2789
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kojega
je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine.
Klasa:
011-01/08-01/105
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 18. srpnja 2008.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v.
r.
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje djelatnost osnovnog i srednjeg
odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama.
(2) Javne ustanove koje obavljaju
djelatnost odgoja i obrazovanja iz stavka 1. ovog članka su: osnovne škole,
srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove.
(3) Djelatnost
osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike
obrazovanja djece i mladih.
(4) Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim
školama i učeničkim domovima obuhvaća opće obrazovanje i različite vrste i
oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s
odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuju djelatnosti pojedinih vrsta
srednjih škola.
(5) Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u
skladu s odredbama ovog Zakona i posebnog zakona.
(6) Odredbe Zakona o
ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog i srednjeg
obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(7) Izrazi koji se u
ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i
na ženske osobe.
Odgojno-obrazovna djelatnost
Članak 2.
(1) Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne
škole i druge javne ustanove, pod uvjetima iz ovog Zakona.
(2) Djelatnost
srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje škole i učenički domovi i druge
javne ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona.
(3) Druga javna ustanova,
ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za pravosuđe te ustrojbena jedinica
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove može započeti obavljati djelatnost
osnovnog i srednjeg obrazovanja nakon pribavljenog rješenja ministarstva
nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o početku izvođenja
programa obrazovanja, uz prethodnu suglasnost ministra u nadležnosti kojega je
obavljanje djelatnosti te ustanove, odnosno ustrojbene jedinice.
Članak 3.
(1) Djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja
se kao javna služba.
(2) Na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja škola i
učenički dom (u daljnjem tekstu: školska ustanova) obavljaju sljedeće
poslove:
– upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije
i dokumentacije,
– organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika
odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije,
–
vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o
učeničkim postignućima,
– poduzimanje pedagoških mjera i vođenje evidencije o
njima,
– organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o
njima,
– izdavanje javnih isprava i drugih potvrda,
– upisivanje podataka
o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu –
zajednički elektronički upisnik
ustanova.
(3) Ako školska ustanova u svezi s poslovima iz stavka 2. ovog
članka ili drugim poslovima koje na temelju zakona obavlja na osnovi javnih
ovlasti odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili
skrbnika učenika (u daljnjem tekstu: roditelj) ili druge fizičke ili pravne
osobe, dužna je postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku,
postupovnim odredbama ovog Zakona i zakona kojima se uređuje djelatnost koju
obavlja.
Ciljevi i načela odgoja i
obrazovanja
Članak 4.
(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama
su:
1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati
njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u
skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,
2. razvijati učenicima svijest
o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog
identiteta,
3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i
civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih
za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i
toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju
društva,
4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i
stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom
društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i
dostignuća,
5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.
(2) Načela
obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:
1. osnovno
školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj,
2. odgoj i
obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti obrazovnih
šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima,
3. odgoj i obrazovanje u
školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja
svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika,
stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika,
4. rad u školskoj ustanovi
temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog rada i
samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
u školi, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog
standarda,
5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na
autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada
prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s
nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim
standardima,
6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i
horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici
Hrvatskoj,
7. obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji
u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) razini,
8. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi
temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj,
regionalnoj i nacionalnoj razini.
Državni pedagoški standardi
Članak 5.
(1) Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se materijalni,
kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno
ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi
osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja
obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj.
(2) Državne pedagoške standarde na
prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor.
Nastava na hrvatskom jeziku
Članak 6.
Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, školske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Nastava na jeziku i pismu nacionalne
manjine
Članak 7.
Osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te odredbama ovog Zakona i drugih propisa.
Nastava na stranom jeziku
Članak 8.
(1) Osnovna i srednja škola (u daljnjem tekstu: škola) može
izvoditi međunarodni program na stranom jeziku.
(2) Škola može dio nastavnih
predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom, osim na hrvatskom
jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva.
II. MREŽA ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA TE UPIS UČENIKA U ŠKOLSKU USTANOVU
Mreža školskih ustanova i programa odgoja i
obrazovanja
Članak 9.
(1) Mrežom školskih ustanova utvrđuju se školske ustanove koje
obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje,
sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, područja na
kojima se može osnovati školska ustanova te programi obrazovanja koje školske
ustanove mogu ostvarivati, uključujući i posebne programe za učenike s teškoćama
iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Mreža iz stavka 1. ovog članka mora
udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja,
odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja.
(3) Dostupnost iz
stavka 2. ovog članka podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u
osnovnoj školi, odnosno školskom objektu ili ustanovi primjereno udaljenom od
mjesta stanovanja, uz prometnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost
učenika.
(4) Dostupnost iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva mogućnost
srednjeg odgoja i obrazovanja učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili
smještajem u učeničkom domu.
(5) Racionalni ustroj školskih ustanova iz
stavka 2. ovog članka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih
kapaciteta.
Članak 10.
(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje područje
predlažu osnivači.
(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, izrađuje
prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona za područje Republike
Hrvatske.
(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva
iz stavka 2. ovog članka, donosi Vlada Republike Hrvatske.
Trajanje i vrste škola
Članak 11.
(1) Osnovna škola traje osam godina i izvodi redovite i posebne
programe.
(2) Osnovnim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za
nastavak obrazovanja.
(3) Srednje škole, ovisno o vrsti obrazovnog programa,
jesu:
– gimnazije,
– strukovne škole,
– umjetničke škole.
(4)
Srednjim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za rad i nastavak
obrazovanja.
Članak 12.
(1) Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne
škole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine
života.
(2) Srednje obrazovanje počinje upisom u srednju školu.
(3)
Obrazovanje u školama koje ostvaruju glazbene, plesne i športske obrazovne
programe počinje upisom u neki od tih programa čije se trajanje utvrđuje
posebnim obrazovnim programima koje donosi Ministarstvo.
Članak 13.
(1) U gimnazijama se izvodi nastavni plan i program u
četverogodišnjem trajanju.
(2) Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se
određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.
Članak 14.
(1) Strukovne škole su tehničke, industrijske, obrtničke i
druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa o kojem ovisi i
njihovo trajanje.
(2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu
s odredbama ovog Zakona i posebnih zakona i drugih propisa.
(3) Programe
srednjeg obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, kao i ostale programe
srednjeg obrazovanja odraslih u strukovnom području unutarnjih poslova, može
izvoditi isključivo Policijska škola u sastavu Policijske akademije ministarstva
nadležnog za unutarnje poslove, pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.
Članak 15.
(1) Umjetnička škola izvodi nastavni plan i program u najmanje
četverogodišnjem trajanju na osnovnoškolskoj razini i u najmanje
četverogodišnjem trajanju na srednjoškolskoj razini.
(2) Umjetničke škole su
glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i
programa.
Upisno područje
Članak 16.
(1) Upisno područje je sastavni dio mreže školskih
ustanova.
(2) Upisno područje za osnovne škole je prostorno područje s kojeg
se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno
prijavljenog boravišta, a određuje se sukladno Državnom pedagoškom
standardu.
(3) Upisnim područjem s kojeg se učenici upisuju u osnovnu školu
nad kojom osnivačka prava ima druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog
Zakona, smatra se područje Republike Hrvatske.
(4) Upisno područje s kojeg se
učenici upisuju u osnovnu školu nad kojom osnivačka prava ima Republika Hrvatska
utvrđuje se aktom o osnivanju osnovne škole.
(5) Radi racionalnijeg
raspoređivanja učenika ili rada škola u jednoj smjeni, može se spajanjem upisnih
područja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedničko upisno područje dviju ili
više osnovnih škola istog osnivača.
(6) Upisnim područjem s kojeg se učenici
upisuju u srednju školu smatra se Republika Hrvatska.
(7) Za učenike s
teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje
ostvaruju u redovitim školama prema posebnim obrazovnim programima upisno se
područje određuje prema najbližoj školi koja provodi obrazovanje prema
odgovarajućem programu.
Članak 17.
Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi ured državne uprave u županiji nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured državne uprave), odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu s odredbama članka 16. ovog Zakona.
Članak 18.
(1) Učenik se može upisati u prvi razred osnovne škole kojoj ne
pripada prema upisnom području:
– ako to ne izaziva povećanje broja razrednih
odjela utvrđenih planom upisa u osnovnoj školi u koju se upisuje,
– ako se
upisuje u škole koje izvode alternativne, međunarodne te programe na jeziku i
pismu nacionalnih manjina,
– ako se upisuje u škole kojima je osnivač druga
pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona.
(2) U slučaju iz stavka
1. ovog članka ured državne uprave, odnosno Gradski ured dužan je o upisu
učenika obavijestiti osnovnu školu u koju se učenik trebao upisati prema upisnom
području.
Članak 19.
(1) U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se
djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina
života.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, na zahtjev roditelja i
prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovog Zakona, u prvi se razred
može upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina
života.
(3) Dijete se ne može trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne
škole osim u slučaju kada dijete ima višestruke teškoće te su po posebnim
propisima roditelji stekli pravo na status roditelja njegovatelja ili je dijete,
s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja, steklo pravo na skrb izvan
vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne
skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u okviru kojeg se osigurava pružanje
usluga psihosocijalne pomoći.
Članak 20.
(1) Prije upisa u prvi razred osnovne škole utvrđuje se
psihofizičko stanje djeteta.
(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika
utvrđuje se radi redovitog ili prijevremenog upisa ili odgode upisa u prvi
razred osnovne škole, odnosno radi utvrđivanja primjerenog školovanja.
(3)
Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje stručno
povjerenstvo.
(4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno
učenika iz stavka 2. ovog članka, te sastav stručnog povjerenstava iz stavka 3.
ovog članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu:
ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva.
Članak 21.
(1) O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred
osnovne škole ili trajnoj odgodi školovanja te o primjerenom programu osnovnog
ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju ured državne uprave,
odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovog
Zakona donosi rješenje.
(2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima
pravo žalbe Ministarstvu.
Članak 22.
(1) Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati
nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja
utvrđenog odlukom o upisu.
(2) Redoviti učenici upisuju prvi razred srednje
škole u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje školskog
odbora.
(3) Izbor kandidata za upis u srednju školu zasniva se na:
–
uspjehu u prethodnom obrazovanju i
– sposobnosti i sklonosti učenika, ovisno
o vrsti srednje škole.
(4) Odluku o upisu za svaku školsku godinu na
prijedlog srednje škole i uz suglasnost osnivača donosi ministar.
(5)
Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 1. ovog članka za sve vrste
srednjih škola propisuje ministar.
(6) Natječaj za upis učenika u prvi razred
srednja škola objavljuje u dnevnom tisku, a natječaj obvezno sadrži:
–
program obrazovanja u koji se učenik upisuje,
– broj učenika koji se mogu
upisati prema odluci o upisu,
– uvjete upisa, potrebnu dokumentaciju i
kriterije za izbor kandidata,
– način i postupak provođenja natječaja.
Članak 23.
(1) Redoviti učenik srednje škole može tijekom obrazovanja
promijeniti upisani program.
(2) Promjena programa može se uvjetovati
polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita.
(3) Sadržaj razlikovnih,
odnosno dopunskih ispita te načine i rokove polaganja ispita utvrđuje
nastavničko vijeće.
Članak 24.
(1) Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći
srednju školsku ili stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem
ispita.
(2) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka obvezno se uvjetuje
polaganjem razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, a način i rokove polaganja
ispita utvrđuje nastavničko vijeće.
(3) Ako učenik prekine školovanje ili se
preseli iz jednog mjesta u drugo, škola koju je pohađao ili druga škola koja
ostvaruje isti obrazovni program dužna je upisati učenika.
Članak 25.
(1) Učenik prelazi iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti
obrazovni program na temelju prevodnice.
(2) Škola iz koje učenik odlazi
izdaje prevodnice i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka
obavijesti o upisu učenika u drugu školu.
