2129
Na temelju članka 10. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), Hrvatski sabor je na sjednici 16. svibnja 2008., donio
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava
odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard)
utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za
ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj
osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard
primjenjuje se na sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj, osim škola koje rade
po alternativnome programu.
Pojmovnik
Članak 2.
U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znače:
– Škola
– odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja službeni odgoj i
obrazovanje.
– Osnovna škola – odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se
provodi odgoj i obrazovanje, a ima najmanje po jedan razredni odjel od I. do
VIII. razreda.
– Područna škola – odgojno-obrazovna podružnica škole,
smještena izvan sjedišta matične škole, a s kojom je programski i kadrovski
povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj učenika za najmanje
po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko
ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti.
– Područni odjel –
dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedišta matične škole
i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje područne škole.
– Osnovne škole s
otežanim uvjetima rada – odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u
brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim područjima te škole koje posebnim
propisima ministarstva nadležnog za obrazovanje imaju ili dobiju taj
status.
– Mreža osnovnih škola – skup osnovnoškolskih ustanova,
matičnih i područnih škola i područnih odjela koje obavljaju osnovnoškolsku
djelatnost na lokalnome i regionalnome području, a određuje ga definiranje
pripadajućega upisnog područja.
– Upisno područje – područje s kojega
učenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalište, odnosno boravište imaju
pravo pohađati određenu školu, odnosno ustanovu koja obavlja osnovnoškolsku
djelatnost.
– Učenik – sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja
je formalno upisana u osnovnu ili srednju školu i stječe znanja te razvija
sposobnosti i vještine, navike i odgojne vrijednosti pohađajući obveznu i
neobveznu osnovnu školu.
– Učenik s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama – učenik s teškoćama ili potencijalno daroviti učenik:
–
učenik s teškoćama – učenik s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoća po
propisima iz socijalne skrbi što podrazumijeva učenika s oštećenjem vida ili
sluha, ili s poremećajem govorno-glasovno-jezične komunikacije i specifične
teškoće u učenju, ili motoričkim smetnjama, ili sa sniženim intelektualnim
sposobnostima, s poremećajem u ponašanju, ili autizmom, ili postojanjem više
vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju, koji je uključen u redovitu
ili posebnu osnovnoškolsku ustanovu, a nastavu prati po redovitom,
individualiziranom ili posebnom programu ovisno o vrsti i stupnju
oštećenja.
– darovit učenik – učenik iznadprosječnih intelektualnih,
ili(i) akademskih, ili(i) stvaralačkih, ili(i) psihomotornih sposobnosti.
–
Učitelj – stručno osposobljena osoba za poučavanje, odgoj i obrazovanje
učenika u odgojno-obrazovnoj ustanovi.
– Učitelj za provođenje nastave u
posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produženoga stručnog
postupka: – stručno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila
za poučavanje, odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama.
–
Učitelj-mentor – stručno osposobljena osoba koja je voditelj studenata
tijekom praktične poduke studenata visokog učilišta za obrazovanje
učitelja/nastavnika ili učitelj za rad s potencijalno darovitim učenicima u
osnovnoj školi.
– Razredni odjel – skupina učenika približne životne,
obrazovne i emotivne dobi istog razreda.
– Posebni razredni odjel –
skupina učenika istog razreda, približne životne dobi, s posebnim obrazovnim
potrebama koji su uključeni u poseban program za učenike s većim teškoćama u
učenju.
– Kombinirani razredni odjel – skupina učenika sastavljena iz
dva, tri ili četiri razreda uobičajena u školama s malim brojem učenika.
–
Odgojno-obrazovna skupina – određeni broj relativno stalnog sastava
učenika iz jednog, dva ili više razreda koji se ustrojava za provedbu izborne,
dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik
školskog rada.
– Učionica – školska prostorija u kojoj se provodi
razredna ili predmetna nastava, kao i drugi oblici školskog rada.
–
Nastavni plan – isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta
i drugih školskih aktivnosti te s tjednim i godišnjim brojem sati za svaki
predmet i svaki razred.
– Nastavni program – isprava kojom se
propisuje cilj, sadržaj i opseg svakog nastavnog predmeta te sadržaj i opseg
svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti.
– Alternativni program –
drugi raspoloživi nastavni plan i program.
– Nastava – planska i
organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u školi ili drugoj odgojno-obrazovnoj
ustanovi.
– Redovita nastava – nastavom predviđena odgojno-obrazovna
djelatnost u školi koja obvezuje na pohađanje, odnosno sudjelovanje u
odgojno-obrazovnom i školskom radu prema propisanome nastavnom planu i programu
i koja je definirana školskom godinom u punome trajanju.
– Predmetna
nastava – nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema
obrazovnim područjima.
– Izvannastavna aktivnost – oblik aktivnosti
koji škola planira, programira, organizira i realizira, a u koju se učenik
samostalno, neobvezno i dobrovoljno uključuje.
– Dopunska nastava –
individualizirani oblik rada u skupinama za učenike koji ne prate redoviti
nastavni program s očekivanom razinom uspjeha.
– Dodatna nastava –
individualizirani oblik rada za potencijalno darovite učenike.
–
Smjena – organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska
termina s ciljem osiguravanja održavanja nastave za sve učenike s pripadajućega
upisnog područja.
– Poludnevna nastava – nastava organizirana u jednoj
smjeni.
– Cjelodnevna nastava – nastava koja se ostvaruje tijekom
dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste učenike, s intervalima izvanškolske i
izvannastavne aktivnosti.
– Produženi boravak – organizirani boravak
djece u školi nakon redovite, obvezne nastave i školskih aktivnosti, s
prehranom.
– Produženi stručni postupak – program stručne pomoći
učenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji uključuje pomoć u svladavanju
odgojno-obrazovnih sadržaja, rehabilitacijske programe i interesne skupine za
poticanje kreativnosti učenika.
– Stručni suradnik – stručno
osposobljena osoba za pomoć u nastavnome i školskome radu, koja obavlja poslove
koji proizlaze iz pedagoškog rada ili su s njime u svezi te pruža
edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.
– Rad s djecom smještenom u
zdravstvene ustanove – »nastava u bolnici« – privremeni ili trajni oblik
provedbe osnovnoškolskog programa koji je namijenjen učeniku smještenom u
bolnici i na dulje vrijeme spriječenom u redovitom pohađanju nastave u matičnoj
školi. Nastavu organizira najbliža osnovna škola.
– Rad s djecom oboljelom
od kroničnih bolesti – »nastava u kući« – oblik provedbe osnovnoškolskog
programa namijenjenog učeniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme spriječen
redovito pohađati nastavu. Nastavu organizira najbliža osnovna škola.
–
Stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika – trajni stručni
razvoj učitelja i stručnih suradnika kroz službene i neslužbene, skupne ili
pojedinačne oblike obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja i vještina s ciljem
unapređenja osobnih sposobnosti i vještina iz svoje struke i sveukupnoga
odgojno-obrazovnog rada.
– Napredovanje učitelja i stručnih suradnika
– mogućnost stjecanja viših zvanja u odgojno-obrazovnome radu učitelja,
mentora i učitelja savjetnika kroz vrednovanje uspješnosti rada s učenicima,
izvannastavnoga stručnog rada i stručno usavršavanje.
– Udžbenik –
temeljno odgojno-obrazovno školsko i nastavno sredstvo koje sadrži sustav znanja
iz određenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoško-psihološki i
didaktičko-metodički primjereno zakonitostima učenja i poučavanja u školi i
izlaže gradivo utvrđeno nastavnim planom i programom.
– Razredna
nastava – organizacijski oblik nastave u nižim razredima osnovne škole u
kojima jedan učitelj izvodi većinu nastavnih sadržaja.
II. MJERILA ZA USTROJ MREŽA ŠKOLA NA PODRUČJIMA
ŽUPANIJA
Članak 3.
(1) Mreža osnovnih škola na područjima županija obuhvaća
ustanove koje obavljaju osnovnoškolsku djelatnost, sa svim objektima matičnih i
područnih škola kao i izmještenim objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno
školovanje, uz određivanje pripadajućega upisnog područja s kojega je djeci
omogućeno pohađanje osnovne škole.
