U Planinarskom domu Dvorac Stara Sušica u blizini Ravne Gore, okupilo se 37 sudionika (odgojitelja i stručnih suradnika) iz dječjih vrtića Primorsko-goranske i Istarske županije.

-Profesionalno znanje kao i većina znanja na svim razinama ne prenosi se nego razvija istraživanjem i razmjenom iskustava, zajedničkim građenjem razumijevanja odgojno obrazovne prakse, potom i zajedničkim djelovanjem. Držimo da je suradnja odgojitelja različitih vrtića i stručnjaka jedan od temeljnih oblika cjeloživotnog učenja. Profesionalni razvoj u tom kontekstu treba se temeljiti na zajedničkom učenju kroz promatranje, istraživanje, rasprave, zajedničke refleksije, analize stvarnih situacija iz prakse  koje bi bile potkrepljene novim spoznajama s područja suvremenoga ranog odgoja i obrazovanja. U našem je fokusu izravno promatranje i istraživanje odgojno obrazovne prakse kako bi se senzibilizirali za istraživanje i postupno mijenjanje iste te kvalitetnije razvili svoje profesionalne kompetencije (odgojitelji, stručni suradnici, ravnatelji)-istaknula je izv. prof. dr. sc. Lidija Vujičić u svojem plenarnom izlaganju prvoga dana održavanja stručnoga skupa. Uslijedila su predavanja i prikazi iskustava u radu u umreženoj zajednici triju dječjih vrtića koji su ujedno i suorganizatori stručnoga skupa. Stručni suradnici dječjih vrtića: „Opatija“, „Matulji“ i „Viškovo“ prenijeli su sudionicima nova saznanja o pojmu „umrežene zajednice učenja“ te vlastita iskustva o različitim pristupima stručnoga usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika unutar predškolskih ustanova. U predavanju Sonje Pribela-Hodap, psihologinje, stručne suradnice savjetnice, Kultura zajednice koja uči, sudionicima je predstavljen model rada u zajednici učenja Dječjeg vrtića „Viškovo“ tijekom dvije pedagoške godine. Sudionici stručnoga skupa potaknuti su na promišljanje u razumijevanju uloge odgojitelja i stručnih suradnika u kreiranju zajedničke kulture zajednice te propitivanje o vlastitim kompetencijama potrebnih za rad u zajednicama učenja. Vodeći se preporukama iz literature, „stvarna poboljšanja, kvalitetne promjene u vrtiću, mogu se dogoditi samo onda ako one dođu iznutra, a to znači iz mreže zajedničkih vrijednosti, vjerovanja, normi, socijalnih i emocionalnih odnosa“, zaključila je Sonje Pribela-Hodap. Posljednja aktivnost odvijala se unutar radionice Suradnja unutar grupe kojom je zaključen prvi dan stručnoga skupa u osnaživanju i povezivanju svih uključenih sudionika.

Drugoga dana stručnoga skupa sudionici su imali priliku sudjelovati u grupnome radu u manjim grupama i istovremeno u tri paralelne radionice. Svi su sudionici dobili priliku razviti vještine o načinima razmjene iskustava kvalitetne odgojno-obrazovne prakse koristeći različite pristupe unutar zajednica učenja (procesno-strukturni, intervizijski i video-refleksivni pristup.)

Radionicu Procesno – strukturni pristup vodile su Maja Blažević – Kauzlarić, prof., stručna suradnica pedagoginja iz Dječjeg vrtića „Viškovo“ i Tanja Ujčić, prof., stručni suradnik savjetnik, pedagoginja  iz Dječjeg vrtića „Opatija“. Sudionici stručnoga skupa imali su prilike sudjelovati u strukturiranom pristupu organiziranog susreta zajednice učenja te su proučavanjem zadanih indikatora najprimjerenijim za njihovu praksu, razmjenjivali iskustva i sudjelovali u razvoju vlastitih vještina refleksivnog dijaloga. Vlastita praksa svakodnevna je tema odgojitelja i u svakodnevnim razgovorima o praksi naziru se implicitne teorije praktičara. „Refleksija i samorefleksija pomoću videosnimki omogućava osvjetljavanje vlastitih implicitnih teorija, daje priliku da odgojitelj propituje vlastitu praksu, bolje razumije profesionalno iskustvo što vodi ostvarenju kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog procesa. Ovakav način rada stvara više znanja i razumijevanja upravo u razmjeni različitih perspektiva što sam pojedinac ne može ostvariti. Ovakav način rada može biti pozitivno iskustvo u osvještavanju svojih jakih strana, ali i profesionalnih slabosti. Važno je u pozitivnom ozračju pokazati i osvijestiti praktičarima sve dobrobiti video refleksije kao oblika profesionalnog usavršavanja“ naglasile su tijekom radionice Video-refleksivni pristup pedagoginja Kolinda Vučinić, prof. i psihologinja Sandra Dadasović, prof., stručne suradnice Dječjeg vrtića „Matulji“.

Intervizijski pristup treća je radionica u kojoj su psihologinje, stručne suradnice savjetnice: Sonja Pribela-Hodap, prof.iz Dječjeg vrtića „Viškovo“ i Gorana Mišćenić, prof. iz Dječjeg vrtića „Opatija“ predstavile vlastiti model rada u zajednicama učenja. Sudionici stručnoga skupa uvidjeli su razinu vlastitih komunikacijskih vještina i sudjelovali su u rješavanju problema predložene kritične situacije specifičnom tehnikom - metodom slučaja. „Metoda slučaja predstavlja metodu rješavanja problema prilagođenu radu u grupi s ciljem da se u strukturiranom načinu grupnoga rada pomogne pojedincu rasvijetliti i riješiti problem.“ istaknule su voditeljice radionice.

Zaključna aktivnost stručnoga skupa Izazovi rada u zajednicama učenja odvijala se u šest grupa po principu World cafe metode u kojoj su sudionici raspravljali o dvodnevnoj temi, a voditelji su objedinili raspravu u zaključcima.

Cjelovitošću u pristupu i obradi teme sudionici su skupa stekli kvalitetan uvid u ovo značajno područje profesionalnoga razvoja odgojitelja te važnost kvalitetnoga pristupanja procesu profesionalnog zajedništva. Umrežavanje odgojitelja iz različitih ustanova omogućuje refleksiju odgojno-obrazovne prakse i novi pogled kritičkih prijatelja. Razmjenu iskustava praktičara i teoretičara s ciljem zajedničkog izgrađivanja novih znanja i kvalitetnije prakse potiče proces individualnog profesionalnoga razvoja, a samim time utječe i na transformaciju kulture odgojno-obrazovnih ustanova.

Obavijesti

Izdvajamo