2130
Na temelju članka 87. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) Hrvatski sabor na sjednici 16. svibnja 2008. donio je
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava
odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Standard) uređuju se jedinstveni uvjeti
za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u
srednjoškolskim ustanovama.
(2) Ovaj Standard zajedno sa zakonima i
podzakonskim aktima je osnova za utvrđivanje potrebnih sredstava za financiranje
srednjoškolskih ustanova.
Članak 2.
(1) Ovim Standardom utvrđuju se mjerila za materijalne,
financijske, kadrovske i druge uvjete nužne za ostvarivanje
odgojno-
-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg školstva
na čitavom području Republike Hrvatske.
(2) Ovaj Standard utvrđuje:
a)
mjerila za veličinu srednjoškolske ustanove s obzirom na:
– broj razrednih
odjela i učenika u srednjoj školi,
– broj učenika u razrednom odjelu i
odgojno-obrazovnoj skupini,
– broj radnika,
b) mjerila za uvjete
provođenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na:
– opterećenost učenika u
nastavi,
– smještaj učenika u učeničkim domovima i nabava udžbenika,
–
prostorno-tehničke uvjete u srednjoškolskim ustanovama,
– opremu
srednjoškolskih ustanova,
– zdravstvenu zaštitu učenika,
c) mjerila za
ostvarivanje uvjeta rada:
– za posebne potrebe u srednjem školstvu,
– u
učeničkim domovima.
II. MJERILA ZA VELIČINU SREDNJOŠKOLSKE USTANOVE
Broj
razrednih odjela i učenika u srednjoj školi
Članak 3.
(1) Srednja škola optimalne veličine ima 16 do 20 razrednih
odjela, odnosno 400 do 500 učenika.
(2) Broj razrednih odjela ne smije biti
veći od 32, odnosno do 800 učenika u školi.
(3) Srednje škole za rijetka
zanimanja, umjetničke škole, škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih
manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima i na područjima od
posebne državne skrbi, škole u brdsko-planinskim područjima te privatne škole s
pravom javnosti mogu se organizirati i s manjim brojem razrednih odjela.
Broj učenika u razrednom odjelu
Članak 4.
(1) Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 24. Razredni
odjel može se ustrojiti i s 20 učenika, a ne s više od 28 učenika.
(2) U
jednom razrednom odjelu mogu se obrazovati učenici za najviše tri srodna
zanimanja, s time da je u razrednom odjelu najmanje šest učenika istog
zanimanja.
(3) Razredni odjeli u školama na otocima i područjima od posebne
državne skrbi, u brdsko-planinskim područjima te razredni odjeli u umjetničkim
školama, školama koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja,
školama na jezicima i pismu nacionalnih manjina i privatnim školama s pravom
javnosti mogu se ustrojiti i s manjim brojem učenika.
(4) U razredni odjel
mogu biti uključena najviše tri učenika s teškoćama iz članka 47. stavka 1.
podstavka 1. ovoga Standarda. Ako je u razredni odjel uključen jedan učenik s
teškoćama, razredni odjel ne može imati više od 26 učenika, s dva uključena
učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 23 učenika, a s tri
uključena učenika s teškoćama razredni odjel ne može imati više od 20
učenika.
Odgojno-obrazovna skupina
Članak 5.
(1) Rad u odgojno-obrazovnim skupinama rad je s manjim brojem
učenika od broja utvrđenog člankom 4. stavkom 1. ovoga Standarda koji ne može
biti manji od 10, osim ako posebnim propisima nije drugačije utvrđeno.
(2)
Odgojno-obrazovna skupina može se formirati radi kvalitetnog izvođenja
neposrednoga odgojno-obrazovnog procesa u:
– zajedničkom dijelu
programa,
– izbornom dijelu programa,
– fakultativnoj nastavi,
–
izvannastavnim aktivnostima,
– dodatnoj nastavi,
– dopunskoj nastavi.
Broj radnika u srednjoj školi
Članak 6.
Za izvođenje nastave i obavljanje drugih poslova škola mora imati potreban broj radnika odgovarajućih kvalifikacija sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).
Broj nastavnika
Članak 7.
(1) Broj nastavnika utvrđuje se na temelju broja sati
neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih nastavnim planom, a sukladno
provedbenom propisu nadležnog ministarstva.
(2) Neposredni odgojno-obrazovni
rad obuhvaća izvođenje: zajedničkog dijela programa, dopunske, dodatne,
fakultativne, izborne nastave, rad s razrednim odjelom i izvannastavne
aktivnosti.
(3) Tjedno zaduženje nastavnika odgojno-obrazovnim radom utvrđuje
se sukladno odredbama pravilnika o normi.
(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne
i dopunske nastave u pojedinoj školi ne može biti veći od broja razrednih
odjela.
(5) Broj sati izvannastavnih aktivnosti u školi utvrđuje se godišnjim
planom i programom škole.
Nastavnici i drugi radnici prema djelatnosti koju
obavljaju
Članak 8.
(1) Srednja škola optimalne veličine za obavljanje zajedničkih
poslova zapošljava ravnatelja, tajnika, radnika na računovodstvenim poslovima i
administrativnog radnika. Popis poslova koji obavljaju, broj izvršitelja i
količina radnog vremena utvrđuju se provedbenim propisom koji donosi
ministar.
(2) Ukoliko je u sastavu škole učenički dom, škola ima voditelja
učeničkog doma.
(3) Škola ima stručnjaka koji održava sva računala i ostalu
informatičku opremu, softvere, unosi službene podatke, ažurira internetske
stranice, održava računalne mreže u školi i povezuje školske računalne mreže u
sve edukativne i ostale potrebne računalne mreže.
Članak 9.
(1) Vrsta i broj potrebnih radnika za obavljanje posebnih
poslova određuje se sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar.