III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI
RADA
Nacionalni kurikulum
Članak 26.
(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju
nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog
kurikuluma.
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela,
općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja,
pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima
definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i
ocjenjivanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar.
Nastavni plan i program
Članak 27.
(1) Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji
broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po
razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji
broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.
(2)
Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se
za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na
početku školske godine.
(3) Učenik može prestati pohađati izborni predmet
nakon pisanog zahtjeva i obrazloženja roditelja učenika i učenika učiteljskom
vijeću do početka školske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim
izbornim predmetom ili aktivnošću u školi.
(4) Strani jezik koji se počinje
učiti u prvom razredu osnovne škole prvi je strani jezik do kraja osnovnog
obrazovanja.
(5) Nastavni plan i program osnovne škole sadrži obvezne i
izborne predmete.
(6) Nastavni plan i program gimnazija sadrži zajednički,
izborni i fakultativni dio.
(7) Nastavni plan i program strukovnih škola
sadrži zajednički općeobrazovni, posebni stručni i fakultativni dio.
(8) U
zajedničkom općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa
nalaze se i izborni predmeti od kojih učenik bira jedan ili više predmeta prema
svojim interesima i sklonostima.
(9) Zajednički dio nastavnog plana i
programa gimnazije sadrži nastavne predmete koji su obvezni za sve učenike
određene vrste programa, a izborni dio obuhvaća predmete od kojih učenik obvezno
bira jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.
(10)
Zajednički općeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i
niže stručne spreme sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni
za određenu razinu obrazovanja, a posebni stručni dio nastavnog plana i programa
sadrži strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu)
koji su vezani za određeno zanimanje.
(11) Fakultativni dio nastavnog plana i
programa u srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje
kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole te
sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se učenik srednje škole opredijeli
za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.
(12)
Nastavni plan i program iz stavka 5. ovog članka te zajednički i izborni dio
nastavnog plana i programa donosi ministar, a fakultativni dio srednja
škola.
Školski kurikulum i godišnji plan i program rada školske
ustanove
Članak 28.
(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana
i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa
rada.
(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program
škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju
nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.
(3) Školski kurikulum
određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske
aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema
smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.
(4) Školskim
kurikulumom se utvrđuje:
– aktivnost, program i/ili projekt
– ciljevi
aktivnosti, programa i/ili projekta
– namjena aktivnosti, programa i/ili
projekta
– nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova
odgovornost
– način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
–
vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
– detaljan troškovnik
aktivnosti, programa i/ili projekta
– način vrednovanja i način korištenja
rezultata vrednovanja.
(5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15.
rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog
vijeća.
(6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u
pisanom obliku.
(7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom
roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama
škole.
(8) Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i
programa i školskog kurikuluma, a donosi ga školski, odnosno domski odbor do 30.
rujna tekuće školske godine.
(9) Godišnjim planom i programom rada školske
ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u
pravilu:
– podatke o uvjetima rada,
– podatke o izvršiteljima
poslova,
– godišnji kalendar rada,
– podatke o dnevnoj i tjednoj
organizaciji rada,
– tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima
odgojno-obrazovnog rada,
– planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno
nastavnika te stručnih suradnika,
– planove rada školskog, odnosno domskog
odbora i stručnih tijela,
– plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u
skladu s potrebama škole,
– podatke o ostalim aktivnostima u funkciji
odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.
Eksperimentalni program
Članak 29.
(1) Škola može provoditi eksperimentalni program koji odobri
Ministarstvo, a kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika
i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.
(2) Eksperimentalni program
sadrži:
– cilj, zadaću, obrazovne ishode, sadržaj,
– mjesto i način
izvođenja,
– vrijeme potrebno za realizaciju programa,
– prostorne,
kadrovske i druge uvjete,
– način stručnog praćenja i vrjednovanja
programa,
– financijska sredstva potrebna za realizaciju programa.
(3)
Eksperimentalne programe, uvjete i način rada donosi ministar.
Alternativni program
Članak 30.
U školi se može ostvarivati odgojno-obrazovni rad prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.
Umjetnički i športski program
Članak
31.
(1) Škola može izvoditi umjetničko i športsko obrazovanje u
skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.
(2)
Programe za školovanje iz stavka 1. ovog članka i uvjete za njihovo izvođenje
donosi ministar.
Posebni program
Članak 32.
Škola može, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za djecu s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona radi izvođenja posebnog programa koji nije utvrđen mrežom školskih ustanova i programa obrazovanja.
Dopunska nastava
Članak 33.
(1) Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju škola je dužna
organizirati dopunsku nastavu.
(2) Dopunska nastava organizira se na određeno
vrijeme kad je takav oblik pomoći učenicima potreban.
Dodatna nastava
Članak 34.
Za učenike koji u određenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet škola je dužna organizirati dodatnu nastavu u koju se učenik uključuje na temelju vlastite odluke.
Izvannastavne aktivnosti
Članak 35.
(1) Radi zadovoljavanja različitih potreba i interesa učenika
školska ustanova organizira posebne izvannastavne aktivnosti.
(2)
Izvannastavne aktivnosti se planiraju školskim kurikulumom i godišnjim planom i
programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj
ustanovi.
(3) Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio učenikovog
opterećenja, ali se mogu priznati učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.
Izvanškolske aktivnosti
Članak 36.
(1) Učenik može biti uključen u izvanškolske aktivnosti.
(2) Rad učenika u
izvanškolskim aktivnostima može se priznati učenicima kao ispunjavanje školskih
obveza.
Članak 37.
(1) Škola može planirati u godišnjem planu i programu rada
škole i školskom kurikulumu poludnevne, jednodnevne i višednevne
odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je
smještena.
(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovog članka su: izleti, ekskurzije i
druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog
kurikuluma i nastavnog plana i programa.
Članak 38.
(1) Za svaku aktivnost iz članka 37. ovog Zakona, škola je
dužna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, načinom realizacije,
vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i načinom vrednovanja, te
zatražiti pisanu suglasnost roditelja.
(2) Za svaku aktivnost iz članka 37.
ovog Zakona, škola uz voditelja mora osigurati pratnju sukladno broju učenika, a
za učenike s teškoćama pratnju sukladno njihovim teškoćama.
(3) Program
aktivnosti je dio godišnjeg plana i programa rada škole i školskog
kurikuluma.
Učeničke zadruge
Članak 39.
(1) Škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik
izvannastavne aktivnosti sukladno statutu škole i posebnim propisima.
(2)
Škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada
učenika.
(3) Sredstva stečena prometom proizvoda i usluga učeničke zadruge
posebno se evidentiraju, a mogu se uporabiti samo za rad učeničke zadruge i
unapređenje odgojno-obrazovnog rada škole.
Učenički klubovi i društva
Članak 40.
(1) Školska ustanova može osnivati učeničke klubove i društva.
(2)
Učenički klubovi i društva ustrojavaju se sukladno statutu školske ustanove i
posebnim propisima.
Vježbaonice za studente
Članak 41.
(1) Škola i učenički dom može biti vježbaonica za studente koji
se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima.
(2) Uvjete, način rada,
kriterije financiranja te raspored vježbaonica, propisuje ministar na prijedlog
visokih učilišta koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s
učenicima.
Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj
ustanovi
Članak 42.
(1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća ili kroničnih
bolesti ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje Ministarstva organizira
nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem
liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Nastava
iz stavka 1. ovog članka može se provoditi u obliku nastave na daljinu
(virtualna nastava), korištenjem sredstava elektroničke komunikacije.
(3)
Škola u okviru raspoloživih sredstava osigurava učenicima iz stavka 1. ovog
članka, odgovarajuća pomagala za provođenje nastave na daljinu.
Dopunska nastava za učenike koji započinju odnosno
nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj
Članak 43.
(1) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti djeci državljana
Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva i započinju, odnosno
nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a nedostatno poznaju hrvatski
jezik.
(2) Posebnu pomoć škole su dužne pružiti i djeci za koju je
obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koja imaju boravak na području Republike
Hrvatske, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice
Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je
zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike Hrvatske.
(3) Radi
učinkovite integracije učenika iz stavka 1. i 2. ovog članka, škola organizira
individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim
učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje
nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.
(4) Neposredni
odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog članka provodi se u pripremnoj i
dopunskoj nastavi.
(5) Pripremna nastava namijenjena je učenicima nedostatnog
znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno učenje hrvatskog jezika
tijekom najviše jedne nastavne godine.
(6) Pripremna nastava provodi se prema
posebnom programu i organizira u školi koju utvrđuje ured državne uprave,
odnosno Gradski ured.
(7) Tijekom pohađanja pripremne nastave učenik može u
manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u kojoj je upisan i to onih
nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja
znatniju zapreku za praćenje nastave.
(8) Dopunska nastava organizira se iz
nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a učenik je pohađa uz redovito
pohađanje nastave.
(9) Količinu pripremne i dopunske nastave planiraju škole
sukladno stvarnim potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(10)
Programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4. ovog
članka, kao i mjere za osposobljavanje učitelja i nastavnika koji provode
neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog članka, propisuje
ministar.
Članak 44.
(1) Učenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i
koji imaju boravak na području Republike Hrvatske, a djeca su državljanina
države članice Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu
djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području Republike
Hrvatske, imaju pravo stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture države
svojeg podrijetla.
(2) Ured državne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu
boravka učenika iz stavka 1. ovog članka dužan je osigurati, u skladu s
mogućnostima i u suradnji s osnivačima škola i državom podrijetla učenika,
potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Ured
državne uprave odnosno Gradski ured dužan je osigurati i potporu za pripremu
učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinskog jezika i kulture
države podrijetla učenika.
(3) Programe i način provedbe nastave materinskog
jezika i kulture države podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog članka propisuje
ministar.
Članak 45.
(1) Djeca državljana država članica Europske unije imaju pravo
na osnovno i srednje obrazovanje kao i hrvatski državljani te se upisuju u
školske ustanove u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski
državljani.
(2) Djeca državljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u
nekoj državi članici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici
Hrvatskoj, imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje pod istim uvjetima kao i
hrvatski državljani koji se obrazuju u školskim ustanovama u Republici
Hrvatskoj.
Članak 46.
Odredbe članka 43. i 45. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na azilante, tražitelje azila, strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod privremenom zaštitom.
Hrvatska nastava u inozemstvu
Članak
47.
(1) Za dodatno školovanje djece državljana Republike Hrvatske u
inozemstvu organizira se nastava hrvatskog jezika i kulture – hrvatska nastava u
inozemstvu, koja se obavlja prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, u
skladu s ovim Zakonom, međunarodnim ugovorima i propisima zemlje u kojoj se
nastava izvodi.
(2) Uvjete i postupak izbora učitelja za rad u hrvatskoj
nastavi u inozemstvu propisuje ministar.
IV. ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE
Članak 48.
(1) Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i
ima dva polugodišta.
(2) Tijekom školske godine učenici imaju pravo na
zimski, proljetni i ljetni odmor.
(3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u
pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za
učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno
32 nastavna tjedna.
(4) Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave,
broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje
ministar.
Članak 49.
(1) Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni,
ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada.
(2)
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili
s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u
jednoj smjeni kao cjelodnevni.
(3) Škola je dužna tijekom cijele školske
godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema
mogućnostima škole i interesima učenika.
(4) Jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu
realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.
(5) Promjene u radu i organizaciji,
školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i
uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu.
Članak 50.
(1) U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana
tjedno.
(2) Osnovna škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako
tjedno radi u više od dvije smjene, a srednja škola ako to zahtijevaju
prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada.
Članak 51.
(1) Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati
s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata
dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.
(2) Za
učenike srednje škole godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120
sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u
obliku vježbi i praktične nastave.
(3) Učenik uključen u nastavu na jeziku i
pismu nacionalne manjine iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka može biti
opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom
pedagoškom standardu.
(4) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i
programom nije drukčije određeno.