(2) Pod mrežom škola iz stavka 1. ovoga
članka podrazumijevaju se:
– škole za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama,
– škole s posebnim odjelima,
– škole na jeziku i pismu
nacionalnih manjina i škole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih
manjina,
– umjetničke škole: glazbene i plesne,
– športske škole,
–
škole s produženim boravkom,
– škole za obrazovanje odraslih,
– škole s
klasičnom grupom predmeta,
– škole bez prostornih prepreka,
– škole sa
športskim vježbalištem,
– škole s bazenima,
– škole otvorene tijekom
ljetnih školskih praznika,
– ogledne škole.
(3) Mreža osnovnih škola
ustrojava se na način da zadovoljava iskazane potrebe utvrđene sustavnim
praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na
području županije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja
upisnih područja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom.
(4)
Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se da je mrežom osnovnih
škola, svakome osnovnoškolskom obvezniku dana mogućnost redovitoga osnovnog
školovanja u osnovnoj školi, ili drugoj ovlaštenoj ustanovi, ili objektu škole
uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne
ugrožava sigurnost učenika.
(5) Za učenike razredne nastave kad god je to
moguće, školovanje se osigurava u objektu čija udaljenost od mjesta stanovanja
ne zahtijeva prijevoz.
(6) Za učenike s teškoćama pod primjerenom udaljenošću
podrazumijeva se ona udaljenost koja ne zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U
iznimnim slučajevima učenika se može uputiti u posebnu odgojno-obrazovnu
ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije moguće ostvariti u
najbližoj osnovnoj školi.
(7) Dostupnost škola koje provode neobvezne
programe osnovnog školovanja, glazbene, plesne, športske, obrazovanje odraslih,
mora biti takva da udovoljava interesima i potrebama stanovništva određenog
područja.
(8) Racionalnim ustrojem upisnih područja iz stavka 3. ovoga članka
podrazumijeva se takav ustroj upisnih područja koji omogućuje optimalno
zadovoljavanje potreba učenika vodeći računa o postojećim školskim
kapacitetima.
(9) Upisno područje je područje s kojega učenici koji na njemu
imaju prijavljeno prebivalište ili boravište imaju pravo pohađati određenu školu
odnosno ustanovu koja obavlja osnovnoškolsku djelatnost. Upisno se područje
utvrđuje za svaku osnovnoškolsku ustanovu i uključuje sve podružnice i objekte
te ustanove.
(10) Moguće je utvrditi i zajedničko upisno područje za dvije
osnovnoškolske ustanove istog osnivača čija upisna područja graniče i to
ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih područja, ukoliko se na
temelju demografskih podataka o broju budućih školskih obveznika, odnosno na
temelju broja upisanih učenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom učenika
racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omogućio rad u
jednoj smjeni.
(11) O rasporedu u škole školskih obveznika iz zajedničkoga
upisnog područja odlučuje osnivač škole najkasnije godinu dana prije upisa
obveznika u prvi razred te o tome obavještava roditelje, odnosno skrbnike
obveznika. Utvrđivanjem zajedničkoga upisnog područja ne smiju se narušiti
zahtjevi dostupnosti.
(12) Veličinu upisnog područja određuju smještajne
mogućnosti škole utvrđene na temelju mogućnosti rada u jednoj, a najviše dvije
smjene, demografski pokazatelji i prometna povezanost.
(13) Pravo roditelja,
odnosno skrbnika da školskog obveznika upiše u školu kojoj po upisnom području
ne pripada ograničeno je mogućnostima pojedine škole.
(14) Upisom djece iz
drugih upisnih područja ne smije se narušiti optimalni ustroj rada škole i ne
smije se onemogućiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome području
škole.
III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE ŠKOLE KAO JAVNE USTANOVE, ZA
USTROJ PODRUČNE ŠKOLE I ZA USTROJ NASTAVE U DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE
ŠKOLE
Članak 4.
(1) Osnovne škole mogu biti redovite, posebne, umjetničke i
škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(2) Redovite osnovne škole su
odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome nastavnom planu i programu
namijenjenome djeci čija kronološka, obrazovna, socijalna i emotivna dob
odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaćena.
(3) Posebne
odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i programima
i ustrojavaju se za obvezno osnovno školovanje djece s teškoćama.
(4) Posebne
programe mogu provoditi i redovite osnovne škole kao dio svoje djelatnosti.
Škola može ustrojiti razredne odjele za učenike s teškoćama.
(5) Osnovno
obrazovanje odraslih provode redovite osnovne škole kao dio djelatnosti te druge
ovlaštene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti.
Članak 5.
(1) Osnovna škola je ustanova koja:
– provodi cjeloviti
redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno, odnosno
neobvezno osnovno školovanje u umjetničkim školama,
– zadovoljava propisima
utvrđene kadrovske, prostorne, tehničke i druge uvjete.
(2) Osnovna škola
može imati područne škole i područne odjele.
(3) Područna škola
organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedišta škole, a ustrojava se
ako ima upisno područje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni
odjel od I. do IV. razreda te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i
tehničke uvjete za obavljanje djelatnosti.
(4) Područni odjeli dislocirani su
u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan sjedišta škole te
ne ispunjavaju uvjete za područnu školu osim kadrovskih, prostornih i tehničkih
uvjeta nužnih za obavljanje djelatnosti.
IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ ŠKOLI KAO
SAMOSTALNOJ USTANOVI
Članak 6.
(1) Osnovna škola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje
po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda, što osigurava cjelovitost
osmogodišnjega obveznog školovanja.
(2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti,
škola s otežanim uvjetima rada i posebna odgojno-obrazovna ustanova može imati
manji broj razreda, odnosno može ustrojiti kombinirane razredne odjele.
(3)
Optimalna škola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna škola
od 16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog
razreda.
(4) Rad osnovne škole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno,
produljeno ili cjelodnevno. Taj rad omogućuje optimalno ostvarivanje
odgojno-obrazovnih ciljeva različitim oblicima nastavnih, izvannastavnih i
slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada,
odmora i prehrane učenika.
(5) Škola u kojoj se odgojno-obrazovni rad
ostvaruje u dvije smjene može imati najviše 32 razredna odjela.
V. MJERILA ZA BROJ UČENIKA U RAZREDNOME ODJELU I
ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI
Organizacija nastave
Članak
7.
(1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u
redovitom, posebnom i kombiniranom razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim
skupinama.
(2) Nastava se izvodi u školskom prostoru i izvan prostora
škole.
(3) Za nastavu izvan prostora škole potreban je jedan pratitelj iz
redova učitelja ili stručnih suradnika škole za skupinu do najviše 14
učenika.
(4) Za učenike s teškoćama za izvođenje nastave izvan prostora škole
potrebno je osigurati pratitelja za:
– 1 učenika s oštećenjem vida, sluha, s
motoričkim oštećenjima, s autizmom ili značajno sniženim intelektualnim
sposobnostima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju,
– do 5
učenika sniženih intelektualnih sposobnosti,
– do 5 učenika s poremećajima u
ponašanju koji su smješteni u odgojne domove.
Razredni odjel
Članak 8.
(1) Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji
14, najviši 28 učenika.
(2) Razredni odjel ustrojava se od učenika istog
razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika dvaju ili iznimno više razreda,
za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom nastavnom planu i
programu.
(3) Broj učenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu
nacionalnih manjina može se ustrojiti i s manjim brojem učenika iz stavka 1.
ovoga članka.
(4) U razredni odjel mogu biti uključena najviše 3 učenika s
teškoćama, a razred ima sveukupno najviše 20 učenika.
(5) Broj učenika u
razrednom odjelu smanjuje se za 2 učenika kod uključenja jednoga učenika s
ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Razredni odjel s posebnim programom
Članak 9.