(2)
Srednja strukovna škola s laboratorijima, radionicama, poligonima i imanjima za
praktičnu nastavu i vježbe zapošljava, sukladno planovima i programima pojedinih
zanimanja, radnike koji održavaju i uređuju takve prostore i uređaje u njima,
timare životinje, obrađuju biljne površine potrebne u nastavi i rade ostale
pomoćne poslove koji su potrebni za održavanje nastave.
(3) Škola zapošljava
za svako strukovno područje nastavnika za praćenje realizacije programa
praktične nastave u gospodarskim subjektima s radnim vremenom sukladno
provedbenom propisu.
(4) Škola zapošljava za svako strukovno područje
voditelja školskih radionica, laboratorija i praktikuma, praktične nastave na
otvorenim prostorima s radnim vremenom sukladno provedbenom propisu.
(5)
Škola ima voditelja tehnoloških centara.
(6) Škola zapošljava voditelja
školske športske dvorane ako u svom sastavu ima višedijelnu športsku dvoranu s
gledalištem koju koriste dvije ili više škola.
Članak 10.
(1) Broj radnika na pomoćno-tehničkim poslovima utvrđuje se
prema veličini i načinu upotrebe školskog prostora s time da u svakoj srednjoj
školi radi:
1.1. Jedan radnik na poslovima čišćenja na svakih 600 m2
zatvorenoga školskog prostora s centralnim grijanjem ili na 500 m2 učioničkog
prostora (ili drugoga zatvorenog prostora u kojem se održava nastava) koji se
grije na drva ili loživo ulje u svakoj prostoriji. Ukoliko škola radi u dvije
smjene, ima pravo na svakih 600 m2 prostora na još 20 sati rada tjedno na
poslovima čišćenja.
1.2. Jedan radnik na poslovima domara i kotlovničara (u
školi s vlastitim centralnim grijanjem i najmanje 400 učenika) koji obavlja i
poslove kućnog majstora. Ukoliko škola radi u dvije smjene, ima još jednog
radnika na poslovima domara/kotlovničara. Ukoliko škola nema centralno grijanje,
ima jednog radnika na poslovima domara koji obavlja i poslove kućnog
majstora.
1.3. Jedan radnik na poslovima vratara i pazikuće u smjeni. Škola
za takve poslove može angažirati i ovlaštenu zaštitarsku tvrtku ako osnivač
škole odluči za tu svrhu snositi troškove.
(2) Djeljive školske športske
dvorane s gledalištem imaju domara dvorane.
(3) Škola mora osigurati
provođenje zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i odredbama
kolektivnog ugovora.
Stručni suradnici
Članak 11.
(1) Stručni suradnici u srednjoj školi jesu: pedagog, psiholog,
knjižničar i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(2) Škola do
180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih jedan mora biti
pedagog.
(3) Škola s više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna
suradnika sukladno vrstama i opsegu programa koje izvodi. Škola s više od 500
učenika zapošljava 4 stručna suradnika po istom kriteriju odabira profila
stručnog suradnika.
(4) Ukoliko je u rad škole uključeno više od 20 učenika s
teškoćama koji se školuju po posebnim programima, kao i učenika s poremećajima u
ponašanju, škola treba zapošljavati i stručne suradnike onoga specifičnog
profila koji su neophodni za izvođenje odgojno-obrazovnog procesa.
(5) Škola
prema potrebi može zaposliti i druge profile stručnih suradnika ili veći broj
navedenih stručnih suradnika, ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna osoba
trajno preuzima financiranje tog rada.
III. MJERILA ZA UVJETE PROVOĐENJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG
PROCESA
Opterećenje učenika u nastavi
Članak 12.
(1) Opterećenje učenika teorijskom nastavom ne smije biti veće
od 6 sati dnevno, odnosno 30 sati tjedno.
(2) Opterećenje učenika praktičnom
nastavom u školi i izvan škole ne smije biti veće od 8 sati dnevno, odnosno 40
sati tjedno.
(3) Nastavni sat traje 45 minuta. Učenicima se mora osigurati
odmor između nastavnih sati (odmor između dva nastavna sata traje 5 minuta, a
nakon 3. sata 15 ili 20 minuta).
(4) Nastavni sat u glazbenim školama za zbor
i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete 45 minuta.
(5)
Opterećenje učenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina može biti
više za dva do pet sati od propisanog.
Članak 13.
(1) Optimalno je da škola provodi rad u jednoj smjeni s
mogućnošću cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada u školi u sklopu dodatne i
dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za učenike te organiziranja
aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu.
(2)
Škola ne smije raditi u više od dvije smjene.
Članak 14.
(1) Škola je dužna osigurati boravak učenicima u školi koji iz
objektivnih razloga dolaze prijevremeno, odnosno čekaju prijevoz.
(2) S
ciljem racionalizacije prijevoza učenika škola može imati vlastito vozilo za
prijevoz učenika pod uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osnivač,
lokalna zajednica ili donator.
Smještaj učenika u učeničke domove
Članak 15.
(1) Pravo na smještaj učenika u učeničke domove propisuje se
zakonom.
(2) Način i uvjeti smještaja u učenički dom uređuju se provedbenim
propisima koje donosi ministar.
Nabava udžbenika
Članak 16.
(1) Odobravanje i nabava udžbenika propisuje se zakonom.
(2)
Za slabovidne učenike potrebno je osigurati jedinstvene udžbenike na Brailleovom
pismu na razini države.
(3) Audiovizualna sredstva za slijepe i slabovidne
učenike sastavni su dio normativa.
Zdravstvena zaštita učenika
Članak 17.
(1) Oblici i način ostvarivanja zdravstvene zaštite učenika
srednje škole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva.
(2)
Učenicima kojima je propisano utvrđivanje zdravstvenih sposobnosti osiguravaju
se financijske olakšice sporazumom između nadležnih ministarstava.
(3) Škola
osigurava učenike od posljedica nesretnog slučaja prema posebnom propisu.
Znanstvena i druga istraživanja u školi
Članak
18.