(5) Sat praktične nastave traje 60 minuta
ako se izvodi izvan srednje škole.
Članak 52.
(1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u
razrednom odjelu i obrazovnoj skupini.
(2) Broj razrednih odjela u osnovnoj
školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured.
(3) Za učenike od
prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a
za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava.
(4) Iznimno od
stavka 3. ovog članka, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole
može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i
programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole,
može se organizirati razredna nastava.
Članak 53.
(1) Razredni odjel sastavlja se od učenika istog razreda, a u
srednjoj školi, u pravilu, prema istom programu obrazovanja.
(2) U osnovnoj
školi može se sastaviti i kombinirani razredni odjel od učenika razredne
nastave, a iznimno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, i za učenike predmetne
nastave.
(3) Način organiziranja nastave u obrtničkim školama i praktične
nastave u strukovnim školama propisuje ministar.
Članak 54.
(1) Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu
ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s
državnim pedagoškim standardima.
(2) Odluku o broju učenika u razrednom
odjelu srednje škole na početku svake školske godine donosi ministar u skladu s
državnim pedagoškim standardima.
(3) Broj učenika u razrednome odjelu i
obrazovnoj skupini umjetničkih škola određuje se prema specifičnostima izvođenja
nastave.
Knjižnica
Članak 55.
(1) Školska ustanova ima knjižnicu.
(2) Djelatnost knjižnice
iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se
stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za
ostvarivanje obrazovnog procesa.
(3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima
koji su propisani standardima.
Udžbenici
Članak 56.
U školi se upotrebljavaju udžbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom zakonu.
Suradnja školskih ustanova
Članak 57.
(1) Školske ustanove surađuju u ostvarivanju odgojno-obrazovne
djelatnosti, te radi optimalnog upisa i preseljenja učenika.
(2) Škole
ostvaruju suradnju i primanjem usluga od strane ustanove socijalne skrbi odnosno
zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s rehabilitacijskim uslugama i
sadržajima.
(3) Školske ustanove surađuju sa zavodima za zapošljavanje i
drugim ustanovama u cilju pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije
učenika.
Kućni red
Članak 58.
(1) Školski ili domski odbor u suradnji s učiteljskim, odnosno
nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem donosi etički kodeks neposrednih
nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.
(2) Školski ili
domski odbor u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno
odgajateljskim vijećem, vijećem učenika i vijećem roditelja donosi kućni
red.
(3) Kućnim se redom utvrđuju:
– pravila i obveze ponašanja u školskoj
ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru,
– pravila međusobnih odnosa
učenika,
– pravila međusobnih odnosa učenika i radnika,
– radno
vrijeme,
– pravila sigurnosti i zaštite od socijalno neprihvatljivih oblika
ponašanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja i
– način postupanja
prema imovini.
Zabrana promidžbe i prodaje u školskim
ustanovama
Članak 59.
U školskim ustanovama zabranjen je svaki oblik promidžbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja.
V. UČENICI
Članak 60.
(1) Status redovitog učenika stječe se upisom u školu, a može
se imati samo u jednoj školi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, učenik
koji je upisan u umjetničku školu može se upisati u još jednu školu.
Članak 61.
(1) Prava učenika su:
– pravo na obaviještenost o svim
pitanjima koja se na njega odnose,
– pravo na savjet i pomoć u rješavanju
problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
– pravo na uvažavanje
njegovog mišljenja,
– pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,
–
pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju
i školskom odboru,
– pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi
i provedbi kućnog reda,
– pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog
procesa i odgojno-obrazovnog rada.
(2) Obveze učenika su:
– pohađanje
obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je
izabrao,
– pridržavanje pravila kućnog reda,
– ispunjavanje uputa
učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih
zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom,
–
čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.
Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Članak 62.
(1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti
učenici i učenici s teškoćama.
(2) Obrazovanje učenika s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim
propisima nije drukčije određeno.
Daroviti učenici
Članak 63.
(1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih
učenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i
interesima.
(2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja,
praćenja i poticanja darovitih učenika propisuje ministar.
Članak 64.
(1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo
završiti školu u kraćem vremenu od propisanog.
(2) U tijeku jedne školske
godine učenik može završiti dva razreda.
(3) Uvjete i postupak pod kojima
učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje ministar.
Učenici s teškoćama
Članak 65.
(1) Učenici s teškoćama su:
– učenici s teškoćama u
razvoju,
– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i
emocionalnim problemima,
– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim,
socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.
(2) Vrste teškoća
iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojih učenik ostvaruje pravo na primjerene
programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja propisuje
ministar.
(3) Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz
stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, donosi ministar.
(4) Vrstu teškoća iz
stavka 2. ovog članka, primjeren program školovanja i primjeren oblik pomoći za
pojedinog učenika utvrđuje povjerenstvo iz članka 20. ovog Zakona.
Prestanak statusa učenika
Članak 66.
Učeniku srednje škole prestaje status redovitog učenika:
–
na kraju školske godine u kojoj je završio srednje obrazovanje,
– kada se
ispiše iz srednje škole,
– kada se ne upiše u sljedeći razred srednje škole u
skladu s odredbom članka 79. stavka 1. ovog Zakona.
Sigurnost i zaštita zdravlja u školskim
ustanovama
Članak 67.
Školske ustanove dužne su:
– stvarati uvjete za zdrav
mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika,
– sprječavati
neprihvatljive oblike ponašanja,
– brinuti se o sigurnosti učenika,
–
osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju,
– brinuti se o
zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati liječnike primarne
zdravstvene zaštite i roditelje,
– pratiti socijalne probleme i pojave kod
učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u
suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima,
–
voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika,
– pružati
savjetodavni rad učenicima.
Prehrana učenika
Članak 68.
Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo.
Prijevoz učenika
Članak 69.
(1) Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne
nastave (1. – 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje
tri kilometra.
(2) Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne
nastave (5. – 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje
pet kilometara.
(3) Osnivač je dužan organizirati međumjesni prijevoz,
sredstvima redovitog putničkog javnog linijskog prijevoza, učenicima srednjih
škola koji imaju mjesto prebivališta, odnosno boravišta udaljeno od mjesta škole
najmanje pet kilometara, uz uvjet da su program upisali u školi najbližoj mjestu
prebivališta, odnosno boravišta.
(4) Za učenike s teškoćama iz članka 65.
stavka 1. ovog Zakona osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz
pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno
rješenju o primjerenom obliku školovanja.
(5) Ako se učenik osnovne škole iz
stavka 1. i 2. ovog članka upiše u školu izvan upisnog područja, osnivač nije
dužan snositi troškove prijevoza učenika.
(6) Ako se učenik iz stavka 5. ovog
članka ne upiše u školu sukladno aktu tijela državne uprave, osnivač nije dužan
snositi troškove prijevoza učenika.
Obveza zaštite prava učenika
Članak 70.
(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ostali radnici u
školskim ustanovama dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom
kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne
zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili
izrabljivanja učenika, odmah izvijestiti ravnatelja školske ustanove koji je to
dužan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.
(2)
Način postupanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u
poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava
nadležnim tijelima, propisuje ministar.
Vijeće učenika
Članak 71.
(1) U školi se osniva vijeće učenika koje čine predstavnici
učenika svakog razrednog odjela.
(2) Predstavnik vijeća učenika sudjeluje u
radu tijela škole kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava
odlučivanja.
(3) Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se
statutom škole.
VI. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA
Članak
72.
(1) Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom
nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz
vladanja.
(2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz
vladanja opisno.
(3) Brojčane ocjene učenika u pojedinim nastavnim predmetima
su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve
su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.
(4) Učenici koji na kraju
školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši
razred.
(5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše.
(6) U
školama koje ostvaruju alternativni ili međunarodni program učenik se ocjenjuje
sukladno programu koji se ostvaruje.
(7) U školi koja izvodi nastavu po
nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike nacionalne manjine, a
u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih
manjina, učenik se posebno ocjenjuje, a ocjena se upisuje u razrednu
svjedodžbu.
(8) Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano,
ovisno o programu u koji je uključen.
(9) Način praćenja i ocjenjivanja
učenika propisuje ministar.
Članak 73.
(1) Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom polugodišta i
nastavne godine zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno
nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik.
(2) Uspjeh
učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet utvrđuje se javno u
razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodišta i nastavne
godine.
(3) U slučaju izbivanja ili spriječenosti učitelja, odnosno
nastavnika određenog nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvrđuje
razredno vijeće na prijedlog učitelja, odnosno nastavnika ili stručnog suradnika
kojeg odredi ravnatelj.
Članak 74.
(1) Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar,
dovoljan i nedovoljan.
(2) Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne
utvrđuje se aritmetičkom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom:
–
odličan – ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
– vrlo dobar – ako ima srednju
ocjenu 3,50 do 4,49
– dobar – ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
–
dovoljan – ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49
(3) Opći uspjeh učenika od prvog
do četvrtog razreda osnovne škole utvrđuje razredni učitelj, a opći uspjeh
učenika od petog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole, na
prijedlog razrednika utvrđuje razredno vijeće.
(4) Učeniku se utvrđuje opći
uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zaključena ocjena
nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije položio popravni
ispit u propisanim rokovima.
(5) Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom
nedovoljan (1) ponavlja razred.
Članak 75.
(1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog
razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima
ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit se
polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem
lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok
utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave.
(3) Iznimno od stavka 2.
ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične
nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku,
nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.
(4) Članove ispitnog
povjerenstva imenuje ravnatelj.
(5) Način polaganja popravnih ispita i
ispitni rokovi uređuju se statutom škole.
Članak 76.
(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom
iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja
ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi
preispitivanja ocjene.
(2) Učenik ima pravo na polaganje ispita pred
povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom.
(3)
Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred
povjerenstvom, u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno
nastavničkog vijeća.
(4) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje
učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna.
(5)
Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.
Članak 77.
(1) Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati
nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje
predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog
opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu
u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon
prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu.
(3) Razlozi i način
polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole.
Članak 78.
(1) Iznimno od odredbe članka 72. stavka 4. ovog Zakona, u viši
razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je na
kraju nastavne godine iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan
(1).
(2) Učenik iz stavka 1. ovog članka ne može prijeći dva puta u viši
razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta.
(3) Odluku o prelasku iz
stavka 1. ovog članka donosi učiteljsko vijeće na prijedlog razrednika.
(4)
Učeniku koji je prešao u viši razred osnovne škole sukladno stavku 1. ovog
članka priznaje se da je završio razred.
Članak 79.
(1) Tijekom srednjeg obrazovanja učenik može dva puta
ponavljati razred, a isti razred može ponavljati samo jedanput.
(2) Iznimno,
učenik koji pohađa program za stjecanje niže stručne spreme može ponavljati
razred samo jedanput.
Članak 80.
(1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u
određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju,
može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili
sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz
osnovnih predmeta struke.
(2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko
vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene
zaštite.
(3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen
pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne
upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.
Članak 81.
(1) Učenici koji imaju status kategoriziranog športaša sukladno
odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i
učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu
pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od
propisanog trajanja upisanog programa.
(2) Odredbe o pohađanju nastave i
polaganju ispita učenika iz stavka 1. ovog članka uređuju se statutom škole.
Državna matura, izrada i obrana završnog
rada
Članak 82.
(1) Srednje obrazovanje učenika u gimnazijskim programima
obrazovanja završava polaganjem državne mature.
(2) Srednje obrazovanje
učenika u strukovnim i umjetničkim programima obrazovanja, koji traju najmanje
četiri godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i
provedbi škole.
(3) Učenici iz stavka 2. ovog članka mogu polagati i ispite
državne mature.
(4) Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima koji
traju od jedne do tri i pol godine, završava izradom i obranom završnog rada u
organizaciji i provedbi škole.