U razrednom odjelu s posebnim programom može biti najviše:
–
7 učenika s oštećenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezičnim teškoćama,
motoričkim poremećajima ili organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju te
učenika s poremećajima u ponašanju koji su smješteni u odgojne domove,
– 9
učenika sniženih intelektualnih sposobnosti,
– 3-5 učenika s autizmom i
značajno sniženim intelektualnim sposobnostima.
Kombinirani razredni odjel
Članak 10.
(1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za učenike razredne
nastave. Kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najviše 16 učenika,
kombinirani razredni odjel od tri razreda najviše 14 učenika, a od četiri
razreda najviše 12 učenika.
(2) Iznimno se može ustrojiti kombinirani
razredni odjel i za učenike predmetne nastave, u pravilu s najviše 10
učenika.
(3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su uključeni
učenici s teškoćama može se ustrojiti u pravilu s najviše 10 učenika s jednim
učenikom s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, motoričkim poremećajima ili s
organski uvjetovanim poremećajem u ponašanju.
(4) Broj učenika u kombiniranom
razrednom odjelu smanjuje se za 4 učenika za svakog učenika s teškoćama.
(5)
U kombinirani razredni odjel od tri i četiri razreda ne mogu biti uključeni
učenici s teškoćama.
Broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini
Članak
11.
(1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od učenika istog ili
dvaju i više razreda za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave,
izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog
rada.
(2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu
informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite
nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim
skupinama koje imaju i manje od 14 učenika.
(3) Odgojno-obrazovna skupina
učenika pripadnika nacionalnih manjina koji uče materinski jezik i kulturu
(model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.
(4) Dodatna nastava
je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 učenika.
(5)
Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8
učenika.
(6) Produženi stručni postupak provodi se u skupini do najviše 10
učenika s istom vrstom i stupnjem teškoća ili do najviše 5 učenika s različitim
vrstama i stupnjevima teškoća
(7) Za sve učenike s teškoćama koji se školuju
po redovitom ili individualiziranom nastavnom programu obvezno se organizira
dopunska nastava u skupini do najviše 5 učenika.
(8) Produženi boravak oblik
je odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima razredne nastave. On je
prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira se s
najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. Produženi boravak učenika uredit
će se posebnim propisom.
VI. MJERILA ZA UČITELJE, STRUČNE SURADNIKE, RAVNATELJE I DRUGE
RADNIKE U OSNOVNOJ ŠKOLI
Članak 12.
(1) Za izvedbu nastave i drugih poslova škola mora imati
odgovarajući broj radnika, sukladno postojećim propisima.
(2) Učitelji,
stručni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad u
osnovnoj školi.
Učitelji
Članak 13.
(1) Broj učitelja utvrđuje se na temelju broja sati
neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih nastavnim planom, a sukladno
provedbenom propisu nadležnog ministarstva.
(2) Odgojno-obrazovni rad
obuhvaća izvođenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunske i dodatne
nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.
(3) Tjedno zaduženje
učitelja odgojno-obrazovnim radom utvrđuje se sukladno provedbenom propisu
nadležnog ministarstva.
(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske
nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj školi utvrđuje se godišnjim
planom i programom škole.
Stručni suradnici
Članak 14.
(1) Stručni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne
škole jesu: pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
knjižničar i zdravstveni radnik.
(2) Svaka redovita osnovna škola koja ima do
180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti
pedagog.
(3) Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika
zapošljava 3 stručna suradnika. Škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4
stručna suradnika.
(4) Osnovna škola koja ima od 15 do 20 učenika s rješenjem
o primjerenom obliku školovanja, integriranih u redovite razredne odjele, ima
pravo na stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(5)
Zdravstveni radnik zapošljava se sukladno potrebama učenika škole uz odobrenje
ministarstva nadležnog za obrazovanje.
Ostali radnici
Članak 15.
(1) Osnovna škola zapošljava tajnika i voditelja računovodstva.
Popis i opis poslova koji obavljaju, broj izvršitelja i dužina radnog vremena
utvrđuju se provedbenim propisom nadležnog ministarstva.
(2) Broj izvršitelja
na pomoćno-tehničkim poslovima utvrđuje se na temelju raspoloživoga zatvorenog i
vanjskog prostora škole te vrste grijanja i broja obroka učeničke
prehrane.
(3) Broj izvršitelja na poslovima spremačice utvrđuje se na temelju
površine zatvorenog prostora i vanjskog okoliša koji se koristi primjenom
normativa od najmanje 450 m2 prostora po izvršitelju u školama u
kojima se loži na kruto gorivo ili loživo ulje, a najmanje 600 m2 u
školama s centralnim grijanjem. Ukoliko je prostor škole za 25% veći, odnosno
manji od prethodno utvrđenog, broj izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućem
omjeru.
(4) Broj izvršitelja na poslovima domara, ložača, odnosno školskog
majstora utvrđuje se na temelju ukupne površine zatvorenog prostora primjenom
normativa od 3000 m2 po izvršitelju te na temelju broja područnih
škola i dislociranih objekata škole i na temelju potreba koje proizlaze iz rada
škole. Ukoliko je prostor škole za 25% veći, odnosno manji od prethodno
utvrđenog, broj izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućem omjeru.
(5) Broj
izvršitelja na poslovima kuhara utvrđuje se na osnovi količine objeda ili
mliječnih obroka koji se priređuju učenicima, s time da minimalna količina po
izvršitelju iznosi najmanje 70 objeda ili 270 mliječnih obroka dnevno. Za broj
obroka koji je za 25% veći, odnosno manji od prethodno utvrđenog broja, broj
izvršitelja utvrđuje se u odgovarajućemu omjeru.
(6) Redovite osnovne škole i
posebne odgojno-obrazovne ustanove koje provode osnovno školovanje za učenike s
teškoćama imaju pravo na vozača, ako posjeduju vlastito vozilo za prijevoz
učenika.
(7) Škola može osigurati pomoćnika u nastavi, prevoditelja znakovnog
jezika i osobnog pomoćnika učenicima kojima je rješenjem o primjerenom obliku
školovanja potrebna pomoć u učenju, kretanju i obavljanju školskih aktivnosti i
zadataka.
VII. MJERILA ZA OPTEREĆENOST UČENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I
PROGRAMA
Članak 16.
(1) Osnovno školovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana
i programa za osnovnu školu.
(2) Nastavnim planom za osnovnu školu propisuje
se tjedni i godišnji broj sati po razredima za:
– obvezne i izborne
predmete,
– ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao što su
dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika,
–
produženi stručni postupak za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama.
(3) Opseg, sadržaj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o
organizaciji nastavnog procesa u školi, odnosno o mogućnostima izvođenja
cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada.
(4) U suradnji s tijelima lokalne,
odnosno područne (regionalne) samouprave, civilnim društvom,
roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i
aktivnosti izvannastavnih sadržaja koje škola provodi u skladu s mogućnostima
škole i interesima učenika.
Članak 17.
(1) Nastavni sat u redovitim osnovnim školama u pravilu traje
45 minuta.
(2) Odmor između dva nastavna sata traje najmanje pet minuta, a
veliki odmor najmanje 15 minuta i obvezan je nakon dva nastavna sata za učenike
razredne nastave. Odmori u provedbi cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada
prilagodit će se oblicima rada, boravka i prehrane učenika.
(3) Učenici
razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom
nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno,
a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno.
Učenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu
biti dodatno opterećeni s još pet sati.
(4) Odmore između obrazovnih
razdoblja propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
VIII. MJERILA ZA TRAJNO PROFESIONALNO USAVRŠAVANJE, NAPREDOVANJE
RAVNATELJA, UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I
STRUČNO USAVRŠAVANJE OSTALIH RADNIKA
Trajno profesionalno usavršavanje
ravnatelja, učitelja i stručnih suradnika
Članak 18.
(1) Ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu
trajnoga profesionalnog usavršavanja:
– najmanje jednom u dvije godine
sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na državnoj razini,
– najmanje tri
puta godišnje sudjelovati na profesionalnom usavršavanju na županijskoj
razini,
– redovito sudjelovati na profesionalnim usavršavanjima u školi u
kojoj rade,
– osobno se profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i
obvezama za koje su zaduženi.
