19. 3. 2014.

Ravnatelji imaju ključnu ulogu u unapređenju sustava

porec1_mRavnatelji su ti koji mogu bolje ili lošije, kvalitetnije i manje kvalitetnije organizirati rad u svojim školama. Edukaciji ravnatelja u programima Europske unije posvećuje se velika pažnja i zato je jako bitno da Agencija za odgoj i obrazovanje i udruga ravnatelja neprestano u svojim programima osiguravaju stalna usavršavanja, istaknuo je Željko Jovanović, ministar znanosti obrazovanja i sporta, obraćajući se ravnateljima osnovnih škola na državnom stručnom skupu, koji se od 17. do 19. ožujka 2014. godine održao u Poreču na temu Kultura javnog komuniciranja.

Prisutnost više od 600 ravnatelja osnovnih škola na stručnom skupu u Poreču dokazuje, naglasio je ministar, interes i želju da neprestano unapređuju sustav koji vode. Dugoročno licenciranje ravnatelja, učitelja i nastavnika, dodao je, treba postati jedan od načina koji će osigurati da se neprestano usavršavaju.

porec5_mNa stručnom usavršavanju u Poreču u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ravnatelji osnovnih škola upoznati su sa aktualnostima u sustavu odgoja i obrazovanja, novom Strategijom stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014-2020), predviđenim programskim i strukturnim promjenama u obrazovnom sustavu, kulturi javnog komuniciranja i EU programima te strukturnim fondovima. Najveći interes pobudilo je obraćanje ministra Željka Jovanovića i Sabine Glasovac, pomoćnice ministra znanosti obrazovanja i sporta, koji su  predstavili novi Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama, najavili povećanje plaća zaposlenih u odgojno-obrazovnom sustavu te izradu novog Zakona o odgoju i obrazovanju.

Ministar Željko Jovanović naglasio je da učenici ni na koji način neće biti oštećeni novim pravilnikom o normama. - Norme će biti kreirane tako da nema napuhavanja i zbrinjavanja tehnoloških viškova već će kvaliteta škole biti na prvome mjestu - poručio je ministar. U prilog tomu ponovio je da na kvalitetu obrazovanja utječe kvalitetno upravljanje školom, a u tome, kako je rekao, "jedno od ključnih mjesta imaju upravo ravnatelji koji su presudni u kreiranju rasporeda radnog vremena svojih učitelja i suradnika". Po njegovim riječima u proteklim godinama pokazalo se da norma učitelja i suradnika ne odražava realno stanje u školama.

porec2_m- Od 2008. godine broj djece u školama smanjio se za 36 tisuća, dok se istodobno broj učitelja povećavao. Nešto očito nije bilo u redu pa smo zato prišli izradi pravilnika o normama - pojasnio je ministar Ž. Jovanović. Što se tiče plaća, ministar je istaknuo da je poznato da je zbog prekomjernog deficita Vlada donijela zakon koji je u saborskoj proceduri o uskrati tzv. dodatka na vjernost od 4, 8 i 10 posto, povećanja plaća za 20, 30 i 35 godina radnog staža. - Zakonom o uskrati u 2014. godini taj se dodatak neće isplaćivati nikome tko je zaposlen u državnoj službi ili javnom sektoru, ali smo zahvaljujući isticanju da su učitelji i nastavnici ključni za razvoj obrazovanja kroz koeficijente osigurali da im se plaća ne smanji - naglasio je Ž. Jovanović. Time se, smatra on, ispravlja nepravda po kojoj učitelji koji su radili u školama do 20. godine staža, nisu imali nikakvo povećanje.
- Na naš prijedlog mi taj ukupni iznos od 200 milijuna kuna, koliko je vrijedio dodatak na 4, 8 i 10 posto raspoređujemo na sve koji izravno rade u nastavi. Time će se svima povećati plaća za tri i pol posto, a onima koji su najkvalitetniji, mentorima i savjetnicima za 6 i 8 posto -  kazao je Jovanović. Prema prvim izračunima oko 87 posto imat će veću ili jednaku plaću, a manji dio njih nešto manju plaću. Najviše će, dodao je, profitirati mladi učitelji i nastavnici do 20 godina staža kojima će plaća biti povećana između 100 i 400 kuna.