(5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka
primjenjuju se na učenike koji su prvi razred srednje škole upisali počevši od
školske godine 2006./2007., a odredba stavka 4. ovog članka primjenjuju se na
učenike koji su prvi razred srednje škole upisali školske godine
2007./2008.
(6) Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama.
(7) Pripremne i druge radnje
vezane uz organizaciju i provedbu državne mature u školi provodi školsko ispitno
povjerenstvo koje čine ravnatelj škole te šest članova iz reda nastavnika od
kojih je jedan član ispitni koordinator.
(8) Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja u elektroničkom obliku vodi Središnji registar državne
mature u koji se pohranjuju podaci o svim osobama koje su položile državnu
maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na
ispitima državne mature te drugi podaci značajni za državnu maturu.
(9)
Detaljniji sadržaj registra iz stavka 8. ovog članka, propisuje
ministar.
(10) Sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te
izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar.
VII. PEDAGOŠKE MJERE
Članak 83.
(1) Učenici koji postižu iznimne rezultate mogu biti usmeno i
pisano pohvaljeni, odnosno nagrađeni.
(2) Usmenu pohvalu izriče razrednik,
pisanu pohvalu daje razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko, odnosno
nastavničko vijeće.
(3) Uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja
učenika uređuju se statutom škole.
Članak 84.
(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja
obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor,
odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka i preseljenje u drugu
školu.
(2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i
nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, odgojno-obrazovni
tretman produženog stručnog postupka, opomena pred isključenje i isključenje iz
srednje škole.
(3) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti i neispunjavanja
obveza iz stavka 1. i 2. ovog članka izriču se za tekuću nastavnu godinu, osim
mjere preseljenja u drugu školu koja se izriče ili za tekuću školsku godinu ili
za trajanja osnovnog obrazovanja.
(4) Učenik koji je isključen ima pravo
polagati razredni ispit.
(5) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora
razredno vijeće, strogog ukora, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog
tretmana produženog stručnog postupka učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a
preseljenja u drugu školu, odnosno isključenja iz škole ravnatelj.
(6) Do
okončanja postupka izricanja mjere isključenja iz srednje škole ravnatelj može
trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa.
(7) Škole su dužne
provoditi pedagoške mjere poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće
stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored
odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog razvoja, obiteljskih i
drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne okolnosti.
Članak 85.
(1) O izrečenoj pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu
osnovna škola obavještava ured državne uprave, odnosno Gradski ured koji je
dužan u roku od 7 dana, odrediti osnovnu školu u kojoj učenik nastavlja
školovanje.
(2) Učenika osnovne škole u pravilu se seli u školu čije upisno
područje graniči s upisnim područjem škole iz koje se učenik seli, pri čemu
učenik zadržava pravo na besplatan prijevoz.
Članak 86.
(1) Roditelj učenika osnovne škole, odnosno učenik srednje
škole i njegov roditelj imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru.
(2) O
žalbi na izrečenu pedagošku mjeru opomene odlučuje razredno vijeće, ukora
učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, strogog ukora, preseljenja u drugu
školu, opomene pred isključenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupka ravnatelj, a isključenja iz škole Ministarstvo.
(3) Uvjete,
način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka 84. ovog Zakona, osim
mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka, uređuje škola
statutom.
(4) Način provođenja mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog
stručnog postupka, propisuje ministar.
Članak 87.
Pedagoške mjere, uvjete, način, postupak i tijela za izricanje pedagoških mjera učenički dom uređuje statutom.
VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE ŠKOLSKIH
USTANOVA
Članak 88.
(1) U školskim ustanovama se radi unapređenja kvalitete
odgojno-obrazovne djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a
odnosi se na provođenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih
sastavnica nacionalnog kurikuluma.
(2) Godišnji plan provedbe vanjskog
vrednovanja školskih ustanova, na prijedlog Vijeća za nacionalni kurikulum
donosi ministar.
(3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja.
(4) Škole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih
ispita i sve druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i
samovrednovanje, radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole.
(5) Način
provedbe vanjskog vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja školskih
ustanova propisuje ministar.
Vijeće za nacionalni kurikulum
Članak
89.
(1) Vijeće za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo
ministra koje se bavi pitanjima izrade i razvoja nacionalnog kurikuluma i
kvalitativnim unapređenjem odgojno-obrazovne djelatnosti na osnovnoškolskoj i
srednjoškolskoj razini.
(2) Vijeće za nacionalni kurikulum imenuje
ministar.
IX. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLSKE USTANOVE
Članak
90.
(1) Školska ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno
odredbama ovog Zakona i odredbama Zakona o ustanovama.
(2) Osnivači osnovne
škole mogu biti:
– Republika Hrvatska,
– jedinica lokalne samouprave,
–
jedinica područne (regionalne) samouprave,
– druga pravna ili fizička
osoba.
(3) Osnivači srednje škole i učeničkog doma mogu biti:
– Republika
Hrvatska,
– jedinica područne (regionalne) samouprave,
– druga pravna ili
fizička osoba.
(4) Osnivač je dužan prije osnivanja školske ustanove, kao i
prije donošenja odluke o statusnoj promjeni, pribaviti prethodno pozitivno
mišljenje Ministarstva o opravdanosti osnivanja školske ustanove, a uzimajući u
obzir programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih
relevantnih pokazatelja opravdanosti osnivanja školske ustanove.
Članak 91.
(1) Akt o osnivanju školske ustanove mora sadržavati odredbe
o:
– podatke o tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjedištu, odnosno
prebivalištu osnivača,
– nazivu i sjedištu ustanove,
– djelatnosti
ustanove,
– tijelima ustanove i upravljanju,
– stručnim zaposlenicima
potrebnim za izvođenje nastavnog programa,
– osiguranju prostora, nastavnih
sredstava i pomagala,
– načinu raspolaganja viškom prihoda,
– pokrivanju
manjka prihoda ustanove,
– ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i
otuđivanja nekretnina i druge imovine ustanove,
– međusobnim pravima i
obvezama osnivača i ustanove,
– sredstvima koja su ustanovi potrebna za
osnivanje i početak rada te načinu njihovog pribavljanja ili osiguranja,
–
privremenom ravnatelju ustanove,
– općim aktima ustanove.
(2) Osnivač
školske ustanove podnijet će Ministarstvu zahtjev radi dobivanja rješenja kojim
se ocjenjuje da je osnivački akt sukladan zakonu.
(3) Ako osnivač promijeni
naziv ili sjedište školske ustanove ili mijenja, odnosno dopunjuje djelatnost,
odnosno ako se promijeni osnivač dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te
podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovog članka.
Članak 92.
(1) Školska ustanova može započeti s radom nakon što je
pribavila rješenje o početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovog članka
Ministarstvo će donijeti ako školska ustanova ispunjava sljedeće uvjete za
izvođenje nastavnog plana i programa:
– potreban broj stručnih osoba,
–
odgovarajući prostor i opremu,
– tehničke, zdravstvene i ekološke
uvjete.
(3) Privremeni ravnatelj školske ustanove podnosi Ministarstvu
zahtjev za početak rada najkasnije tri mjeseca prije planiranog početka rada
škole, a uz zahtjev za početak rada prilaže se:
– privremeni statut,
–
popis stručnih osoba potrebnih za izvođenje programa obrazovanja,
– podaci o
prostoru i opremi te načinu njihova osiguranja,
– dokaze o ispunjenosti
tehničkih, zdravstvenih i ekoloških uvjeta za obavljanje djelatnosti,
–
mišljenje nadležne međunarodne udruge, odnosno organizacije, ako škola radi po
međunarodnom programu ili programu alternativne škole,
– dokaze o
ispunjavanju uvjeta utvrđenih posebnim propisima ako srednja škola provodi
program nautičkog ili brodostrojarskog smjera.
(4) Postupak utvrđivanja
ispunjenosti uvjeta za početak rada školske ustanove provodi se prema odredbama
Zakona o općem upravnom postupku, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje
Ministarstvo.
(5) Školska ustanova upisuje se u sudski registar nakon
donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka.
(6) Ako se tijekom obavljanja
djelatnosti promijeni sjedište školske ustanove, odnosno prostor u kojemu
školska ustanova obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost
za koju je školska ustanova osnovana proširuje izvođenjem novih programa
obrazovanja osnovnog ili srednjeg školstva, ili mijenja program obrazovanja,
školska ustanova obvezna je podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja iz stavka
1. ovog članka.
(7) Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada
školske ustanove propisuje ministar.
Članak 93.
Nakon donošenja rješenja o odobrenju za početak rada školska ustanova se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova osnovnog i srednjeg školstva koji vodi Ministarstvo.
Članak 94.
(1) Ako Ministarstvo utvrdi da školska ustanova ne ispunjava
neki od uvjeta iz članka 92. stavka 2. ovog Zakona, odredit će rok u kojem je
dužna otkloniti utvrđene nedostatke.
(2) Ako školska ustanova u roku iz
stavka 1. ovog članka ne otkloni utvrđene nedostatke, Ministarstvo će predložiti
osnivaču da donese akt o prestanku školske ustanove, odnosno o prestanku
izvođenja obrazovnog programa.
(3) Ako osnivač ne donese akt o prestanku
školske ustanove, odnosno o prestanku izvođenja obrazovnog programa u roku od 60
dana od dana primitka prijedloga, akt će donijeti Ministarstvo.
Članak 95.
(1) Aktom o prestanku određuje se rok i način prestanka rada
školske ustanove.
(2) Aktom o prestanku određuje se završetkom koje školske
godine školska ustanova prestaje s radom.
(3) U slučaju prestanka školske
ustanove, osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u
drugoj školskoj ustanovi pod istim uvjetima pod kojim su se učenici
upisali.
(4) Na prestanak rada školske ustanove primjenjuju se odredbe Zakona
o ustanovama.
(5) Ako utvrdi da ne postoji potreba za školskom ustanovom,
Ministarstvo će predložiti osnivaču da donese odluku o statusnoj promjeni
pripajanjem školske ustanove drugoj školskoj ustanovi uz suglasnost osnivača
druge školske ustanove, ili da donese odluku o prestanku školske ustanove.
Članak 96.
(1) Republika Hrvatska može osnivačko pravo koje ima nad
školskom ustanovom prenijeti na jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne
samouprave.
(2) Jedinica područne (regionalne), odnosno jedinica lokalne
samouprave osnivačko pravo može ugovorom prenijeti na drugu jedinicu područne
(regionalne), odnosno lokalne samouprave.
Članak 97.
(1) Škola kojoj je osnivač druga pravna osoba ili fizička osoba
iz članka 90. ovog Zakona, stječe pravo javnosti nakon izdavanja rješenja iz
članka 92. ovog Zakona.
(2) Škola iz stavka 1. ovog članka radi po nastavnom
planu i programu koji donosi Ministarstvo ili po vlastitom nastavnom planu i
programu koji obvezno sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa koje
donosi Ministarstvo.
Članak 98.
(1) Školska ustanova ima statut.
(2) Statutom se pobliže
određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove,
izricanje pedagoških mjera te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i
poslovanje školske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
(3) Statut
školske ustanove donosi školski, odnosno domski odbor uz prethodnu suglasnost
osnivača.
X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA
Članak 99.
(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi
imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s
učenicima kao i druge osobe potrebne za rad školske ustanove.
(2) Školska
ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, osim osoba iz
stavka 1. ovog članka angažirati i druge odgojno-obrazovne radnike za
ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te
specifičnih uvjeta u školskoj ustanovi.
(3) Posebne potrebe u
odgojno-obrazovnom radu u školskoj ustanovi odnose se na: rad s učenicima s
teškoćama, rad s darovitim učenicima, rad s učenicima – pripadnicima nacionalnih
manjina ili u drugim specifičnim uvjetima.
(4) Suradnici u odgojno-obrazovnom
i nastavnom radu koji sukladno potrebama školske ustanove pomažu
odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika,
pomoćni odgojno-obrazovni radnici), ali nisu samostalni nositelji
odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti, dužni su steći temeljne
kompetencije za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti prema programu koji
donosi Ministarstvo.