(2) Sadržaje obveznoga profesionalnog
usavršavanja odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje sukladno nacionalnoj
strategiji odgojno-obrazovnog sustava, a organiziraju ih i provode: nadležne
ustanove za odgoj i obrazovanje, i drugi subjekti koji za to imaju odobrenje
ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3) Programe profesionalnog
usavršavanja na državnoj i županijskoj razini za sljedeću školsku godinu
objavljuje ministarstvo nadležno za obrazovanje najkasnije do kraja tekuće
nastavne godine.
(4) Učiteljsko vijeće godišnje usvaja plan trajnoga
profesionalnog usavršavanja i on postaje obveza za sve odgojno-obrazovne
radnike.
(5) Godišnji plan i program stručnog usavršavanja učitelja i
stručnog suradnika sastavni je dio godišnjega plana i programa rada
škole.
(6) U godišnjemu planu i programu stručnog usavršavanja za svakog
učitelja i stručnog suradnika navedeni su oblici stručnog usavršavanja i
predviđeni broj sati po pojedinom obliku.
(7) Svaki učitelj i stručni
suradnik dužan je barem jednom godišnje podnijeti izvješće o svome
profesionalnom usavršavanju.
(8) Sudionicima trajnoga profesionalnog
usavršavanja na državnoj i županijskoj razini izdaje se potvrda o stručnome
usavršavanju. Sudjelovanje na stručnim usavršavanjima učitelja i stručnih
suradnika vrednuje se prema provedbenim propisima nadležnog ministarstva.
Napredovanje učitelja i stručnih suradnika
Članak
19.
Postupak, način i uvjete napredovanja u učiteljska zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Osposobljavanje i usavršavanje ostalih
radnika
Članak 20.
(1) Pravo i obvezu osposobljavanja i usavršavanja imaju i
ostali radnici koji rade u školi te se za tu svrhu osiguravaju sredstva u
proračunu.
(2) Osposobljavanje i usavršavanje ostalih radnika u školi:
tajnika, računovođe, domara, osobe zadužene za zaštitu na radu i zaštitu od
požara, radnika u školskoj kuhinji i ostalih, provodi se u skladu sa
zakonom.
IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ ŠKOLI
Članak
21.
(1) Osnovne škole grade se i opremaju prema ovome Standardu,
normativima za izgradnju i opremanje prostora osnovnih škola te svim zakonima,
pravilnicima i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad
i boravak u školskom prostoru.
(2) Osnovni standard školskog prostora u
pravilu treba osigurati rad škole u jednoj smjeni do stvaranja potrebnih uvjeta,
a iznimno u dvije smjene.
(3) Školska zgrada treba osigurati funkcionalnu
organizaciju prostora primjerenu suvremenim oblicima nastave, zadovoljiti sve
higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.
(4)
Površina potrebnog zemljišta za izgradnju školske zgrade i školske dvorane te
formiranje školskog trga, školskih igrališta, prostora za rekreaciju i školskog
vrta, zelenih površina i drugog, po učeniku iznosi 30-40 m2, a iznimno zbog
guste izgrađenosti naselja površina potrebnog zemljišta može biti 20 m2 po
učeniku.
(5) Zbog sigurnosti učenika te održavanja i čuvanja, vanjski školski
prostor mora biti ograđen.
(6) Normative za izgradnju i opremanje prostora
osnovnih škola u skladu s ovim Standardom donosi ministarstvo nadležno za
obrazovanje.
Članak 22.
1. Prostorni uvjeti škole za izvođenje nastave:
1.1.
RAZREDNA NASTAVA
– učionice od I. od IV. razreda,
– kabinet.
1.2.
PREDMETNA NASTAVA
1.2.1. Jezično-umjetničko područje
– učionica za
hrvatski jezik,
– kabinet za hrvatski jezik,
– učionica za manjinski
jezik,
– kabinet za manjinski jezik,
– učionica za strani jezik,
–
kabinet za strani jezik,
– učionica za glazbenu kulturu,
– kabinet za
glazbenu kulturu,
– učionica za likovnu kulturu,
– kabinet za likovnu
kulturu.
1.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje
– učionica za
matematiku,
– kabinet za matematiku,
– informatička učionica,
–
informatički kabinet,
– učionica za fiziku i kemiju,
– kabinet za fiziku
i kemiju,
– spremišni prostor za kemikalije,
– učionica za prirodu i
biologiju s vivarijem,
– kabinet za prirodu i biologiju,
– spremišni
prostor za prirodoslovne zbirke.
1.2.3. Društveno područje
– učionica za
povijest,
– kabinet za povijest,
– učionica za geografiju,
– kabinet
za geografiju,
– geografska promatračnica.
1.2.4. Radno-tehničko područje
– učionica za tehničku kulturu – radionica,
– kabinet,
–
spremište.
1.2.5. Izborna nastava
– učionica za izborne
predmete.
1.2.6. Prostorije za provođenje edukacijsko-rehabilitacijskih
programa za učenike s teškoćama.
2.0. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
2.1.
Dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu
– dvorana – jednodijelna,
dvodijelna, trodijelna,
– dvorana za korektivnu gimnastiku,
– zatvoreni
bazen,
– spremište sprava,
– skupna svlačionica,
– skupna praonica s
WC-ima,
– kabinet tjelesno-zdravstvene kulture,
– ambulanta – za
zdravstvenog radnika,
– svlačionice učitelja tjelesno-zdravstvene kulture sa
sanitarijama,
– prostorija za kondicioniranje zraka,
– prostorija za
pribor i sredstva za čišćenje i održavanje,
– ulaz za vanjske korisnike s
klupskim prostorom,
– sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike,
–
gledališni prostori uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu,
– prostorija za
režiju uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu,
– spremište sprava i rekvizita za
vanjske terene.
3.0. DRUŠTVENI PROSTORI
– višenamjenski prostor,
–
školska knjižnica,
– prostor za učenički klub,
– blagovaonica.
4.0
PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE
– zbornica,
– soba
ravnatelja škole,
– soba tajnika,
– sobe za stručne suradnike – pedagog,
psiholog, defektolog, socijalni radnik,
– voditelj programa, informatičar,
satničar,
– soba administracije,
– soba računovodstva,
– soba za
prijem roditelja/skrbnika,
– arhiv,
– čajna kuhinja.
5.0. GOSPODARSKI
PROSTORI
5.1. Kuhinjski pogon
– kuhinja sa spremištem,
– spremišta,
– sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.
5.2. Energetsko-tehnički
blok
– kotlovnica za centralno grijanje,
– radionica kućnog majstora,
– garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
– opće gospodarsko
spremište,
– garderoba i sanitarije spremačica,
– prostor za odlaganje
smeća.
6.0. OSTALI PROSTORI
6.1. Ulaz
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor,
– vratarnica,
– garderoba za učenike – garderobni
ormarići u komunikacijskim prostorima.
6.2. Komunikacije
– hodnici,
–
stubišta.
6.3. Sanitarije
– sanitarije za učenike,
– sanitarije
prilagođene potrebama učenika s većim motoričkim smetnjama,
– sanitarije za
učitelje.
7.0. VANJSKI PROSTORI
7.1. Opći prostori
– pješački prilazni
put,
– školski trg,
– parkiralište za školski autobus i automobile,
– gospodarsko dvorište.
7.2. Prostori nastavnih područja
– razredna
nastava na otvorenom,
– školski didaktički prostor,
– školsko dvorište i
školski park,
– vježbalište – vanjski prostori za nastavu
tjelesno-zdravstvene kulture,
– ostale parkovne površine u skladu s
mogućnošću lokacije.
Mjerila za prostore u osnovnim školama
Članak
23.
(1) Učionica mora osigurati uvjete za rad učitelja s najmanje
14, optimalno 20 te najviše 28 učenika razrednog odjela. Prostor učionice mora
biti prilagođen zahtjevima organizacije i izvođenja suvremene nastave, radu u
skupinama, projektnoj nastavi, vježbama i drugim oblicima nastave. Površina
učionice je 2,5 m2 po učeniku, a izračunata prema pretpostavljenome
proračunskom broju od 24 učenika u razrednome odjelu, iznosi 60 m2,
visine 3,0-3,2 m. Propisani standard u postojećim školama postiže se
prilagođavanjem broja učenika.