(1) U srednjoj školi mogu se provoditi istraživanja za
unapređivanje nastave i drugih oblika rada škole koje provode istraživačke
ustanove, istraživači pojedinci ili mjerodavne državne ustanove.
(2) Za
provođenje istraživanja istraživači su dužni ishoditi:
– odobrenje
ministarstva nadležnog za obrazovanje,
– odobrenje ravnatelja srednjoškolske
ustanove,
– pisanu suglasnost roditelja/skrbnika učenika koji su obuhvaćeni
istraživanjem.
(3) Škola koja sudjeluje u istraživanju ima pravo na naknadu
troškova istraživanja koju snosi istraživač.
Srednja škola – prostorni i tehnički uvjeti
Članak
19.
Zgrade srednjih škola grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora srednjih škola i drugim posebnim propisima u građenju i drugim područjima bitnim za rad i boravak u školskom prostoru.
Članak 20.
Površina potrebnog zemljišta za izgradnju školske zgrade i školske dvorane te formiranje školskog trga, školskog vježbališta, prostora za rekreaciju i školskog parka, zelenih površina i dr., po učeniku iznosi 30 m2. Iznimno, zbog veće katnosti školske zgrade ili guste izgrađenosti naselja, površina potrebnog zemljišta može biti 20 m2 po učeniku.
Prostorni uvjeti za izvođenje gimnazijskih
programa
Članak 21.
(1) Prostorni uvjeti za izvođenje nastave prema pojedinim
područjima jesu:
1.1. Za jezično-umjetničko područje:
– učionica za
hrvatski jezik,
– kabinet za hrvatski jezik,
– učionica za manjinski
jezik,
– kabinet za manjinski jezik,
– učionica za strani jezik,
–
kabinet za strani jezik,
– učionica za glazbenu kulturu,
– kabinet za
glazbenu kulturu,
– spremište za glazbenu kulturu,
– učionica za likovnu
kulturu,
– kabinet za likovnu kulturu,
– spremište za likovnu
kulturu.
1.2. Za prirodoslovno-matematičko područje:
– učionica za
matematiku,
– kabinet za matematiku,
– informatička učionica,
–
informatički kabinet,
– učionica za fiziku,
– praktikum za fiziku,
–
kabinet za fiziku,
– učionica za kemiju,
– praktikum za kemiju,
–
kabinet za kemiju i spremište,
– učionica za biologiju,
– praktikum za
biologiju,
– kabinet za biologiju.
1.3. Za društveno područje:
–
učionica za povijest,
– kabinet za povijest,
– učionica za geografiju,
– kabinet za geografiju,
– učionica opće namjene (filozofija,
sociologija, logika, etika, psihologija, politika i gospodarstvo,
vjeronauk),
– kabinet za nastavnike.
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu jesu dvorane i druge prostorije, i to:
– dvorana
(dvodijelna, trodijelna),
– dvorana za korektivnu gimnastiku,
–
spremište sprava,
– skupna svlačionica,
– skupna praonica s WC-ima,
– kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
– svlačionice nastavnika za
tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama,
– ambulanta,
– prostorija
za kondicioniranje zraka,
– prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i
održavanje,
– ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom,
–
sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike,
– gledališni prostori,
–
prostorija za režiju,
– spremište sprava i rekvizita za vanjske terene,
– teretana i trim-dvorana.
(3) Društveni prostori jesu:
–
višenamjenski prostor,
– školska knjižnica,
– prostor za učenički klub.
(4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada škole jesu:
–
zbornica,
– soba ravnatelja škole,
– soba tajnika,
– sobe
stručno-razvojne službe (pedagog, psiholog, stručnjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila, voditelj programa, voditelj programa na
jeziku i pismu nacionalne manjine, informatičar, satničar),
– soba
administracije,
– soba računovodstva,
– soba za primanje roditelja,
–
arhiv,
– čajna kuhinja.
(5) Gospodarski prostori jesu:
5.1.
Energetsko-tehnički blok koji čine:
– kotlovnica za centralno grijanje,
– radionica kućnog majstora,
– garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
– opće gospodarsko spremište,
– garderoba i sanitarije spremačica,
–
prostor za odlaganje smeća,
– spremište – arhiv.
(6) Ostali prostori
jesu:
6.1. Ulaz koji čine:
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni
prostor,
– vratarnica,
– garderoba za učenike – garderobni ormarići u
komunikacijskim prostorima.
6.2. Komunikacije koje čine:
– hodnici,
–
stubišta.
6.3. Sanitarije koje čine:
– sanitarije za učenike,
–
sanitarije za učitelje.
6.4. Prostor za središnju
informacijsko-komunikacijsku opremu.
(7) Vanjski prostori jesu:
7.1. Opći
prostori koje čine:
– pješački prilazni put,
– parkiralište,
–
gospodarsko dvorište.
7.2. Prostori nastavnih područja koje čine:
–
školski didaktički prostor,
– školsko dvorište,
– školsko vježbalište –
vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture,
– ostale
parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.
Prostorni uvjeti za izvođenje strukovnih
programa
Članak 22.
(1) Prostorni uvjeti za izvođenje nastave jesu:
1.1. Za
zajednički dio programa:
– učionica za hrvatski jezik,
– kabinet za
hrvatski jezik,
– učionica za manjinski jezik,
– kabinet za manjinski
jezik,
– učionica za strani jezik,
– kabinet za strani jezik,
–
učionica za matematiku,
– kabinet za matematiku,
– informatička
učionica,
– informatički kabinet,
– ostale učionice (povijest, zemljopis,
gospodarstvo, etika itd.).
1.2. Specijalizirane učionice za strukovnu nastavu
jesu:
– učionica,
– praktikum/laboratorij,
– kabinet.
1.3.
Radionice za praktičnu nastavu u školi jesu:
– prostori za pripremu
vježbi,
– prostori za izvođenje vježbi,
– prostori za skladišni dio
(alata, uređaja, sirovina, gotovih proizvoda),
– prostori za odlaganje
otpadnih i opasnih materijala,
– kabineti za nastavnike,
– kabinet
voditelja,
– prostori za učeničku garderobu,
– sanitarni čvor.