Članak 100.
(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji
razredne, učitelji predmetne nastave i stručni suradnici.
(2)
Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i stručni
suradnici.
(3) Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni
učitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji.
(4) Stručni suradnici u školskoj
ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
Članak 101.
(1) Učitelji u osnovnoj školi izvode nastavu i druge oblike
neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji
proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.
(2) Nastavnici u
srednjoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada
s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega
odgojno-obrazovnog rada.
(3) Strukovni učitelji samostalno izvode vježbe i
praktičnu nastavu.
(4) Suradnici u nastavi sudjeluju u izvođenju praktične
nastave i vježbi pod neposrednim vodstvom nastavnika ili stručnog učitelja te
obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog
rada.
(5) Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u učeničkom domu te
obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada.
(6)
Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te
stručno-razvojne i koordinacijske poslove.
Članak 102.
Školska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar.
Članak 103.
Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.
Članak 104.
(1) Ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i
stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu
godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim
planom i programom i školskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku,
odgajatelju i stručnom suradniku izdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju
na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz
neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i
poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.
(2) Tjedna norma
neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi broj sati propisan
nastavnim planom za razrednu nastavu.
(3) Tjedna norma neposrednog rada
učitelja predmetne nastave, uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada
razrednika, iznosi od 22 do 24 sata.
(4) Tjedna norma neposrednog
odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika i učitelja koji radi u produženom
boravku je 25 sati.
(5) Tjednu normu neposrednog nastavnog i
odgojno-obrazovnog rada učitelja u umjetničkim školama i ostalih poslova i
aktivnosti koje proizlaze iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma
umjetničkih škola, propisuje ministar.
(6) Tjedna norma neposrednog nastavnog
rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za
teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje
obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s
učenicima 32 do 36 sati.
(7) Normu za pojedini nastavni predmet u
srednjoškolskim ustanovama te ostale poslove koji proizlaze iz naravi i opsega
odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar.
(8) Tjedne radne obveze učitelja
i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje ministar u skladu s količinom
neposrednog odgojno-obrazovnog rada ugovorenog kolektivnim ugovorom.
XI. ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA U ŠKOLSKOJ
USTANOVI
Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa
Članak
105.
(1) Uz opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno općim
propisima o radu, osoba koja zasniva radni odnos u školskoj ustanovi mora
ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.
(2) Posebni uvjeti
za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u
odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i
latiničnog pisma u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada,
odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe stručno osposobljene za
obavljanje odgojno-obrazovnog rada.
(3) Poseban uvjet za zasnivanje radnog
odnosa u školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na stranom jeziku za osobe
koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s učenicima jesu i poznavanje stranog
jezika na kojem se nastava izvodi u mjeri koja omogućava izvođenje
nastave.
(4) Dodatne posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u školskoj
ustanovi u kojoj se nastava izvodi prema alternativnom nastavnom programu može
propisati škola ako su u svezi s alternativnim nastavnim programom prema kojem
se nastava izvodi.
(5) Poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba
koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za
učitelje ili diplomski sveučilišni studij za učitelje.
(6) Poslove učitelja
predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila
diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste odnosno preddiplomski
sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS
bodova i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje
kojim se stječe 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije) ako
se na natječaj ne javi osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij
odgovarajuće vrste.
(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi
može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće
vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije.
(8) Poslove strukovnog učitelja
u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni
studij ili stručni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške
kompetencije.
(9) Poslove suradnika u nastavi može obavljati osoba koja ima
odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima pedagoške kompetencije.
(10)
Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom
školovanju kao i poslove strukovnog učitelja u srednjoj školi, može obavljati i
osoba koja ima nižu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom 6., 7. i 8.
ovog članka ako ima najvišu razinu obrazovanja odgovarajuće vrste koja se može
steći u tom području i ima pedagoške kompetencije.
(11) Nastavu vjeronauka u
osnovnoj i srednjoj školi može izvoditi osoba koja ima razinu obrazovanja
utvrđenu posebnim ugovorima.
(12) Poslove stručnog suradnika može obavljati
osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima
pedagoške kompetencije.
(13) Poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je
završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške
kompetencije.
(14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar može, na zahtjev
ravnatelja škole, rješenjem odobriti izvođenje nastave iz određenog nastavnog
predmeta osobi s odgovarajućom razinom obrazovanja neodgovarajuće vrste, ako je
ona završila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nižoj studijskoj razini od
propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje
četiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom učilištu (o čemu se uz
zahtjev prilaže i potvrda visokog učilišta) i to isključivo za rad u školi koja
najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima
propisanu razinu i vrstu obrazovanja.
(15) Ako se na natječaj ne javi osoba
koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se može zasnovati s osobom
koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoške
kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.
(16) Odgovarajuću vrstu
obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika propisuje
ministar.
(17) Poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen
sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.
Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u školskoj
ustanovi
Članak 106.
(1) Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba
koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela,
protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv
vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog
ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti
pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava,
protiv javnog reda, protiv službene dužnosti, osim ako je nastupila
rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u školskoj ustanovi ne
može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih
djela navedenih u stavku 1. ovog članka.
(3) Ako osoba u radnom odnosu u
školskoj ustanovi bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1.
ovog članka, školska ustanova kao poslodavac može otkazati ugovor o radu bez
obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom
ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po
proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim
ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje
ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog
roka.
(4) Ako školska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u
radnom odnosu u školskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od
kaznenih djela iz stavka 1. ovog članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova
do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude,
uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju
je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
Zasnivanje radnog odnosa
Članak 107.
(1) Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu
na temelju natječaja.
(2) Natječaj se objavljuje u općeinformativnom tisku
koji izlazi na području ili objavljuje kroniku područja na kojem se nalazi javna
ustanova koja natječaj objavljuje, a rok za primanje prijava kandidata ne može
biti kraći od osam dana.
(3) U natječaju se navode i posebni uvjeti za
zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.
(4) Radni odnos u školskoj
ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za
zasnivanje radnog odnosa.
(5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom
prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje.
(6) Ured državne uprave odnosno Gradski ured vodi
evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog
vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog
odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu.
(7)
Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog članka briše se iz
evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom
stavka 6. ovog članka najkasnije istekom otkaznog roka.
(8) Školska ustanova
može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom stavka 1. ovog članka tek
nakon što ju je ured državne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 5. ovog
članka obavijestio da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno nakon što se
školska ustanova istom tijelu pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije
primljena upućena osoba.
(9) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured
poslove iz stavka 6., 7. i 8. ovog članka, obavlja na način i u suradnji s
tijelom predviđenim kolektivnim ugovorom.
(10) Iznimno od odredbe stavka 1.
ovog članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
–
na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja
radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od
60 dana,
– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u
evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,
– do punog radnog
vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na
neodređeno nepuno radno vrijeme,
– na temelju sporazuma školskih ustanova u
kojima su radnici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti
mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,
– na temelju
rješenja ministra o pravu zasnivanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme iz
članka 105. stavka 14. ovog Zakona.
(11) Ako se na natječaj ne javi osoba
koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona, natječaj će se ponoviti u roku
od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja
radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
Članak 108.
(1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se
školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno
stručnog suradnika kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana u
kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad.
(3) Pripravnik
je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog
staža.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od
dana isteka pripravničkog staža radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana
roka za polaganje stručnog ispita.
(5) S osobom koja se prvi put zapošljava u
zanimanju za koje se školovala, izjednačena je i osoba čije je radno iskustvo u
zanimanju za koje se školovala kraće od trajanja pripravničkog staža, s time da
će se u pripravnički staž uračunati i dosadašnje radno iskustvo.
(6) Program
i način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravničkog
staža i praćenja njegovog rada s učenicima te sadržaj, način i uvjete polaganja
stručnog ispita propisuje ministar.
Članak 109.
(1) Osoba koja ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja i
radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog
staža radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva
uz uvjet polaganja stručnog ispita.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna
je položiti stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog
odnosa.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka koja ne položi stručni ispit u
roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa, radni odnos prestaje
istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.
Članak 110.
(1) Osoba iz članka 105. stavka 15. ovog Zakona, koja ima
odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se
školovala dulje od trajanja pripravničkog staža, radni odnos na poslovima
učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških
kompetencija na visokom učilištu.
(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je
steći pedagoške kompetencije i položiti stručni ispit u roku od dvije godine od
dana zasnivanja radnog odnosa.
(3) Osobi iz stavka 1. ovog članka stjecanje
pedagoških kompetencija preduvjet je za polaganje stručnog ispita.
(4) Osobi
iz stavka 1. ovog članka koja ne stekne pedagoške kompetencije i ne položi
stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa radni
odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za stjecanje pedagoških
kompetencija i polaganje stručnog ispita.
(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka
koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos
na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika, kao pripravnik te se i
na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 108. ovog Zakona.
Članak 111.
(1) Ugovor o radu osobe koja u školskoj ustanovi ima zasnovan
radni odnos na neodređeno vrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u
inozemstvu, ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i
književnosti na visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin će zahtjev
mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u
inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i književnosti na
visokoškolskoj ustanovi u inozemstvu.
(2) Ako se radnik i školska ustanova
drugačije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti danom dostave radnikova zahtjeva
školi.
(3) Radnik iz stavka 1. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u
školsku ustanovu u kojoj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka
obavijesti školsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka
trajanja izbora iz stavka 1. ovog članka.
(4) Ako radnik iskoristi pravo iz
stavka 1. ovog članka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio
u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3. ovog članka.
Prestanak radnog odnosa
Članak 112.
Radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu.
Članak 113.
(1) U slučaju osnovane sumnje da je radniku škole psihofizičko
zdravlje narušeno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost,
ravnatelj će uputiti školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o
upućivanju radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
(2) Ako školski
odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će odluku o upućivanju
radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti.
(3) Radniku koji odbije
izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog
skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.
(4) Ako se
ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno
izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog
zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj
sposobnosti.
(5) Ako školska ustanova nema odgovarajuće poslove, radniku će
se otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.
(6) Ako radnik
odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog članka, otkazat će mu se ugovor o
radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.
Članak 114.
(1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj
uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a u slučaju iz članka 107. stavka 10.
podstavka 1. i 5. ovog Zakona odlučuje ravnatelj.
(2) Ako se školski odbor ne
očituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću iz stavka 1.
ovog članka, smatra se da je suglasnost dana.
(3) Ako prosvjetni inspektor
utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovore o radu protivno odredbama ovog
Zakona, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u skladu s posebnim zakonom.
XII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE I
IZDAVANJE LICENCIJA
Članak 115.
(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji
školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i
usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.
(2) Pod stalnim
stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva
se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj znanosti u području
pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike,
informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja,
obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i
visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školskim
ustanovama.
(3) Programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja iz stavka 1.
ovog članka organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno
usavršavanje.
(4) Uz ustanove iz stavka 3. ovog članka programe iz stavka 1.
ovog članka mogu provoditi i visoka učilišta te subjekti iz civilnog
sektora.
(5) Ustanove iz stavka 3. i 4. ovog članka programe stručnog
osposobljavanja i usavršavanja mogu izvoditi i u školskim ustanovama.
(6)
Program stručnog osposobljavanja i usavršavanja treba sadržavati temu, namjenu,
ciljeve programa iskazane kompetencijama, metode poučavanja, organizaciju, način
vrednovanja i oblik certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i
troškovnik.
(7) Način i postupak stručnog osposobljavanja i usavršavanja
učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja propisuje ministar.
Članak 116.
(1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu
napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati
odgovarajuća zvanja.
(2) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji
mogu biti nagrađeni za izvanredna postignuća u odgojno-obrazovnoj
djelatnosti.
(3) Razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i
nagrađivanja, propisuje ministar.