(2) Učionica za razrednu nastavu prostorno,
funkcionalno i oblikovno omogućava ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka.
Prostor osigurava slobodu kretanja u učionici i izmjenjivanja različitih oblika
rada.
(3) Učionice za predmetnu nastavu s pripadajućim kabinetima moraju biti
odgovarajuće opremljene prema nastavnim područjima.
(4) Specijalizirane
učionice za nastavu likovne i glazbene kulture, informatike, prirode, biologije,
kemije, fizike i tehničke kulture dimenzioniraju se s 3,5 m2 po
učeniku, a prema pretpostavljenome proračunskom broju učenika iznosi 24 x 3,5
=84 m2.
(5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu određuje se,
organizira i oprema u skladu s uvjetima utvrđenima nastavnim planom i programom
tog predmeta i standardima koji se propisuju u školstvu i športu. Škola mora
imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture primjerenu broju učenika.
Škola od 8 razrednih odjela ima školsku jednodijelnu dvoranu, veličine 15x27x6 m
sa svim pratećim prostorima. Škola od 12 razrednih odjela ima školsku dvodijelnu
dvoranu veličine 30x20x7 m sa svim pratećim prostorima. Škola od 16 razrednih
odjela ili do 800 učenika ima trodijelnu športsku dvoranu veličine 45x27x8 m sa
svim pratećim prostorima. Za športske trodijelne dvorane financijska sredstva
osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje i zainteresirana lokalna
samouprava, s obzirom da takve dvorane zadovoljavaju i športske potrebe lokalne
zajednice. Broj i vrsta vanjskih vježbališta za tjelesno-zdravstvenu kulturu
definirani su normativima. Mrežom škola na razini županije utvrdit će se škole
sa zatvorenim bazenom. Školski bazen ima dimenzije najmanje 8x16,67 m s
promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s pratećim prostorima: individualne,
skupne i svlačionice za učitelje, sanitarni čvor s tuševima, prostorije za
nadzor pogona, kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadržavanje i prostoriju
za sredstva za čišćenje. Za bazene veće površine od ove financijska sredstva
osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje i zainteresirana lokalna
samouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju i športske potrebe lokalne
zajednice.
(6) Višenamjenski se prostor koristi za boravak i odmor učenika te
povremeno za manifestacije i određene nastavne i izvannastavne aktivnosti.
Dimenzionira se s 0,50 m2 po učeniku, ali ne smije biti manji od 90
m2.
(7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m2
po učeniku.
(8) Učenički klub služi za druženje učenika, rad učeničkog
vijeća, boravak učenika putnika i slično.
(9) Školska knjižnica sastavni je
dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je uključena u nastavne i izvannastavne
aktivnosti. Na raspolaganju je učenicima, nastavnome osoblju i drugim
korisnicima. Prostor knjižnice treba omogućiti prilagodbe promjenama u školskome
obrazovnom programu i pojavi novih tehnologija. Veličina prostora knjižnice
ovisi o broju učenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja
treba računati da će u čitaonici istodobno boraviti 5% učenika škole, a radni
prostor po jednom korisniku iznosi 2 m². Knjižnica ne može biti manja od 60
m2. Knjižnica se sastoji od prostora za rad knjižničara u radu s
korisnicima i obradi građe veličine do 15 m², prostora za smještaj knjižnične
građe u slobodnom pristupu koji se izračunava kao 5,5 m² na 1000 knjiga,
računajući 15 knjiga po korisniku, računalnih mjesta za individualni rad
korisnika, računajući za 3-5 mjesta = 15 m², prostor za smještaj učiteljskog
fonda od najmanje 5 m², čitaonički prostor za individualni i skupni rad,
izložbeni prostor i spremište za knjižničnu građu. U sklopu knjižnice, u školi
optimalne veličine, multimedijska se učionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m
= 60 m2. U sklopu knjižnice nalazi se i kabinet knjižničara od
najmanje 15 m2.
(10) Prostori za upravu, organizaciju i
koordinaciju rada objedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole. Poželjno
je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom
škole.
(11) Zbornica je prostor koji koriste svi učitelji škole za
okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata rada te odmor između nastavnih sati. U
zbornici se održavaju učiteljska vijeća i uređuje nastavna i ostala
administracija. U školi sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30 mjesta za
sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je površine od 60 do 80
m2. Zbornica može biti proširena prostorom za odmor i
razgovor.
(12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s učiteljima,
učenicima i roditeljima/skrbnicima, te s trećim osobama, a svojom veličinom mora
omogućiti i manje sastanke.
(13) Gospodarski prostori škole dimenzioniraju se
prema vrsti škole, kapacitetu školske zgrade, načinu opskrbe te osiguranju
energetskih potreba.
(14) Ostali prostori. Ukupna širina vanjskih ulaznih
vrata dimenzionira se prema broju učenika. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih
vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina
vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju prema broju učenika,
odnosno učionica. Najmanja širina hodnika s učionicama s jedne strane za dvije
učionice iznosi 180 cm, za četiri učionice 240 cm, a najmanja širina hodnika s
učionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako se garderoba nalazi u
hodnicima, hodnik se proširuje za dubinu garderobnih ormarića. Najmanja širina
stubišnog kraka za dvije učionice iznosi 120 cm. Za sljedeće dvije učionice
širina kraka se povećava za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a
širina gazišta stube mora biti najmanje 33 cm. Garderoba učenika može se
organizirati kao središnja garderoba u ulaznome prostoru škole ili kao
garderobni ormarići po hodnicima. Sanitarije za učenike čini prostor s
WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni čvor sastoji se od
ženskog i muškog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnog
broja sanitarnih uređaja provodi se na način:
– za 30 učenica potrebno je
osigurati dvije WC-kabine,
– za 30 učenika potrebno je osigurati jednu
WC-kabinu i 1,5 pisoar,
– za isti broj učenika potrebno je u pretprostoru
osigurati jedan umivaonik,
– potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za učenike
s motoričkim poremećajima i prostor za presvlačenje i pranje inkontinentnih
učenika.
(15) Vanjski prostori. Školsko je vježbalište vanjski prostor za
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture čija veličina i broj športskih borilišta
ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom programu, izbornim aktivnostima i
športskim aktivnostima lokalne zajednice.
Higijensko – tehnički zahtjevi
Članak 24.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u školi potrebno je
zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje,
osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku,
grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne
instalacije, instalacije informatike, zaštitu od požara i zaštitu od
provale.
(2) Prirodno osvjetljenje najznačajniji je psihološki i fiziološki
čimbenik radnih uvjeta u školskoj zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nužno
osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvjetljenja. Kvaliteta prirodnog
osvjetljenja u učionici određuje se: orijentacijom učionice, tehničkim
sredstvima za raspršenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih
površina. U svim radnim prostorima škole osigurava se zamračenje. Učionice
razredne nastave trebaju biti optimalno osunčane, a učionice predmetne nastave i
knjižnica osvijetljene ovisno o sadržaju i obliku nastave. Zaštita od izravnog
prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava stvaranje odbljeska i pretjeranog
zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. Za
slabovidne učenike potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje sukladno
individualnim potrebama pojedinog učenika.
(3) Svi prostori za rad i boravak
trebaju se prirodno prozračivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati
četiri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25-30
m3 zraka/h po učeniku.
(4) U učionicama treba osigurati relativnu
vlagu u zraku od 45-55%.
(5) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika
zidnih i stropnih konstrukcija zajedničkih prostora i učionica mora biti prema
važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati
dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju
glazbe.
(6) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se
koristiti sve vrste centralnog sustava. U prostorima za rad i boravak zrak mora
biti ravnomjerno zagrijavan na 20˚C, a:
– u učionicama na 20˚C,
– u
prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici na 20˚C,
– u
športskoj dvorani na 16 – 18˚C, a u svlačionicama i praonicama na 20 –
22˚C,
– u hodnicima i stubištima na 18˚C.