(2)
Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu:
– dvorana
(jednodijelna, dvodijelna, trodijelna),
– dvorana za korektivnu
gimnastiku,
– zatvoreni bazen,
– spremište sprava,
– skupna
svlačionica,
– ambulanta,
– skupna praonica s WC-ima i prostorom za
tuširanje,
– kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
– svlačionice
nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama,
– prostorija
za kondicioniranje zraka,
– prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i
održavanje,
– ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom,
–
sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike,
– gledališni prostori,
–
prostorija za režiju,
– spremište sprava i rekvizita za vanjske terene,
– teretana i trim-dvorana.
(3) Društveni prostori jesu:
–
višenamjenski prostor,
– školska knjižnica,
– prostor za učenički klub.
(4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju škole jesu:
–
zbornica,
– soba ravnatelja škole,
– soba tajnika,
– sobe za stručne
i ostale suradnike (pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko– rehabilitacijskog
profila, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne
manjine, informatičar, satničar),
– soba administracije,
– soba
računovodstva,
– soba za primanje roditelja,
– arhiv,
– čajna
kuhinja.
(5) Gospodarski prostori jesu:
– energetsko-tehnički blok,
–
kotlovnica za centralno grijanje,
– radionica kućnog majstora,
–
garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
– opće gospodarsko spremište,
–
garderoba i sanitarije spremačica,
– prostor za odlaganje smeća,
–
spremište – arhiv.
(6) Ostali prostori jesu:
6.1. Ulaz koji čine:
–
trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor,
– vratarnica,
–
garderoba za učenike – garderobni ormarići u komunikacijskim prostorima.
6.2.
Komunikacije koje čine:
– hodnici,
– stubišta.
6.3. Sanitarije koje
čine:
– sanitarije za učenike,
– sanitarije za učitelje.
6.4. Prostor
za središnju informacijsko-komunikacijsku opremu.
(7) Vanjski prostori
jesu:
7.1. Opći prostori i to:
– pješački prilazni put,
– školski
trg,
– parkiralište,
– gospodarsko dvorište.
7.2. Prostori nastavnih
područja i to:
– školski didaktički prostor,
– školsko dvorište,
–
školsko vježbalište – vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene
kulture,
– ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.
Prostorni uvjeti za izvođenje umjetničkih
programa
Članak 23.
(1) Prostorni uvjeti za izvođenje nastave jesu:
1.1. Za
općeobrazovne predmete (prema nastavnom programu) jesu:
– učionica za
hrvatski jezik,
– kabinet za hrvatski jezik,
– učionica za manjinski
jezik,
– kabinet za manjinski jezik,
– učionica za strani jezik,
–
kabinet za strani jezik,
– učionica za matematiku,
– kabinet za
matematiku,
– informatička učionica,
– informatički kabinet,
– ostale
učionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.),
– općeobrazovni
program može se pohađati u pravilu u gimnaziji ili drugoj četverogodišnjoj
školi.
1.2. Specijalizirane učionice jesu:
– učionica za pojedinačnu
nastavu,
– učionica za grupnu nastavu (2 – 8 učenika),
– učionica za
skupnu nastavu (razredni odjel 10 – 20 učenika),
– kabinet nastavnika.
1.3. Dvorane za skupnu nastavu jesu:
– dvorana za koncerte učenika,
–
kabinet nastavnika,
– spremište za instrumente,
– plesna dvorana,
–
prostor za tuširanje s WC-ima,
– kabinet nastavnika sa sanitarnim
čvorom.
(2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu:
–
dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna)
– spremište sprava,
–
skupna svlačionica,
– prostor za tuširanje s WC-ima,
– kabinet za
tjelesnu i zdravstvenu kulturu,
– ambulanta,
– svlačionice za nastavnike
tjelesne i zdravstvene kulture sa sanitarijama,
– prostorija za
kondicioniranje zraka,
– prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i
održavanje,
– ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom,
–
sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike,
– spremište sprava i rekvizita za
vanjske terene.
(3) Društveni prostori jesu:
– višenamjenski prostor,
– školska knjižnica,
– prostor za učenički klub.
(4) Prostori za
upravu, organizaciju i koordinaciju rada škole jesu:
– zbornica,
– soba
ravnatelja škole,
– soba tajnika,
– sobe za stručne i ostale suradnike
(pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, voditelj
programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatičar,
satničar),
– soba administracije,
– soba računovodstva,
– soba za
primanje roditelja,
– arhiv,
– čajna kuhinja.
(5) Gospodarski prostori
jesu:
5.1. Energetsko-tehnički blok
– kotlovnica za centralno grijanje,
– radionica kućnog majstora,
– garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
– opće gospodarsko spremište,
– garderoba i sanitarije spremačica,
–
prostor za odlaganje smeća,
– spremište – arhiv.
(6) Ostali prostori
jesu:
6.1. Ulaz koji čine:
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni
prostor,
– vratarnica,
– garderoba za učenike – garderobni ormarići u
komunikacijskim prostorima.
6.2. Komunikacije koje čine:
– hodnici,
–
stubišta.
6.3. Sanitarije koje čine:
– sanitarije za učenike,
–
sanitarije za učitelje.
6.4. Prostor za središnju
informacijsko-komunikacijsku opremu.
(7) Vanjski prostori jesu:
7.1. Opći
prostori i to:
– pješački prilazni put,
– školski trg,
–
parkiralište,
– gospodarsko dvorište.
7.2. Prostori nastavnih područja i
to:
– školski didaktički prostor,
– školsko dvorište,
– školsko
vježbalište – vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture,
–
ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.
Mjerila za prostore u srednjim školama
a) Učionice
za izvođenje zajedničkog dijela programa
Članak 24.