Članak 117.
(1) Licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom
se dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja, nastavnika,
stručnih suradnika i ravnatelja.
(2) Prvom licencijom za rad učitelja,
nastavnika i stručnih suradnika smatra se isprava o položenom stručnom
ispitu.
(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost
licenciju obnavljati svakih pet godina.
(4) Postupak licenciranja provodi
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
(5) Program, postupak i
način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad učitelja, nastavnika,
stručnih suradnika i ravnatelja te prava i dužnosti koje proizlaze iz stavka 1.
ovog članka, propisuje ministar.
XIII. UPRAVLJANJE ŠKOLSKOM USTANOVOM
Članak 118.
(1) Školom upravlja školski odbor, a učeničkim domom domski
odbor (u daljnjem tekstu: školski odbor).
(2) Školski odbor:
– imenuje i
razrješuje ravnatelja,
– daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem
radnog odnosa u školskoj ustanovi,
– donosi statut i druge opće akte na
prijedlog ravnatelja,
– donosi školski kurikulum na prijedlog učiteljskog,
odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja,
– donosi
godišnji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo
izvršavanje,
– donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na
prijedlog ravnatelja,
– odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz
radnog odnosa,
– predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih
odluka vezanih uz osnivačka prava,
– daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i
mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u školskoj ustanovi te donosi
odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i
statutom.
Članak 119.
(1) Školski odbor ima devet članova, od kojih jednog člana bira
i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga
i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom
o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih osam
članova imenuje i razrješuje osnivač, i to:
– dva člana iz reda učitelja,
nastavnika i stručnih suradnika na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog,
odnosno odgajateljskog vijeća,
– jednog člana iz reda roditelja koji nije
radnik škole na prijedlog vijeća roditelja,
– dva člana na prijedlog ureda
državne uprave, a za škole kojima je osnivač Grad Zagreb, dva člana na prijedlog
Središnjeg državnog ureda za upravu,
– tri člana samostalno.
(2) Kod
imenovanja članova školskog odbora u školama u kojima se nastava odvija na
jeziku i pismu nacionalnih manjina, osiguravat će se razmjerna zastupljenost
pripadnika nacionalnih manjina i to prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu
učenika iz redova nacionalnih manjina u ukupnom broju učenika te škole.
(3)
Član školskog odbora ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno
protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka
106. stavka 1. ovog Zakona.
(4) Član školskog odbora kojeg imenuje osnivač
samostalno u pravilu treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni
studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ne može
biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se imenuje.
(5) Član
školskog odbora kojeg imenuje osnivač na prijedlog ureda državne uprave, odnosno
tijela iz stavka 1. ovog članka, mora imati završen najmanje preddiplomski
sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS
bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se
imenuje.
(6) Članovi školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i
mogu biti ponovno imenovani, a mandat članova teče od dana konstituiranja
školskog odbora.
(7) Mandat članu školskog odbora iz reda roditelja prestaje
najkasnije u roku od 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u
školi.
(8) Svaki član školskog odbora može biti izabran za predsjednika, a do
izbora predsjednika sjednicu vodi najstariji član školskog odbora.
(9) Odluke
školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog broja
članova.
Članak 120.
(1) Školski odbor se može konstituirati ako je imenovana većina
članova školskog odbora.
(2) Konstituirajuću sjednicu školskog odbora saziva
ravnatelj najkasnije u roku od 15 dana nakon što je imenovana većina članova
školskog odbora.
(3) Način predlaganja članova školskog odbora iz članka 119.
stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovog Zakona, uvjeti i razlozi za razrješenje
članova školskog odbora, odnosno raspuštanje školskog odbora te način rada
školskog odbora pobliže se uređuje statutom.
Članak 121.
(1) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor
raspušten i prije isteka mandata ako se utvrdi da član ne ispunjava obveze
utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom školske ustanove, odnosno da
školski odbor ne obavlja poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom, aktom
o osnivanju ili statutom školske ustanove ili da te poslove obavlja na način
koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti školske
ustanove.
(2) Član školskog odbora može biti razriješen, a školski odbor
raspušten prije isteka mandata i u drugim slučajevima utvrđenim statutom školske
ustanove.
(3) Odluku o raspuštanju školskog odbora donosi ured državne uprave
odnosno Gradski ured, a za škole kojima je osnivač Grad Zagreb Središnji državni
ured za upravu.
(4) Odlukom o raspuštanju školskog odbora imenuje se
povjerenstvo koje privremeno zamjenjuje školski odbor.
(5) Povjerenstvo ima
tri člana od kojih je jedan predsjednik, a najmanje jedan član povjerenstva mora
biti iz reda učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog
vijeća.
(6) Povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka upravlja školskom ustanovom
do konstituiranja školskog odbora i ima ovlasti školskog odbora osim ovlasti
odlučivanja o stjecanju opterećivanju ili otuđivanju nekretnina.
(7) Ured iz
stavka 3. ovog članka imenuje povjerenstvo iz stavka 4. ovog članka i u slučaju
kada se školski odbor ne može konstituirati.
(8) Odlukom o imenovanju
povjerenstva određuje se predsjednik koji saziva i vodi povjerenstvo.
(9)
Povjerenstvo je odmah po imenovanju dužno pokrenuti postupak imenovanja članova
školskog odbora.
(10) Ako školski odbor ne bude imenovan najkasnije u roku od
60 dana od dana imenovanja povjerenstva, ured iz stavka 3. ovog članka dužan je,
u roku od daljnjih 5 dana, o razlozima neimenovanja članova školskog odbora
izvijestiti Ministarstvo.
(11) U slučaju iz stavka 10. ovog članka, članove
školskog odbora osim člana kojeg imenuje radničko vijeće, imenovat će
Ministarstvo.
(12) Ako osnivač razriješi člana školskog odbora, imenovat će
novog člana sukladno ovom Zakonu, a mandat novom članu traje do isteka mandata
razriješenog člana.
Članak 122.
(1) Osnivač je dužan razriješiti člana školskog odbora, a ured
iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona raspustiti školski odbor i imenovati
povjerenstvo iz članka 121. stavka 4. ovog Zakona, ako prosvjetni inspektor
utvrdi da su ispunjeni uvjeti za razrješenje, odnosno raspuštanje propisani ovim
Zakonom.
(2) Odluku iz stavka 1. ovog članka osnivač je dužan donijeti u
primjerenom roku, a ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona u roku od 15 dana
od dana dostave zahtjeva prosvjetnog inspektora.
(3) Ako ured iz članka 121.
stavka 3. ovog Zakona ne postupi sukladno odredbi stavka 1. i 2. ovog članka,
Ministarstvo će raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo iz članka 121.
stavka 4. ovog Zakona.
Članak 123.
Član školskog odbora razriješen sukladno članku 121. i 122. ovog Zakona ne može biti ponovno imenovan u isti školski odbor, a članovi školskog odbora raspuštenog sukladno članku 121. i 122. ovog Zakona ne mogu biti ponovno imenovani za članove školskog odbora koji se imenuje nakon raspuštanja.
Članak 124.
(1) Stručna tijela škole su razredno i učiteljsko, odnosno
nastavničko vijeće, a učeničkog doma odgajateljsko vijeće.
(2) Učiteljsko,
odnosno nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće čine svi učitelji, odnosno
nastavnici i stručni suradnici školske ustanove.
(3) Razredno vijeće čine
učitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.
(4)
Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.
(5)
Sadržaj rada razrednog i učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno
odgajateljskog vijeća te drugih stručnih tijela školske ustanove uređuje se
statutom.
Ravnatelj
Članak 125.
(1) Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske
ustanove.
(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske
ustanove.
(3) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama, ravnatelj kao stručni
voditelj obavlja osobito i sljedeće poslove:
– predlaže školskom odboru
godišnji plan i program rada,
– predlaže školskom odboru statut i druge opće
akte,
– predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji
obračun,
– odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno članku
114. ovog Zakona,
– provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora,
–
posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad
učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno
osposobljavanje i usavršavanje,
– planira rad, saziva i vodi sjednice
učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća,
– u
suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem,
predlaže školski kurikulum,
– poduzima mjere propisane zakonom zbog
neizvršavanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih obveza iz radnog
odnosa,
– brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika
školske ustanove,
– odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika,
stručnih suradnika i ostalih radnika,
– surađuje s učenicima i
roditeljima,
– surađuje s osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i
drugim tijelima,
– nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku
maticu.
Članak 126.
Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja:
– ima završen
sveučilišni diplomski studij,
– ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika ili
stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja,
–
ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u
sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od
čega najmanje 5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim
ustanovama,
– ima licenciju za rad ravnatelja.
Članak 127.
(1) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje
školski odbor.
(2) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku na takav način da
može biti dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike
Hrvatske.
(3) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti
ponovno imenovana za ravnatelja.
(4) Ravnatelja imenuje odlukom školski odbor
uz prethodnu suglasnost ministra.
(5) Suglasnost iz stavka 4. ovog članka
ministar daje na prijedlog povjerenstva Ministarstva koje čine nadležni državni
tajnik, ravnatelj u Ministarstvu i ravnatelj prosvjetne inspekcije.
(6) Ako
ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za
suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.
(7) Način i postupak imenovanja
ravnatelja pobliže se uređuje statutom školske ustanove.
Članak 128.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja u školskoj ustanovi sklapa sa
školskim odborom ugovor o pravima i dužnostima na rok od pet godina u punom
radnom vremenu.
(2) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na
neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika u
školskoj ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka
mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.
(3) Osoba
iz stavka 2. ovog članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj
je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana
prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni
odnos.
(4) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje
radnog odnosa s istim poslodavcem, osobi iz stavka 2. ovog članka, nakon
povratka na rad, razdoblje mirovanja ugovora o radu ubraja se u neprekinuto
trajanje radnog odnosa.
(5) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na
poslove za koje joj ugovor o radu miruje zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji
se zasniva na određeno vrijeme.
Članak 129.
(1) Ravnatelja školske ustanove, u slučaju privremene
spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda
članova učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća.
(2)
Osobu iz stavka 1. ovog članka određuje školski odbor na način uređen
statutom.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati
one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva
povratka.
Članak 130.
(1) Školski odbor dužan je razriješiti ravnatelja i prije
isteka roka na koji je imenovan, ako se utvrdi da su se stekli uvjeti za
razrješenje, propisani Zakonom o ustanovama, da ravnatelj krši obveze iz ugovora
iz članka 128. stavka 1. ovog Zakona ili da ravnatelj zanemaruje obveze
poslovodnog i stručnog voditelja školske ustanove.
(2) Školski odbor može
razriješiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu
za razrješenje izvješćuje povjerenstvo Ministarstva.
(3) Ako školski odbor ne
razriješi ravnatelja na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana od
dana dostave prijedloga, a povjerenstvo Ministarstva procijeni da je prijedlog
opravdan, ravnatelja će razriješiti ministar.
(4) Povjerenstvo Ministarstva
čine nadležni državni tajnik i ravnatelj u Ministarstvu te ravnatelj prosvjetne
inspekcije.
(5) Osoba koja je razriješena prije isteka mandata jer nije
ispunjavala obveze iz ugovora iz članka 128. stavka 1. ovog Zakona, odnosno nije
ispunjavala obveze poslovodnog ili stručnog voditelja, ne može biti ponovno
imenovana za ravnatelja niti vršitelja dužnosti ravnatelja školske ustanove
sljedećih 10 godina.
(6) Način i postupak razrješenja ravnatelja pobliže se
uređuje statutom.
Članak 131.
(1) Vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se u slučajevima
propisanim Zakonom o ustanovama te u drugim slučajevima kada ustanova nema
ravnatelja.
(2) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba
koja ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika.
(3)
Ako se u natječajnom postupku za ravnatelja ne izvrši izbor zbog uskrate
prethodne suglasnosti iz članka 127. stavka 5. ovog Zakona, osoba kojoj je
suglasnost uskraćena ne može biti imenovana za vršitelja dužnosti
ravnatelja.