U razdoblju visokih vanjskih
temperatura u prostorima škole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5°C nižu
od vanjske.
(7) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa
zdravstveno ispravnom vodom za piće.
(8) Otpadne vode odvode se kućnom
kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi način,
prema važećim propisima i standardima.
(9) Električna instalacija mora biti
zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i instalaciju
interneta i intraneta.
(10) Zaštita od požara provodi se uporabom
odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza
te protupožarnom opremom i signalizacijom.
(11) Zaštita od provale provodi se
uporabom alarma i videonadzora.
Mjerila za opremu škole
Članak 25.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i
omogućiti realizaciju odgojno-obrazovnog rada s učenicima.
Oprema na razini
škole:
– telefonska instalacija, internet, intranet,
– razglasni uređaj sa
školskim zvonom,
– školski sat,
– alarmni sustav,
– videonadzor,
–
digitalna kamera,
– digitalni fotoaparat,
– fotokopirni aparat,
–
interaktivna ploča,
– LCD projektor – stropni s projekcijskim platnom,
–
oglasna ploča,
– izložbene vitrine i stolovi,
– oprema prema planu i
programu škole.
Oprema na razini učionice:
– radni stolovi za učenike –
dvosjedi,
– radni stolovi za učenike – jednosjedi,
– stolci s naslonom
za učenike,
– stol za nastavnika s računalom,
– stolac s naslonom za
nastavnika,
– trodijelna školska ploča,
– audiolinija,
– zidna ploha
za izložbe: ploča s mekom oblogom i magnetna ploča,
– ormari, vitrine i
police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i priručnog materijala),
– prva pomoć, komplet.
(2) Oprema i namještaj moraju biti funkcionalni i
sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogućnosti
prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog
učeničkoj dobi. Sav namještaj treba biti dimenzioniran prema visini i dobi te
zadovoljavati ergonomske zahtjeve. Za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
treba biti osiguran prilagođeni namještaj i potrebna pomagala.
Mjerila za didaktičku opremu
Članak 26.
Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe, ergodidaktičnost, tehnološka suvremenost, prilagođenost učenicima s teškoćama u razvoju i privlačnost.
X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U OSNOVNOME
ŠKOLSTVU
Članak 27.
(1) Posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom školstvu
odnose se na sve slučajeve kad se u pogledu specifičnih potreba učenika,
veličine škole, razrednog odjela, uvjeta života i rada učitelja, opsega i
složenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti mjerila za
redovite škole koje ostvaruju djelatnost pod redovitim, standardnim
uvjetima.
(2) Pri ustroju škole potrebno je procijeniti svrhovitost
samostalnosti ustanove glede ukupnog broja učenika, broja područnih odjela,
prometne povezanosti, veličine objekta – školske zgrade, cjelovitosti sredine u
kojoj škola djeluje i drugih posebnosti, o čemu procjenu donosi ministarstvo
nadležno za obrazovanje u dogovoru s tijelima lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Škole s otežanim uvjetima rada
Članak 28.
(1) Škole s otežanim uvjetima rada jesu: škole na otocima, u
brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim područjima te škole na područjima
od posebne državne skrbi prve skupine.
(2) Ove su škole od posebnog značaja
za društvenu sredinu i ne moraju zadovoljavati minimum standarda utvrđenih u
člancima od 6. do 10. ovoga Standarda koji utvrđuju broj učenika ili razrednih
odjela.
(3) Status škole s otežanim uvjetima rada utvrđuju se posebnim
propisima.
(4) Mrežu škola treba organizirati na način da učenici prva tri
razreda do mjesta održavanja nastave ili prijevoznog sredstva ne pješače više od
jedan kilometar.
(5) Broj radnika u navedenim školama osigurava se u pravilu
kao i u školama koje nastavu ostvaruju u redovitim uvjetima s time da, kada je
to nužno, mjerila za utvrđivanje broja radnika mogu biti i niža od onih
propisanih za škole koje rade u redovitim uvjetima.
Odgoj i obrazovanje učenika u umjetničkim
programima
Članak 29.
(1) Osnovne glazbene i plesne škole mogu se osnivati i s manjim
brojem razrednih odjela od broja predviđenog ovim Standardom o čemu se odlučuje
na osnovi posebnih propisa.
(2) Broj učenika u razrednome odjelu i
odgojno-obrazovnoj skupini određuje se prema specifičnostima izvođenja
nastave.
(3) U glazbenoj školi nastava se izvodi:
– pojedinačno za nastavu
glazbala, solopjevanja i korepeticije,
– od 2 do 4 učenika u nastavi
partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike,
– od 4 do 6 učenika u
nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i
rada s dječjim instrumentarijem,
– od 2 do 8 učenika u nastavi komorne
glazbe,
– u razrednome odjelu od 10 do 15 učenika u nastavi solfeggia,
teorije glazbe povijesti glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala,
–
skupno s minimalno od 12 do 15 učenika za nastavu orkestra, odnosno minimalno 20
učenika za nastavu zbora.
(4) U školi za klasični balet nastava se
izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala,
– u razrednome odjelu s od 3 do
10 učenika za nastavne predmete određene planom i programom.
(5) U školi
suvremenog plesa nastava se izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala,
–
grupno od 3 do 5 učenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova
koreografije,
– u razrednome odjelu od 8 do 12 učenika za nastavne predmete
prema nastavnome planu i programu.
(6) Nastava općeobrazovne grupe predmeta u
glazbenoj, baletnoj i školi suvremenog plesa izvodi se u razrednim odjelima od
24 do 28 učenika.
(7) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta osim
za izvođenja nastave specifičnih nastavnih predmeta. U glazbenoj školi:
–
nastavni sat obveznog glasovira i korepeticije do drugog razreda srednje škole,
odnosno za učenike solopjevanja do četvrtog razreda, traje 30 minuta,
– prema
nastavnom planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije nastavni sat
solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta.
(8) U
umjetničkim školama potrebne su učionice primjerene pojedinačnoj i grupnoj
nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja.
(9)
Glazbena škola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte učenika.
(10) Plesne
škole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m² s vibrirajućim podom te ostalom
opremom.
Odgoj i obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih
manjina
Članak 30.
(1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i
obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim se služe, a ostvaruje se sukladno
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br.
51/00.).
(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u
osnovnim školama s nastavom na jeziku i pismu kojim se služe pod uvjetima i na
način propisanim programom nadležnog ministarstva o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina.
(3) Obrazovanje učenika nacionalnih
manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja i provođenja
nastave:
Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu
nacionalne manjine, uz obvezno učenje hrvatskog jezika u istom broju sati u
kojem se uči jezik manjine. Učenici imaju pravo i obvezu učiti dodatne sadržaje
važne za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi,
ali ga je moguće provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u
posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine.
Model B po kojemu se
nastava izvodi dvojezično. Prirodna se grupa predmeta uči na hrvatskome jeziku,
a društvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u
ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima.
Model C po
kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet školskih
sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna
satnica u trajanju od pet školskih sati tjedno obuhvaća učenje jezika i
književnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne
umjetnosti.
(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske škole i
drugo) organiziraju se za one učenike za koje ne postoji mogućnost organiziranja
redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadležno ministarstvo sufinancira
organiziranje i provođenje posebnih oblika nastave.
(5) Nastavni plan i
program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio
sadrži i sadržaje u vezi s posebnošću nacionalne manjine, a odnose se na
materinski jezik, književnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu
kulturu
(6) Materijalne uvjete i prostor za rad školskih ustanova i za
izvođenje nastave osigurava osnivač.
Osnovno školovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih
građana u inozemstvu
Članak 31.
(1) Za djecu hrvatskih građana u inozemstvu organizira se
dopunska nastava na hrvatskome jeziku, prema posebnome nastavnom programu, u
skladu sa zakonom, međunarodnim ugovorom i s propisima zemlje u kojoj se nastava
izvodi.