(1) Učionice opće namjene s pripadajućim kabinetima moraju
imati odgovarajuću opremu prema nastavnim područjima. Površina učioničkog
prostora je 2,5 m2 po učeniku te iznosi 60 m2, visine 3,0
– 3,2 m.
(2) Specijalizirane učionice za biologiju, kemiju i fiziku s
pripadajućim kabinetima opremaju se demonstracijskim stolom i popratnom opremom
i dimenzioniraju se s 3,0 m2 po učeniku. Specijalizirana učionica za
informatiku s pripadajućim kabinetom dimenzionira se za pola razrednog odjela s
3,5 m2 po učeniku.
(3) Praktikumi za biologiju, kemiju i fiziku
omogućuju izvođenje učeničkih vježbi i nastavne pokuse za pola razrednog odjela
i dimenzioniraju se s 3,5 m2 po učeniku.
b) Specijalizirane učionice za strukovnu nastavu
Članak
25.
(1) Specijalizirane učionice za strukovnu nastavu učionice su u
kojima se realizira teorijska i praktična nastava.
(2) Učionice za teorijsku
strukovnu nastavu opremaju se demonstracijskim stolom i popratnom opremom i
dimenzioniraju se s 2,5 do 3,0 m2 po učeniku.
(3) Praktikumi i laboratoriji
dimenzioniraju se prema broju učenika na nastavi pojedinog predmeta koji se
regulira nastavnim planom i programom za pojedina zanimanja.
(4)
Specijalizirane učionice za strukovnu nastavu prate odgovarajući kabineti i
potrebna spremišta.
c) Radionice za praktičnu nastavu u školi
Članak 26.
(1) Radionice za praktičnu nastavu sastoje se od prostora za
pripremu vježbi, prostora za izvođenje vježbi – radionica, skladišnih prostora
(sirovina i gotovih proizvoda), prostora za alate, strojeve i uređaje, prostora
za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, kabineta za nastavnike, kabineta
voditelja te učeničke garderobe i sanitarnog čvora.
(2) Radionice se
dimenzioniraju sukladno planu i programu zanimanja koji donosi ministar, a za
koje je ta radionica namijenjena.
(3) Radionički prostor za učenike s
teškoćama veći je od dimenzioniranog prostora kako bi im omogućio nesmetan rad i
kretanje.
(4) Dio praktične nastave izvodi se u otvorenim prostorima čija
namjena i površina ovisi o specifičnim zahtjevima programa praktične nastave
pojedinih zanimanja (poljoprivreda, šumarstvo, veterina itd.), a utvrđuje
minimalne uvjete za odvijanje nastave prema posebnim propisima koje donosi
ministar.
d) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
Članak
27.
(1) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sastoje se od
zatvorenih i otvorenih prostora školskih vježbališta.
(2) Prostor za tjelesnu
i zdravstvenu kulturu određuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima
utvrđenima nastavnim planom i programom tog predmeta prema propisanim
standardima u školstvu i športu. Srednja škola ima osigurano korištenje dvorane
za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture primjerenu broju učenika.
(3)
Srednja škola do 16 razrednih odjela ima osigurano korištenje dvodijelne dvorane
veličine 30 x 20 x 7 m sa svim pratećim prostorima. Srednja škola s više od 16
razrednih odjela ima osigurano korištenje trodijelne športske dvorane veličine
45 x 27 x 8 m sa svim pratećim prostorima.
e) Višenamjenski prostor
Članak 28.
(1) Višenamjenski prostor koristi se za boravak i odmor
učenika, mogućnost prehrane te povremeno za priredbe, predavanja, projekcije i
prezentacije i druge izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50
m2 po učeniku, ali ne manje od 90 m2. Prostor se može
realizirati kao izdvojena dvorana ili kao proširenje komunikacije.
(2)
Učenički klub služi za druženje učenika, rad učeničkog vijeća, boravak učenika
putnika i slično.
f) Školska knjižnica
Članak 29.
(1) Školska knjižnica sastavni je dio odgojno-obrazovnog
sustava i izravno je uključena u nastavne i slobodne aktivnosti. Na raspolaganju
je učenicima, nastavnom osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjižnice treba
biti prilagodljiv promjenama u obrazovnom programu i novim tehnologijama.
(2)
Veličina prostora knjižnice ovisi o broju učenika odnosno broju razrednih
odjela. Prilikom dimenzioniranja treba računati da će u čitaonici istodobno
boraviti 5% učenika škole, a radni prostor po jednome korisniku iznosi 2 m².
Knjižnica ne može biti manja od 60 m2.
(3) Knjižnica se sastoji od
prostora za rad knjižničara (rad s korisnicima i obrada građe 15 m²), prostora
za smještaj knjižnične građe u slobodnome pristupu (5,5 m² na 1000 knjiga,
računajući 15 knjiga po korisniku), računalnih mjesta za individualni rad
korisnika (3 – 5 mjesta = 15 m²), čitaonički prostor za individualni i skupni
rad, izložbeni prostor i spremište za knjižničnu građu. U sklopu knjižnice, u
školi optimalne veličine, multimedijska se učionica dimenzionira za 20 korisnika
x 3 m = 60 m2. U sklopu knjižnice nalazi se i kabinet knjižničara (15 m²).
g) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju
rada
Članak 30.
(1) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada
ujedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole. Poželjno je da ovi prostori
imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom škole.
(2) Zbornica je
prostor kojim se koriste svi nastavnici škole za okupljanje, razmjenu iskustava
i rezultata rada te odmor između nastavnih sati. U zbornici se održavaju
nastavnička vijeća i uređuje nastavna i ostala administracija. U školi sa 16 do
20 razrednih odjela, zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko
spojenih stolova, te je površine od 60 do 80 m2. Zbornica može biti proširena s
prostorom za odmor i razgovor.
(3) Sobe stručnih suradnika koriste se za
kontakte s nastavnicima, učenicima i roditeljima.
(4) Arhiv jest prostor za
pohranu školske dokumentacije.
h) Gospodarski i ostali prostori
Članak 31.