Članak 132.
Sastav i broj članova školskog odbora te imenovanje, razrješenje i trajanje mandata članova školskog odbora i ravnatelja školske ustanove kojoj je osnivač druga pravna ili fizička osoba iz članka 90. ovog Zakona uređuje se aktom o osnivanju i statutom ustanove.
XIV. UČENIČKI DOM
Članak 133.
(1) Učenički dom organizira odgojno-obrazovni rad, smještaj i
prehranu, kulturne i druge aktivnosti učenika.
(2) Djelatnost učeničkog doma
dio je djelatnosti srednjeg obrazovanja i s njom je programski povezana.
(3)
Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i srednje škole.
(4) Učenički dom
koji radi u sastavu srednje škole ima voditelja doma.
Članak 134.
(1) Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu imaju u
pravilu redoviti učenici.
(2) Prijam učenika obavlja se javnim
natječajem.
(3) Pravo na prijam ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom
obrazovanju i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.
(4) U
učeničkim domovima organiziraju se odgojne grupe u skladu s državnim pedagoškim
standardom.
(5) Pobliže uvjete za prijam učenika, financiranje smještaja i
prehrane u učeničkim domovima, kao i normative prostora i opreme te program
odgojnog rada s učenicima propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim
standardima.
(6) Učenički dom kojem je osnivač druga pravna ili fizička osoba
iz članka 90. ovog Zakona samostalno određuje uvjete za prijam učenika, broj
učenika u odgojnim grupama te troškove njihova smještaja i prehrane.
XV. PRAVA I OBVEZE RODITELJA
Članak 135.
(1) Roditelj učenika dužan je upisati dijete u osnovnu školu
sukladno članku 19. ovog Zakona te se brinuti o redovitom pohađanju obveznog
dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik
uključen.
(2) Roditelj učenika ima pravo i obvezu sudjelovati u njegovom
obrazovanju i biti redovito obaviješten o njegovim postignućima.
Članak 136.
(1) Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito
izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika.
(2)
Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog članka, škola mu je dužna
uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima
škole.
(3) Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o
razlogu izostanka uređuju se statutom.
(4) Ako roditelj učestalo zanemaruje
obveze iz stavka 1. ovog članka, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne
uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni
izvijestiti školu o poduzetim mjerama.
Članak 137.
(1) U školi se ustrojava vijeće roditelja.
(2) Roditelji
učenika svakog razrednog odjela između sebe biraju jednog člana u vijeće
roditelja, a u školama u kojima se školovanje ne provodi u razrednim odjelima
sastav vijeća roditelja uređuje se statutom.
(3) Vijeće roditelja između sebe
bira predsjednika i zamjenika predsjednika.
(4) Vijeće roditelja daje
mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada,
raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg
plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s
odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada,
predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa
statutom škole.
(5) Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku
obavijestiti vijeće roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za školu.
(6)
Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni su, u okviru svoje nadležnosti,
razmotriti prijedloge roditeljskog vijeća i pisano ga o tome izvijestiti.
XVI. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA
Članak 138.
(1) U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i
evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog
rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškim mjerama
i ispitima (učenička knjižica, obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog
polugodišta, svjedodžba, svjedodžba prevodnica, matična knjiga, dnevnik rada,
imenik učenika i spomenica škole).
(2) Matična knjiga, svjedodžba i učenička
knjižica javne su isprave.
(3) Učenik na kraju prvog polugodišta dobiva
pisano izvješće o postignutom uspjehu iz nastavnih predmeta i o vladanju.
(4)
Učeniku od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uspjeh se evidentira u
učeničku knjižicu.
(5) Na završetku petog do osmog razreda osnovne škole
učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a svjedodžba osmog razreda je isprava o
završetku osnovne škole.
(6) Na završetku svakog razreda srednje škole
učeniku se izdaje razredna svjedodžba, a na završetku srednje škole svjedodžba o
položenoj državnoj maturi ili svjedodžba o završnom radu.
(7) Učeniku koji je
s uspjehom završio program srednjeg obrazovanja nautičkog ili brodostrojarskog
smjera uz svjedodžbu izdaje se i potvrdnica za svaki program izobrazbe koji je
obuhvaćen programom obrazovanja.
(8) Učeniku koji završi program
osposobljavanja ili usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti, odnosno
usavršavanju.
(9) Školska ustanova trajno čuva matičnu knjigu, a osnovna
škola trajno čuva i spomenicu škole.
(10) Imenik i evidencija o ispitima
čuvaju se deset godina.
(11) Sadržaj i oblik svjedodžbi, učeničke knjižice,
uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije,
uključujući i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne programe za
učenike s teškoćama, propisuje ministar.
Članak 139.
(1) Školske ustanove su dužne voditi evidenciju
odgojno-obrazovnog rada, upisnik učenika te upisnik radnika u pisanom i
elektronskom obliku.
(2) U Ministarstvu se vodi zajednički upisnik školskih
ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije:
–
Upisnik ustanova,
– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku
školsku godinu,
– Upisnik učenika u ustanovama,
– Upisnik radnika
ustanova.
(3) Podatke u Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u
ostale evidencije upisuju školske ustanove.
Članak 140.
(1) Podaci iz e-Matice moraju biti zaštićeni od zlouporabe,
uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama
propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(2) Korisnik osobnih
podataka sadržanih u evidencijama iz e-Matice je Ministarstvo.
(3) Ovlaštenja
za pristup i razine pristupa podacima iz e-Matice odobrava Ministarstvo.
(4)
Postupak i načine unošenja i pristupa podacima e-Matice, ovlaštenja za pristup i
korištenje podataka propisuje ministar.
XVII. FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA
Članak 141.
Sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog
i srednjeg obrazovanja osiguravaju se:
– državnim proračunom,
–
proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– sredstvima
osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba iz članka 90. ovog
Zakona,
– prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i
drugim namjenskim prihodima,
– uplatama roditelja za posebne usluge i
aktivnosti škole,
– donacijama i drugim izvorima u skladu sa zakonom.
Članak 142.
(1) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za
financiranje školskih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za:
1. plaće i naknade plaća
s doprinosima na plaće,
2. ostala materijalna prava radnika ugovorena
kolektivnim ugovorima, i to: pomoći, otpremnine, jubilarne nagrade, regres za
korištenje godišnjeg odmora, godišnja nagrada za božićne blagdane i dar u
prigodi Dana sv. Nikole,
3. rashode za završavanje kapitalnih projekta
izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo opremanje,
čiju je obvezu završavanja preuzela Republika Hrvatska na dan 1. srpnja 2001. do
njihovog puštanja u funkciju,
4. rashode za izgradnju, dogradnju i
rekonstrukcije školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama i
školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
5. prijevoz učenika
srednjih škola,
6. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih
škola,
7. stručno osposobljavanje i usavršavanje,
8. nacionalne programe
koje usvoji Hrvatski sabor,
9. obrazovanje djece državljana Republike
Hrvatske u inozemstvu,
10. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu državljana
Republike Hrvatske koja se vraćaju iz inozemstva,
11. pripremnu i dopunsku
nastavu za djecu koja su članovi obitelji državljana država članica Europske
unije,
12. potporu nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla
učenicima koji su članovi obitelji državljana članica Europske unije,
13.
potporu za pripremu učitelja i nastavnika koji će provoditi nastavu materinjeg
jezika i kulture države podrijetla učenika koji su članovi obitelji državljana
članica Europske unije,
14. pripremnu i dopunsku nastavu za djecu azilanata i
ostalih osoba iz članka 46. ovog Zakona,
15. vanjsko vrednovanje i provođenje
državne mature,
16. licenciranje učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i
ravnatelja,
17. povećane troškove prijevoza, posebna nastavna sredstva te
troškove financiranja prehrane, kao i troškova prehrane i smještaja u učeničkom
domu za školovanje učenika s teškoćama,
18. troškova stručnih timova koji
školi pružaju pomoć za rad s učenicima s teškoćama.
(2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovog članka, u državnom proračunu se ne osiguravaju sredstva za
financiranje obveza školskih ustanova koje se nalože pravomoćnim sudskim
odlukama u vezi s isplatom plaća i naknada ako je do sudskih sporova došlo
krivnjom školske ustanove. U takvim slučajevima potrebna sredstva osigurava sama
ustanova.
(3) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za
sufinanciranje:
1. programa rada s darovitim učenicima,
2. obrazovanja
učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja škola
kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i posebne
računalne programe i sadržaje,
4. opremanja školskih knjižnica obveznom
lektirom,
5. programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost
(sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi
ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih
aktivnosti), kao i ostalih programa sukladno odlukama Hrvatskoga sabora i Vlade
Republike Hrvatske,
6. škola kojima je osnivač fizička ili druga pravna osoba
iz članka 90. ovog Zakona u skladu s kriterijima koje propisuje ministar, a na
temelju rezultata vrednovanja,
7. škola koje provode alternativne
odgojno-obrazovne programe u visini od 80% iznosa potrebnog za ostvarivanje
odgojno-obrazovnog rada škole.
Članak 143.
(1) U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave osiguravaju se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to
za:
1. prijevoz učenika osnovnih škola,
2. smještaj i prehranu učenika u
učeničkim domovima,
3. naknade za prijevoz na posao i s posla radnicima
srednjoškolskih ustanova,
4. ostala materijalna prava ugovorena kolektivnim
ugovorom osim materijalnih prava navedenih u članku 142. stavku 1. točki 2. ovog
Zakona,
5. materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode
za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja,
6.
rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje
školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u
skladu s državnim pedagoškim standardima.
(2) U proračunu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave mogu se osigurati i sredstva za
sufinanciranje:
1. programa rada s darovitim učenicima,
2. obrazovanja
učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
3. opremanja škola
kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom,
4. opremanje škola
računalnim programima,
5. opremanja školskih knjižnica obveznom
lektirom,
6. programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (sustav
informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i
stručnih udruga, obljetnice i manifestacije, programi izvannastavnih aktivnosti)
i
7. škola kojima je osnivač druga fizička ili druga pravna osoba u skladu s
kriterijima koje donosi lokalna i područna (regionalna) samouprava.
(3)
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi i šire javne
potrebe u školstvu za koja sredstva osigurava svojim proračunom, i to za:
1.
plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće radnicima koji rade u produženom
ili cjelodnevnom boravku osnovne škole,
2. plaće i naknade plaća s
doprinosima na plaće radnicima koji rade u programima koji se provode u
nenastavne dane,
3. ostale rashode za radnike koji rade u produženom ili
cjelodnevnom boravku osnovne škole koji su ugovoreni kolektivnim
ugovorima,
4. ostale rashode za radnike koji rade u programima koji se
provode u nenastavne dane koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima,
5. naknade
prijevoza na posao i s posla radnicima koji rade u programima koji se provode u
nenastavne dane,
6. troškove stručnih timova koji školi pružaju pomoć za rad
s učenicima s teškoćama,
7. troškove premija osiguranja škola od odgovornosti
prema trećim osobama.
(4) Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno
kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna, utvrđuje kriterije i mjerila za
osiguravanje minimalnog financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba
iz stavka 1. ovog članka.
Članak 144.
Ako je osnivač škole druga pravna ili fizička osoba iz članka
90. ovog Zakona, dužan je osigurati potrebna sredstva za financiranje:
–
plaća i naknada plaća s doprinosima,
– ostalih rashoda za radnike škole,
–
materijalnih i financijskih rashoda škole te ostala potrebna sredstva za rad
škole.
Članak 145.
Školska ustanova je dužna namjenski koristiti prihode koje ostvari obavljanjem vlastite djelatnosti, uplatama roditelja, donacijama i iz drugih izvora.
Članak 146.
Školske ustanove se ne mogu se financirati iz sredstava političkih stranaka.