(2) Za učenike i učitelje dopunske nastave osigurava se besplatno
jedan udžbenik i radna bilježnica za svaki stupanj nastave.
(3) Školama u
kojima se održava nastava za djecu hrvatskih građana u inozemstvu Republika
Hrvatska osigurat će potrebna didaktička sredstva namijenjena provođenju nastave
hrvatskog jezika, prirode i društva, povijesti, geografije i glazbene
kulture.
Odgoj i obrazovanje darovitih učenika
Članak
32.
(1) Škola je obvezna sustavno tijekom školske godine
identificirati darovite učenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti
njihov napredak te o tome sastaviti izvješće na temelju prosudbe školskog
stručnog tima.
(2) Rad s darovitim učenicima provodi se programima različite
težine i složenosti kao diferencirani nastavni program u razrednome odjelu ili
odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili istraživačkim radionicama, putem
izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim izvannastavnim
aktivnostima, usporednim, produbljenim programima ili omogućavanjem pristupa
izvorima specifičnog znanja.
(3) Darovitome učeniku škola može iznimno
odobriti odsutnost s nastave dužu od propisane te potrebama takvih učenika
prilagoditi način ispitivanja i ocjenjivanja.
(4) Program rada s darovitim
učenicima obuhvaća:
– povećan rad učitelja s darovitim učenicima,
– nabavu
potrebne nastavne opreme i literature,
– pristup posebnim izvorima
znanja,
– državna i međunarodna natjecanja darovitih učenika u organizaciji
nadležnog ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju
odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje,
– poticajna sredstva
učenicima za stipendije, nagrade i drugo.
Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama
Članak
33.
(1) Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama provodi se u
redovitoj školi uz potpunu ili djelomičnu integraciju prema stupnju i vrsti
teškoće, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programima ili
iznimno, ako je učenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u
posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.
(2) S istim se učenicima provodi
individualizirani ili posebni nastavni program u redovitim osnovnim školama i
odjelima uz sudjelovanje učitelja odgovarajuće stručne spreme za rad s tim
učenicima. S istim se učenicima provodi i produženi stručni postupak ili
edukacijsko-rehabilitacijski postupak, a s njihovim roditeljima/skrbnicima
savjetodavni rad.
(3) Provođenje posebnog nastavnog programa, sukladno
utvrđenom primjerenom programu školovanja, provodi se u razrednom odjelu s
posebnim programom, u redovitoj osnovnoj školi najbližoj mjestu stanovanja
učenika ili u najbližoj posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ako vrsta i stupanj
teškoća učenika zahtijeva i dodatne rehabilitacijske, odnosno zdravstvene
postupke i tretmane. Uvjeti za ustroj razrednog odjela posebnog programa su broj
učenika s utvrđenim primjerenim programom školovanja, osigurana primjerena
nastavna sredstva i pomagala i osigurani učitelji i stručni suradnici
odgovarajuće stručne spreme za rad s tim učenicima.
(4) Za učenike s
teškoćama koji su integrirani u redovite osnovne škole prema utvrđenim potrebama
u školi osigurava se radni prostor za ostvarivanje dodatne pomoći za
rehabilitacijski tretman i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada. U školama s
više od 10 razrednih odjela prostor se osigurava u školskoj zgradi, a za više
manjih škola osigurava se prostor u školi, sukladno mreži škola.
(5) Za
učenike sniženih intelektualnih sposobnosti i za učenike sa senzoričkim i
motoričkim oštećenjima vida, sluha, s glasovno-govorno-jezičnim teškoćama,
motoričkim oštećenjima i kroničnim bolestima prema utvrđenim potrebama u školi
se, za produženi stručni postupak za skupinu do 10 učenika, osigurava radni
prostor od 30 m2, a za rehabilitacijske i posebne oblike
odgojno-obrazovnog rada za skupinu do 5 učenika radni prostor od 15
m2.
(6) Za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju
prema utvrđenim potrebama u školi se za produženi stručni postupak osigurava
radni prostor od 30 m2, a za posebne oblike odgojno-obrazovnog rada
radni prostor od 15 m2.
Odgoj i obrazovanje učenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava
u kući
Članak 34.
(1) Za učenike oboljele od kroničnih bolesti ili stanjima koja
zahtijevaju boravak ili smještaj u zdravstvenim ustanovama organizira se osnovno
školovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima. Odgojno-obrazovni rad s takvim
učenikom provodi ustanova u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna
škola.
(2) Za učitelje koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u
zdravstvenim ustanovama potrebno je osigurati posebno stručno usavršavanje
sukladno potrebama učenika s kojima učitelji rade.
Članak 35.
Za učenika koji ne može privremeno ili trajno pohađati nastavu, škola koju učenik pohađa može organizirati instruktivnu nastavu u kući učenika.
XI. MJERILA UČENIČKOG STANDARDA
Prijevoz
učenika
Članak 36.
(1) Radi veće sigurnosti učenika u okolnostima posebnih
prometnih uvjeta, u naseljima bez javnog prijevoza, s prometnicama bez
nogostupa, može se osigurati prijevoz učenicima bez obzira na udaljenost.
(2)
Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost od mjesta
stanovanja do škole te pratitelj kad je on nužan zbog vrste i stupnja
teškoće.
Članak 37.
(1) Dnevno vrijeme koje učenik provede u prijevozu od kuće do
škole te u povratku do kuće ne smije biti dulje od 2 sata.
(2) Škola je dužna
osigurati organizirani boravak učenicima koji iz objektivnih razloga dolaze
prijevremeno u školu, odnosno u školi čekaju prijevoz do kuće.
(3) S ciljem
racionalizacije prijevoza učenika škola može imati vlastito vozilo za prijevoz
učenika.
Prehrana učenika
Članak 38.
(1) Svaka škola dužna je osigurati prehranu za svoje
učenike.
(2) Tjedni jelovnik objavljuje se na školskoj oglasnoj ploči.
Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju očuvanja zdravlja učenika u školi se
ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića.
(3) Učenicima koji su uključeni u
produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati minimalno 30
minuta za objed.
(4) Utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina
organiziranja prehrane u nadležnosti su osnivača.
(5) Higijensko-sanitarne
uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama, odnosno
Gradski ured za obrazovanje i šport Grada Zagreba.
Udžbenici
Članak 39.
(1) Odobravanje i nabava udžbenika provodi se prema posebnom
propisu.
(2) Udžbenici se izdaju za:
– redovite osnovne škole,
–
nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– učenike s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama,
– nastavu za djecu hrvatskih građana u
inozemstvu.
(3) Učitelj ima slobodu izbora udžbenika.
(4) Udžbenik mora
udovoljavati znanstvenim, etičkim, didaktičko-metodičkim, jezičnim i tehničkim
standardima koje propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(5) Udžbenik
se zasniva na nastavnom programu i sadržajno se mijenja kad se mijenja nastavni
program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unošenja novih spoznaja u
udžbenik.
Poduka plivanja i vožnje biciklom
Članak 40.
(1) Škola je za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja dužna
omogućiti svim učenicima poduku plivanja.
(2) Program poduke plivanja
propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a provodi se tijekom II. ili
III. razreda.
(3) Minimalni program poduke traje 20 sati, a izvodi se u
odgojno-obrazovnim skupinama s najviše 12 učenika.
(4) Za učenike s posebnim
odgojno-obrazovnim potrebama treba osigurati odraslog pomagača ovisno o vrsti i
stupnju teškoće.
(5) U višim razrednim odjelima poduka se osigurava samo za
one učenike koji nisu naučili plivati.
(6) Izvršitelji programa škole
plivanja jesu učitelji treneri na bazenima, a organizira ga škola.
(7)
Organizaciju poduke plivanja, osim škola, mogu provoditi i savezi školskih
športskih klubova.
(8) Škola je za poduku plivanja dužna za svakih 14 učenika
osigurati jednog pratitelja učenika i nadzor na bazenu. Pratitelj je osoba koju
odredi ravnatelj.
Članak 41.
(1) Poduka vožnje biciklom u pravilu se organizira na školskom
vježbalištu.