(1) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema
vrsti škole, kapacitetu školske zgrade, načinu opskrbe te osiguranju energetskih
potreba.
(2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se po broju
učenika. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih
180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana iznosi najmanje 240
cm.
(3) Hodnici se dimenzioniraju po broju učenika odnosno učionica. Najmanja
širina hodnika s učionicama s jedne strane za dvije učionice iznosi 180 cm, za
četiri učionice 240 cm, a najmanja širina hodnika s učionicama obostrano iznosi
300 cm. Ukoliko se garderoba nalazi u hodnicima, mora se osigurati veća širina
hodnika.
(4) Širina stubišnog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije učionice.
Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30 cm. Visina stube ne
smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta stube najmanje 33 cm.
(5) Ulaz u
školu mora imati natkriveni trijem i rampu. Rampa je čvrsta, hrapava površina s
najvećim nagibom 1:20 (5%), najmanje 130 cm široka, a nezaštićene strane
ograđene su u visini 90 cm u skladu s posebnim propisima.
(6) Pješački
prilazni put mora biti osvijetljen i udovoljavati propisima o sigurnosti u
prometu.
(7) Garderoba učenika može se organizirati kao središnja garderoba u
ulaznom prostoru škole ili kao garderobni ormarići po hodnicima.
(8)
Sanitarije za učenike čini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima.
Svaki sanitarni čvor sastoji se od ženskog i muškog dijela s odvojenim
pretprostorima.
(9) Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih uređaja
provodi se na sljedeći način:
– za 30 učenica potrebno je osigurati dvije
WC-kabine,
– za 30 učenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5
pisoar,
– za isti broj učenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan
umivaonik,
– potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za osobe s
invaliditetom.
i) Higijensko-tehnički zahtjevi za prostore srednjih
škola
Članak 32.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u srednjoj školi
potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na:
osvjetljenje, osunčanje, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i
akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne
instalacije, instalacije informatike, zaštitu od požara i zaštitu od provale. Za
strukovne škole treba obratiti pozornost na dopremu, skladištenje, odlaganje i
odvoz opasnih tvari.
(2) Prirodno osvjetljenje značajni je psihološki i
fiziološki čimbenik radnih uvjeta u školskoj zgradi te je, ovisno o obliku
nastave, nužno osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvjetljenja.
(3)
Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u učionici određuje se: orijentacijom učionice,
tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska
unutarnjih površina. U svim radnim prostorima škole osigurava se
zamračenje.
(4) Učionice trebaju biti optimalno osvijetljene, a ovisno o
sadržaju i obliku nastave. Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom
se sprječava stvaranje odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da
ne smanjuje stvarnu površinu prozora.
(5) Svi prostori za rad i boravak
trebaju se prirodno prozračivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati
četiri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25 –
30 m3 zraka/h po učeniku.
(6) U učionicama treba osigurati relativnu vlagu u
zraku od 45 do 55%.
(7) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih
i stropnih konstrukcija zajedničkih prostora i učionica mora biti prema
važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati
dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju
glazbe.
(8) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se
koristiti sve vrste centralnog sustava.
(9) U prostorima za rad i boravak
zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan:
– u učionicama 20˚C,
– u
radionicama od 18 do 20˚C,
– u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od
16 do 18˚C, a u svlačionicama i praonicama od 20 do 22˚C,
– u hodnicima i
stubištima 18˚C.
(10) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima
škole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
Članak 33.
(1) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa
zdravstveno ispravnom vodom za piće.
(2) Otpadne vode odvode se kućnom
kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi način,
prema važećim propisima i standardima.
(3) Električna instalacija mora biti
zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i instalaciju
interneta.
(4) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih
materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom
i signalizacijom.
(5) Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i
videonadzora.
Osnovna mjerila za opremu škole
Članak 34.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i
omogućiti realizaciju odgojno-obrazovnog rada s učenicima.
(2) Oprema i
namještaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od
kvalitetnog materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih
boja, estetskog izgleda. Sav namještaj treba zadovoljavati ergonomske
zahtjeve.
(3) Nastavna sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadaće koje
se ostvaruju u školi.
Članak 35.
Oprema prostora škole obuhvaća opremu na razini škole, opremu učionica, specijaliziranih učionica za pripremanje i izvođenje nastave prema pojedinim skupinama nastavnih područja, vrstama obrazovnih programa, posebnim namjenama i ostalo.
Članak 36.
Oprema na razini škole:
– telefonska instalacija, internet,
intranet,
– razglasni uređaj sa školskim zvonom,
– školski sat,
–
alarmni sustav,
– videonadzor,
– digitalna kamera,
– digitalni
fotoaparat,
– fotokopirni aparat,
– interaktivna ploča,
– oglasna
ploča,
– izložbene vitrine i stolovi,
– oprema prema planu i programu
škole,
– oprema za videolink.
Članak 37.
(1) Oprema na razini učionice:
– radni stolovi za učenike –
dvosjedi,
– radni stolovi za učenike – jednosjedi,
– stolci s naslonom
za učenike,
– stol za nastavnika s računalom,
– stolac s naslonom za
nastavnika,
– trodijelna školska ploča,
– LCD projektor – stropni s
projekcijskim platnom,
– audiolinija.
– zidna ploha za izložbe: ploča s
mekom oblogom i magnetna ploča,
– ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih
sredstva, nastavnih pomagala i priručnog materijala),
– prva pomoć,
komplet.
(2) Instalacije:
– umivaonik,
– utičnice za električnu
struju od 220 V,
– priključak na antenski razvod,
– priključak na
internet i intranet.
(3) Kabinet nastavnika:
– radni stolovi i stolci za
nastavnike,
– ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala,
–
stol za nastavnika s računalom,
– stol, radna ploha za rad nastavnika s
učenicima.
Članak 38.