porec4_mPravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama primjenjivat će se od početka slijedeće školske godine, najavila je pomoćnica Sabina Glasovac. - Željeli smo izbjeći potrese u sustavu i vama ravnateljima pružiti mogućnosti da vidite što taj pravilnik nosi i na koji način se organizirati - kazala je S. Glasovac naglasivši da se Pravilnikom o normama želi ujednačiti praksu zaduživanju u cijeloj Hrvatskoj i postaviti jasan način koji ne daje puno prostora za razna tumačenja. - Prvi put kroz ovaj pravilnik napravljena je specifikacija ostalih poslova koji smo podijelili na redovne tjedne ostale poslove koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada, godišnje poslove, i one poslove koje učitelji i stručni suradnici obavljaju po završetku školske godine, ali u vrijeme školske godine. Specificirali smo poslove i popisali ih, međutim nismo ih uspjeli normirati u potpunosti. To smo učinili samo u dijelu  koji je već do sada bio normiran, a to su dva sata razredništva, a odnose se na poslove koji ne spadaju u klasični odgojno-obrazovni rad. Normirali smo i stručno-metodičku pripremu za redovito nastavu – istaknula je među ostalim Sabina Glasovac.

Predstavljajući analizu postojećeg sustava stručnog usavršavanja i novu Strategiju stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014-2020) Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasio je da stručno usavršavanje nameće kao temeljno pitanje najavljenih promjena. – Ako se učitelji i nastavnici ne promjene i shvate da samo znanja i kompetencija te cjeloživotno učenje vodi promjenama i unaprjeđenju sustavu, uz uvažavanje svih najavljenih promjena, do njih će teško doći – naglasio je Vinko Filipović. Analiza sustav stručnog usavršavanja AZOO-a pokazala je da se redovito stručno usavršava polovica odgojno-obrazovnih radnika. porec3_m– Izradili smo sustav stručnog usavršavanja dostupan svima, međutim naše analize pokazuju da ipak još uvijek ima znatan broj oni koji nemaju odgovornost prema poslu kojeg obavljaju i stručno se ne usavršavaju. Vjerujem da će najavljeno licenciranje riješiti te probleme – istaknuo je Filipović. Govoreći o novoj Strategiji stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014-2020) kojom se definiraju smjernice razvoja i okvir aktivnosti usmjerenih na poboljšanje kvalitete sustava stručnog usavršavanja u svrhu razvoja kompetencija odgojno-obrazovnih radnika i poboljšanja ishoda učenja, Vinko Filipović istaknuo je da je ona nastala na temelju iskazanih potreba odgojno-obrazovnih radnika i u skladu s obrazovnom politikom MZOS-a. - Među ostalim strategijom se predviđa razvijanje novih programa stručnog usavršavanja i poboljšane modele s jasno definiranim ciljevima temeljenim na kompetencijskom pristupu, inzistirat će se na interaktivnim oblicima i metodama rada, veći akcent dat će se E-učenju i usavršavanju na školskoj razini, razvit će se novi sustavi vrednovanja i sustavi osiguranja kvalitete – kazao je Vinko Filipović.

O predviđenim programskim i strukturnim promjenama u hrvatskom obrazovnom sustavu predavanje je održao dr. sc. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja koji je naglasio da se promjene mogu dogoditi samo ako se „odmakne od sadržaja prema ishodima i od prijenosa znanja na usvajanje znanja“. Predložena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, kazao je,  predviđa da cjelovita kurikularna reforma treba biti usmjerena razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje.

U nastavku stručnog skupa održano je nekoliko predavanja na temu komunikacije. Željka Butorac, prof., predavala je o tome kako komunicirati u sukobu. Mr. sc, Dragan Knežević održao je predavanje o tome kako voditelji timova, a što su ravnatelji u školama, trebaju komunicirati, kako najuspješnije voditi tim s kojima rade te kako prepoznati osobine i karakteristike ljudi s kojima rade i od njih dobiti najviše. O komunikaciji putem elektroničkih medija predavala je Barbara Kolarek, a mr. sc. Biljana Vranković održala je predavanje Komunikacija kao temeljno načelo samovrednovanja, a o upotrebi standardnog idioma hrvatskog jezika u službenom komunikaciji govorila je Tihana Radojčić, prof. Pored navedenoga ravnatelji škola upoznati su s promjenama i aktualnostima u primjeni propisa u sustavu osnovnog školstva, smjernicama razvoja sustava stručnog usavršavanja u AZOO-u, programima EU i strukturnim fondovima za osnovne škole i aktualnostima u CARN-etu. Predstavljena im je i Međunarodna konferencija ravnatelja koja će se na jesen održati u Dubrovniku i Mala glagoljska akademija „Juri Žakan“ u Roču.

 

 

Obavijesti

Izdvajamo