(2) Poučavanje provodi učitelj tehničke kulture.
Zdravstvena zaštita učenika
Članak 42.
Oblici i način ostvarivanja zdravstvene zaštite učenika osnovne škole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva.
Škola otvorena učenicima tijekom odmora
Članak
43.
Osnovna je škola otvorena učenicima u vrijeme odmora između dva školska obrazovna razdoblja i dvije nastavne godine, kako bi se osigurala mogućnost izvođenja različitih programa, manifestacija i aktivnosti za zainteresirane učenike. U organizaciji i provođenju programa, koji je sastavni dio godišnjeg plana i programa rada škole, mogu osim učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja sudjelovati i roditelji/skrbnici, lokalna zajednica, zainteresirane udruge, pravne osobe i pojedinci.
XII. MJERILA ZA ŠKOLU VJEŽBAONICU I ZA ŠKOLU U KOJOJ SE PROVODE
ISTRAŽIVANJA
Vježbaonice
Članak 44.
(1) Škola može biti proglašena vježbaonicom za praktičnu poduku
studenata visokog učilišta za obrazovanje učitelja/nastavnika, ako za to ima
materijalne i kadrovske uvjete te opremu.
(2) U vježbaonici na jednome satu
nastave može biti skupina od najviše 10 studenata, a u posebnom razrednom odjelu
od 2 do 5 studenata.
(3) Učionica u kojoj se održava nastava uz sudjelovanje
studenata mora imati opremu potrebnu za smještaj i rad studenata.
Znanstvena i druga istraživanja u školi
Članak
45.
(1) Osnovne škole mogu sudjelovati u istraživanjima za
unapređivanje nastave i drugih oblika rada škole koje provode ustanove koje
provode znanstvena i stručna istraživanja, pojedinci ili mjerodavna državna
tijela.
(2) Za provođenje istraživanja potrebni su:
– odobrenje
ravnatelja,
– pisana suglasnost roditelja/skrbnika učenika koji su obuhvaćeni
istraživanjem,
– odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3)
Škola koja sudjeluje u istraživanju ima pravo na naknadu troškova istraživanja
koje snosi ustanova koja provodi znanstvena i stručna istraživanja, pojedinci
ili mjerodavna državna tijela.
XIII. SUSTAV KVALITETE OSNOVNOG ŠKOLSTVA
Članak 46.
(1) Osnovnoškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi
osnovnoškolski odgoj i obrazovanje dužne su pratiti kvalitetu rada sukladno
podzakonskom aktu.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi ustanova nadležna za
vanjsko vrednovanje obrazovanja.
(3) Osnovnoškolske ustanove provode
samovrednovanje.
XIV. SREDSTVA ZA PROVEDBU PEDAGOŠKOG STANDARDA
Članak
47.
Sredstva za provedbu ovoga Standarda osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna osnivača, proračuna lokalnih zajednica te donatora.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 48.
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom
mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje
dinamiku provedbe ovoga Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno
Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio ovoga
Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera ovoga Standarda i izrada ukupnoga
godišnjeg izvješća u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi ovoga Standarda nadležno
ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske
godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.
Članak 49.
Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar, odnosno Ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 50.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
»Narodnim novinama«, osim odredaba članka 20. i 29. koje stupaju na snagu 1.
siječnja 2011., odredaba članka 11. stavka 7. i članka 14. stavka 2. i 3. koje
stupaju na snagu 1. siječnja 2013., odredbe članka 6. stavka 4. koja stupa na
snagu 1. siječnja 2018., te odredbe članka 3. stavka 2., članka 6. stavka 3. i
članka 21. do 26. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023.
Klasa:
600-01/08-01/02
Zagreb, 16. svibnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka
Bebić, v. r.
PRILOG
KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI STANDARDA
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda je oznaka
postupnih rokova, do završno 2022. godine, u kojima će se pojedini standard
postići:
Ki = 0 =
Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah po
donošenju ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi
označeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postići u roku od tri godine,
po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010.
godine.
Ki = 2
= Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postići u
roku od pet godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja
2012. godine.
Ki =
3 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '3' moraju se
postići u roku od deset godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa,
odnosno do kraja 2017. godine.
Ki = 0* = Svi standardi
označeni koeficijentom izvodljivosti '4' moraju se postići u roku od petnaest
godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022.
godine.
Ki = 0*
odnosno Ki = 1*
odnosno Ki = 2*
odnosno Ki = 3*
odnosno Ki = 4*
= Svi standardi označeni određenim koeficijentom izvodljivosti sa * postižu se u
rokovima koje označavaju, ali prethodno moraju biti utvrđeni mrežom škola u
suradnji s lokalnom samoupravom.
Standardi utvrđeni mjerilima iz ovoga
Standarda realizirat će se prema sljedećim koeficijentima
izvodljivosti:
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOŠKIH STANDARDA (obveze koje su utvrđene u tekstu Državnoga pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske) |
Ki
|
Mreža osnovnih škola (članak 3.) |
0 |
Mjerila za ustroj osnovne škole kao javne ustanove, za ustroj područne škole (članci 4. i 5.) |
0 |
Najviše 28 učenika u redovitome razrednom odjelu – počevši od prvih razreda osnovne škole (članak 8. stavak 1.) |
0
|
Optimalna škola s po 20 učenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (članak 6. stavak 3.) |
4 |
Rad osnovne škole u jednoj smjeni (članak 6. stavak 4.) |
3 |
Jedan učitelj – pratitelj za izvođenje nastave izvan škole na 14 učenika (članak 7. stavak 3.) |
0 |
Jedan učitelj – pratitelj za izvođenje nastave za učenike s teškoćama izvan škole (članak 7. stavak 4.) |
0 |
Najveći broj učenika s teškoćama u redovitome razrednom odjelu (članak 8. stavci 3. i 4.) |
0 |
Broj učenika u razrednom odjelu posebnog programa (članak 9.) |
0 |
Broj učenika u kombiniranome razrednom odjelu (članak 10.) |
0 |
Broj učenika u dodatnoj i dopunskoj nastavi (članak 11. stavci 3. i 4.) |
0 |
Produženi stručni postupak (članak 11. stavak 5.) |
0 |
Dopunska nastava za učenike s teškoćama (članak 11. stavak 6.) |
0 |
Produženi boravak (članak 11. stavak 7.) |
2 |
Stručni suradnici: pedagog, psiholog i knjižničar i zdravstveni radnik (članak 14. stavci 2. i 3.) |
2 |
Trajno profesionalno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika (članak 18.) |
0 |
Stručno usavršavanje ostalih radnika u školi (članak 20.) |
1 |
Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj školi (članci od 21. do 26.) – za nove škole |
0 |
Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj školi (članci od 21. do 26.) – za dogradnju i rekonstrukciju postojećih škola |
0
|
Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj školi (članci od 21. do 26.) – za sve škole u Republici Hrvatskoj |
4 |
Mreža škola sa zatvorenim bazenom (članak 3. stavak 2.) |
4 |
Mreža škola sa športskim vježbalištem (članak 3. stavak 2.) |
4 |
Mjerila za škole s otežanim uvjetima rada (članak 28.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika u umjetničkim školama (članak 29.) |
1 |
Odgoj i obrazovanje djece nacionalnih manjina (članak 30.) |
0 |
Osnovno školovanje u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu (članak 31.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje darovitih učenika (članak 32.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (članak 33.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika koji boluju od kroničnih bolesti (članak 34.) |
0* |
Prijevoz učenika (članci 36. i 37.) |
0 |
Prehrana učenika (članak 38.) |
0 |
Udžbenici (članak 39.) |
0 |
Poduka plivanja i vožnje biciklom (članci 40. i 41.) |
0 |
Škola otvorena učenicima tijekom odmora između obrazovnih razdoblja (članak 43.) |
0* |
Škola vježbaonica (članak 44.) |
0 |
Znanstvena i druga istraživanja u školi (članak 45.) |
0 |
Sustav kvalitete osnovnog školstva (članak 46.) |
0 |
2) Krajnji je rok
za usklađivanje sustava osnovnog školstva s ovim Standardom 2022.
godine.