(1) Dodatna oprema učionica za nastavu biologije, kemije i
fizike:
– demonstracijski stol sa stolcem s razvodnom pločom za električnu
struju i priključkom vode,
– demonstracijski pokretni stolić,
– radne
površine najmanje duljine 4 m, dubine 60 cm s tri ugrađena praonika,
–
laboratorijski stolci s mogućnošću podešavanja visine,
– aparat za gašenje
požara,
– viseće vitrine,
– periodički sustav elemenata.
(2) Kabinet
nastavnika:
– digestor,
– ormar za kemikalije s protupožarnom
zaštitom,
– radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa,
–
demonstracijski pokretni stolić,
– hladnjak,
– stol sa šest stolaca za
skupni rad učenika.
(3) Instalacije:
– umivaonik i praonik,
– utičnice
za električnu struju od 220 V,
– priključak na antenski razvod,
–
priključak na internet i intranet.
Članak 39.
(1) Oprema specijaliziranih učionica za nastavu strukovnih
sadržaja:
– oprema učionica,
– oprema praktikuma i laboratorija,
–
oprema kabineta,
– oprema radionica za praktičnu nastavu,
– oprema za
skladišni prostor,
– oprema za odlaganje otpadnih i opasnih
materijala.
(2) Oprema, instalacije, uređaji, strojevi i namještaj u
pojedinom prostoru utvrđuju se planom i programom određenog strukovnog
zanimanja.
Članak 40.
(1) Oprema specijaliziranih učionica za nastavu umjetničkih
programa:
– oprema učionica za pojedinačnu nastavu,
– oprema učionica za
grupnu nastavu (2 – 8 učenika),
– oprema učionica za skupnu nastavu
(razredni odjel 10 – 20 učenika).
(2) Oprema, namještaj, uređaji, instrumenti
i instalacije u pojedinom prostoru utvrđuju se planom i programom određenog
umjetničkog zanimanja.
(3) Oprema dvorana za skupnu nastavu umjetničkih
škola:
– oprema dvorana za koncerte učenika,
– oprema spremišta za
instrumente,
– oprema plesne dvorane.
Praktična nastava izvan škole
Članak 41.
(1) Veći dio sati praktične nastave u trogodišnjim programima
za obrtnička zanimanja izvodi se izvan škole, u radionicama i poduzećima.
(2)
Prostorni uvjeti za obavljanje redovite djelatnosti iz određenog gospodarskog
područja propisani su zakonima i drugim propisima iz područja
gospodarstva.
(3) Radionice i poduzeća u kojima učenici obavljaju praktičnu
nastavu kao dio ukupnog obrazovnog procesa za stjecanje zanimanja/kvalifikacije
moraju udovoljavati temeljnim kriterijima za ostvarivanje prava na izvođenje
određenog obrazovnog programa utvrđenog planom i programom za
zanimanje/kvalifikaciju.
Prostori za praktičnu nastavu na otvorenom
Članak
42.
Minimalni uvjeti za izvođenje praktične nastave na otvorenom
obuhvaćaju:
– prostor za pripremu vježbi,
– prostor za skladišni dio
(alata, uređaja, sirovina, gotovih proizvoda),
– ostali zatvoreni prostori za
praktičnu nastavu (staje, vinski podrumi, staklenici, itd),
– prostori za
odlaganje otpadnih i opasnih materijala,
– prostor za nastavnika,
–
prostor za učeničku garderobu,
– sanitarni čvor.
IV. POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U SREDNJEM
ŠKOLSTVU
Nacionalne manjine
Članak 43.
(1) Pripadnici nacionalnih manjina pravo na odgoj i obrazovanje
na svom jeziku i pismu ostvaruju sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih
manjina (»Narodne novine«, br. 155/02.) i Zakonu o odgoju i obrazovanju na
jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, br. 51/00.).
(2) Odgoj
i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u srednjim školama s
nastavom na jeziku i pismu kojim se služe pod uvjetima i na način propisanim
posebnim programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih
manjina.
(3) Obrazovanje učenika nacionalnih manjina provodi se na temelju
tri modela organiziranja i provođenja nastave i to:
– Model A po kojem se
cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno
učenje hrvatskoga jezika prema utvrđenom nastavnom planu i programu. Učenici
imaju pravo i obvezu učiti dodatne sadržaje važne za manjinsku zajednicu. Ovaj
se model nastave provodi u školi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne
manjine, ali ga je moguće provoditi i u ustanovama s nastavom na hrvatskom
jeziku u posebnim razrednim odjelima ili obrazovnim skupinama s nastavom na
jeziku i pismu nacionalne manjine.
– Model B po kojem se nastava izvodi
dvojezično. Prirodna se grupa predmeta uči na hrvatskome jeziku, a društvena
grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s
nastavom na hrvatskom jeziku, ali u posebnim odjelima.
– Model C po kojemu se
nastava izvodi na hrvatskom jeziku uz dodatnih dva do pet školskih sati
namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u
trajanju od pet školskih sati tjedno obuhvaća učenje jezika i književnosti
nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti.
(4)
Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske škole i drugo) organiziraju se
za one učenike za koje ne postoji mogućnost organiziranja redovite nastave po
modelu A, B ili C. Nadležno ministarstvo sufinancira organiziranje i provođenje
posebnih oblika nastave.
(5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na
jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio sadrži i sadržaje u vezi s
posebnošću nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, književnost,
povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu.
(6) Materijalne uvjete i
prostor za rad školskih ustanova i za izvođenje nastave osigurava osnivač.
Odgoj i obrazovanje u školama s otežanim uvjetima
rada
Članak 44.
(1) Škole s otežanim uvjetima rada jesu: škole na otocima, u
brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim područjima te škole na područjima
od posebne državne skrbi prve skupine.
(2) Škola na otoku ili u drugom slabo
prometno povezanom prostoru može se osnovati s programima osnovne i srednje
škole.
(3) Broj učenika po razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u
srednjoj školi na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru može biti
manji od broja predviđenog ovim Standardom za škole na ostalim
područjima.