XVIII. NADZOR
Članak 147.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove
obavlja ured državne uprave, odnosno Gradski ured.
(2) Ako ured državne
uprave utvrdi da je opći akt ili dio općeg akta protivan zakonu ili drugom
propisu, zatražit će od školske ustanove da ga uskladi u roku od 30 dana od dana
dostave zahtjeva.
(3) Ako školska ustanova ne uskladi opći akt u roku iz
stavka 2. ovog članka, ured državne uprave, odnosno Gradski ured obustavit će
opći akt od primjene i o tomu izvijestiti Ministarstvo u roku od 8 dana s
prijedlogom za poništenje, odnosno ukidanje općeg akta ili određenih odredaba
općeg akta.
(4) Ministarstvo može donijeti akt o poništenju ili ukidanju u
roku od 60 dana od dana dostave prijedloga.
(5) Ako ured državne uprave,
odnosno Gradski ured utvrdi nedostatke ili propuste u radu školske ustanove,
zatražit će otklanjanje nedostataka, odnosno propusta i o tome izvijestiti
Ministarstvo.
(6) Ako u nadzoru utvrdi propuste i nedostatke u izvršavanju
poslova koji se obavljaju na temelju javnih ovlasti, ured državne uprave,
odnosno Gradski ured poduzet će odgovarajuće mjere popisane Zakonom o sustavu
državne uprave.
(7) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured prati
postojanje uvjeta iz članka 92. ovog Zakona te ako ustanova ne ispunjava koji od
tih uvjeta, zatražit će od osnivača školske ustanove da udovolji propisanim
uvjetima u roku od 90 dana.
(8) Ako osnivač u roku iz stavka 7. ovog članka
ne udovolji zahtjevu i ne ispuni propisane uvjete, ured državne uprave, odnosno
Gradski ured izvijestit će Ministarstvo koje može zabraniti rad školskoj
ustanovi.
Članak 148.
Inspekcijski nadzor u školskoj ustanovi obavlja prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
Članak 149.
Nadzor nad stručnim radom školske ustanove obavljaju tijela određena zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu.
Članak 150.
(1) Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja školske ustanove
obavlja Ministarstvo.
(2) Nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava
koja se školskim ustanovama osiguravaju iz državnog proračuna obavlja
Ministarstvo, a nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školskim
ustanovama osiguravaju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave i drugih izvora obavlja osnivač.
XIX. KAZNENE ODREDBE
Članak 151.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će
se za prekršaj školska ustanova:
– ako nije donijela školski kurikulum i
godišnji plan i program rada školske ustanove te ako isti nije u skladu s
odredbama ovog Zakona,
– ako koristi udžbenike koji nisu odobreni sukladno
posebnom zakonu,
– ako izvodi nastavu bez rješenja o početku rada,
– ako
dobit ne upotrijebi za razvoj djelatnosti,
– ako ne objavljuje natječaj
sukladno odredbama ovog Zakona,
– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju
propisanu ovim Zakonom,
– ako u svojim prostorima organizira promidžbu koja
nije u skladu s ciljevima i sadržajem obrazovanja.
(2) Za prekršaj iz stavka
1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u školskoj ustanovi novčanom
kaznom u iznosu od 2.000 do 5.000 kuna.
Članak 152.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj roditelj učenika osnovne škole koji postupi suprotno članku 135. stavku 1. ovog Zakona.
XX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 153.
(1) Učenici koji su upisali gimnaziju zaključno sa školskom
godinom 2005./2006. na kraju srednjeg obrazovanja polažu maturu.
(2) Učenici
koji su upisali četverogodišnju strukovnu, odnosno umjetničku školu zaključno sa
školskom godinom 2005./2006. na kraju srednjeg obrazovanja polažu završni
ispit.
(3) Učenici koji su upisali trogodišnju i troipolgodišnju strukovnu
školi zaključno sa školskom godinom 2006./2007. na kraju srednjeg obrazovanja
polažu završni ispit.
(4) Učenici iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, koji su
tijekom cijelog srednjeg obrazovanja postigli odličan uspjeh, oslobađaju se
polaganja mature, odnosno završnog ispita.
(5) Učenici iz stavka 1., 2. i 3.
ovog članka, polažu maturu, odnosno završni ispit u skladu s odredbama
Pravilnika o polaganju mature i završnog ispita (»Narodne novine«, br. 29/94.,
15/95. i 24/95.).
Članak 154.
Radnici u školskim ustanovama koji su stekli visoku, odnosno višu stručnu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03.), imaju sva prava iz ovog Zakona kao i osobe koje su završile odgovarajuću razinu obrazovanja prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Članak 155.
(1) Učitelji predmetne nastave u osnovnoj školi koji su stekli
višu stručnu spremu odgovarajuće vrste do 7. siječnja 1991., a koji se na dan
stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na
neodređeno vrijeme, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(2)
Učitelji razredne nastave u osnovnoj školi koji su stekli višu stručnu spremu
odgovarajuće vrste završetkom dvogodišnjeg studija razredne nastave upisanog
najkasnije do 1992. godine, a koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona
zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, nastavljaju s
obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
(3) Učitelji iz stavka 1. ovog
članka, kao i učitelji s višom stručnom spremom stečenom prema uvjetima iz
stavka 1. i 2. ovog članka, a koji na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu
zatečeni u radnom odnosu u osnovnoj školi, mogu zasnovati radni odnos u osnovnoj
školi.
Članak 156.
(1) Tajnik školske ustanove koji se na dan stupanja na snagu
ovog Zakona zatekne u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u školskoj ustanovi, a
nema vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom, nastavlja s obavljanjem
poslova svog radnog mjesta.
(2) Nastavnik i stručni suradnik koji se na dan
stupanja na snagu ovog Zakona zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u
školskoj ustanovi, a nemaju vrstu i razinu obrazovanja propisanu ovim Zakonom,
nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
Članak 157.
(1) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji su zasnovali
radni odnos u osnovnoj ili srednjoj školi prije 12. ožujka 1994. nisu obvezni
polagati stručni ispit prema odredbama ovog Zakona.
(2) Učitelji i stručni
suradnici koji su položili stručni ispit prema odredbama Zakona o osnovnom
školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01.,
114/01. i 76/05.) te nastavnici koji su položili stručni ispit prema odredbama
Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93.,
50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), nemaju obvezu polaganja stručnog ispita prema
odredbama ovog Zakona.
(3) Za osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka, dan
stupanja na snagu ovog Zakona smatra se danom stjecanja prve licencije za rad
učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.
(4) Osobama koje su na dan
stupanja na snagu ovog Zakona zatečene na dužnosti ravnatelja, dan stupanja na
snagu ovog zakona smatra se danom stjecanja prve licencije koja vrijedi
najkasnije do 31. prosinca 2011.
Članak 158.
Osobe koje su stekle pedagoško-psihološko obrazovanje sukladno propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog Zakona, nisu dužne steći pedagoške kompetencije iz članka 110. stavka 1. ovog Zakona.
Članak 159.
(1) Osoba imenovana za ravnatelja školske ustanove sukladno
odredbama Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93.,
27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) i Zakona o srednjem školstvu
(»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.)
koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na dužnosti ravnatelja,
nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a najkasnije do stupanja na
snagu odredbi članka 126. i 128. ovog Zakona.
(2) Osobi koja je nakon
stupanja na snagu ovog Zakona imenovana za ravnatelja školske ustanove, a koja
se na dan stupanja na snagu odredbi članka 126. i 128. ovog Zakona zatekne na
dužnosti ravnatelja, mandat ravnatelja prestaje danom stupanja na snagu odredbi
članka 126. i 128. ovog Zakona.
(3) Osobama iz stavka 1. i 2. ovog članka,
prestankom mandata prestaje i ugovor o radu ravnatelja.
(4) Od 1. siječnja
2012. do 1. veljače 2012. školski odbori su dužni započeti natječajne postupke
za imenovanje ravnatelja u skladu s odredbama članka 126. i 128. ovog
Zakona.
(5) Do završetka natječajnih postupaka za imenovanje ravnatelja,
poslove ravnatelja obavljat će vršitelj dužnosti.
Članak 160.
Zdravstveni radnik i socijalni radnik koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na radnom mjestu stručnog suradnika u školskim ustanovama, nastavlja s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.
Članak 161.
(1) Prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovog Zakona,
osnivači su dužni dostaviti Ministarstvu u roku od godine dana od dana stupanja
na snagu ovog Zakona.
(2) Ministarstvo će Vladi Republike Hrvatske predložiti
donošenje odluke o mreži iz članka 10. stavka 3. ovog Zakona u roku od 6 mjeseci
od dana dostave svih prijedloga osnivača.
Članak 162.
(1) Školske ustanove dužne su uskladiti svoje opće akte s
odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
Zakona.
(2) Osnivač školske ustanove imenovat će školski odbor u skladu s
odredbama ovog Zakona u roku od 120 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovog
članka.
(3) Postupci izbora školskih odbora započeti prije stupanja na snagu
ovog Zakona, poništit će se, a osnivač škole će imenovati školski odbor sukladno
odredbama ovog Zakona u roku iz stavka 1. ovog članka.
Članak 163.
(1) Osobama koje su do 3. kolovoza 1971. završile srednju školu
u najmanje dvogodišnjem trajanju sa završnim ispitom, priznaje se srednja
stručna sprema.
(2) Osobama koje su stekle stručnu spremu trećeg (III.),
četvrtog (IV.) i petog (V.) stupnja stručne spreme prema propisima koji su
važili prije stupanja na snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br.
19/92.) priznaje se srednja stručna sprema.
(3) Osobama koje su stekle
stručnu spremu prvog (I.) i drugog (II.) stupnja stručne spreme prema propisima
koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o srednjem školstvu (»Narodne
novine«, br. 19/92.) priznaje se niža stručna sprema.
Članak 164.
(1) Provedbene propise na temelju ovog Zakona ministar će
donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2)
Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne
novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) i
Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93.,
50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) ostaju na snazi do stupanja na snagu
provedbenih propisa na temelju ovog Zakona, osim ako su u suprotnosti s
odredbama ovog Zakona.
Članak 165.
(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o
osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96.,
59/01., 114/01. i 76/05.), s tim da se odredbe članka 71.a stavka 1., 2., 3. i
4. te članka 88. stavka 2. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do
stupanja na snagu odredbi članka 126. i 128. ovog Zakona.
(2) Danom stupanja
na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o srednjem školstvu (»Narodne
novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), s tim da
se odredbe članka 48. stavka 1. i članka 78. stavka 1. primjenjuju u postupcima
izbora ravnatelja do stupanja na snagu članka 126. i 128. ovog Zakona.
(3)
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje se primjenjivati odredba članka 28.
Zakona o knjižnicama (»Narodne novine«, br. 105/97., 5/98-isp. i 104/00.) na
školske knjižnice.
Članak 166.
(1) Od 1. siječnja 2009. godine sredstva za namjene iz članka
142. stavka 1. točke 5. ovog Zakona osiguravat će se u državnom proračunu
sukcesivno, i to na način:
– od školske godine 2009./2010. za učenike prvih,
drugih i trećih razreda srednjih škola,
– od školske godine 2010./2011., za
učenike svih razreda srednjih škola.
(2) Od 1. siječnja 2009. sredstva za
namjene iz članka 143. stavka 1. točke 2. ovog Zakona osiguravat će se u
proračunu jedinica područne (regionalne) samouprave sukcesivno, i to na način
da:
– od školske godine 2009./2010. za učenike prvih, drugih i trećih razreda
srednjih škola,
– od školske godine 2010./2011., za učenike svih razreda
srednjih škola.
Članak 167.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 43. stavka 2., članka 44., članka 45. stavka 1. i članka 142. stavka 1. točke 11., 12. i 13. ovog Zakona koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju te odredaba članka 126. i 128. ovog Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2012.
Klasa: 002-01/08-01/01
Zagreb, 15. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka
Bebić, v. r.