(4) U srednjoj školi na otoku ili u drugom slabo prometno
povezanom prostoru u jednom razrednom odjelu može se kombinirati i više od tri
programa zanimanja.
(5) Status škole s otežanim uvjetima rada utvrđuje se
posebnim propisima.
Odgoj i obrazovanje učenika u umjetničkim
školama
Članak 45.
(1) Srednje glazbene, plesne i škole za likovnu umjetnost i
dizajn mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od broja predviđenog
ovim Standardom za ostale škole o čemu se odlučuje na temelju posebnih
propisa.
(2) Broj učenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini
određuje se prema specifičnostima izvođenja nastave.
(3) U glazbenoj školi
nastava se izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala, solopjevanja i
korepeticije,
– s 2 do 4 učenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova
vokalne tehnike,
– s 4 do 6 učenika u nastavi harmonije, polifonije,
glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i rada s dječjim
instrumentarijem,
– s 2 do 8 učenika u nastavi komorne glazbe,
– u
razrednom odjelu s 10 do 15 učenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe,
povijesti glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala,
– skupno s najmanje
12 do 15 učenika za nastavu orkestra, odnosno najmanje 20 učenika za nastavu
zbora.
(4) U školi za klasični balet nastava se izvodi:
– pojedinačno za
nastavu glazbala,
– u razrednom odjelu s od 3 do 10 učenika za nastavne
predmete određene planom i programom.
(5) U školi suvremenog plesa nastava se
izvodi:
– pojedinačno za nastavu glazbala,
– grupno s 3 do 5 učenika u
nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije,
– u razrednom odjelu s
8 do 12 učenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i programu.
(6)
Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta, osim za izvođenje nastave
specifičnih nastavnih predmeta. Prema nastavnom planu i programu Funkcionalne
muzičke pedagogije nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i
dirigiranja traje 60 minuta.
(7) U umjetničkim školama potrebne su učionice
primjerene pojedinačnoj i grupnoj nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi
skupnog muziciranja.
(8) Glazbena škola ima dvoranu s oko 80 mjesta za
koncerte učenika.
(9) Plesne škole imaju plesnu dvoranu s oko 100
m2 s vibrirajućim podom i ostalom opremom.
Odgoj i obrazovanje darovitih učenika
Članak
46.
(1) Rad s darovitom djecom provodi se programima različite
težine i složenosti (diferencirani nastavni program) u razrednom odjelu ili
interesnim grupama, kreativnim i/ili istraživačkim radionicama, putem izbornih
programa (grupni ili individualni), u posebnim izvannastavnim aktivnostima,
usporednim programima ili omogućavanjem pristupa izvorima specifičnog
znanja.
(2) Broj učenika razrednog odjela u kojemu se nalazi daroviti učenik
utvrđuje se odgovarajućom primjenom odredbe članka 4. stavka 4. ovog
Standarda.
(3) Darovitom učeniku škola može za razvoj darovitosti
(natjecanja, pripreme, izložbe, nastupi) odobriti dužu odsutnost s nastave od
propisane. Obveza je škole prilagoditi učeniku provjeravanje postignuća i
ocjenjivanje.
Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama
Članak
47.
(1) Srednjoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama organizira
se i izvodi prema:
– redovitom programu uz uporabu specifičnih nastavnih
metoda, sredstava i pomagala koji donosi ministar,
– prilagođenom programu uz
uporabu specifičnih nastavnih sredstava i pomagala i/ili uz specifične metode
rada koji donosi škola.
(2) Oprema i didaktička sredstva te druga pomagala u
nastavi moraju biti prilagođena vrsti potreba učenika s teškoćama. Mjerila za
prostorne uvjete, opremanje i stručne kadrove sastavni su dio planova i programa
prema kojima se obrazuju učenici s teškoćama u skladu s vrstama potreba, a
sukladno odredbama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Razredni odjeli učenika s
teškoćama, koji se obrazuju po posebnim nastavnim programima mogu imati do deset
učenika i to s dva ili iznimno tri srodna programa obrazovanja.
(4) Srednja
škola s pet i više učenika s motoričkim oštećenjima (bez mogućnosti samostalnog
kretanja) može imati jednog radnika srednje stručne spreme za pomoć, prijenos i
prijevoz.
(5) Za učenike s oštećenjima jezično-glasovne komunikacije
osigurava se prevoditelj znakovnog jezika.
Odgoj i obrazovanje učenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava
u kući
Članak 48.
(1) Zdravstvene ustanove koje provode liječenje djece s
kroničnim bolestima ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smještaj u tim
ustanovama mogu u svom sastavu imati razredne odjele i odgojno-obrazovne grupe
sa statusom područnih odjela, a njihov se rad definira sukladno zakonu.
(2)
Za učenike koji zbog većih motoričkih poteškoća ili kroničnih bolesti ne mogu
polaziti nastavu u školi, škola organizira instruktivnu nastavu u kući učenika
odnosno zdravstvenoj ustanovi ukoliko se učenik nalazi na dužem liječenju uz
odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3) Za nastavnike koji
ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je
osigurati posebno stručno usavršavanje sukladno potrebama djece s kojima
rade.
(4) Posebnosti rada u zdravstvenim ustanovama koje provode
odgojno-obrazovni rad s učenicima uredit će se posebnim propisima ministarstva
nadležnog za poslove obrazovanja uz suglasnost ministra zdravstva.
V. UČENIČKI DOM
Opće odredbe
Članak 49.
(1) Učenički su domovi srednjoškolske odgojno-obrazovne
ustanove u kojima se u sklopu odgojno-obrazovnog programa za učenike osigurava i
primjeren boravak, smještaj i prehrana tijekom pohađanja srednjoškolskog
obrazovanja. On nije jednak školi i ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada
koja se ostvaruje različitim programima rada – temeljnim, posebnim i interesnim
(izbornim). U programiranju rada polazi se od humanističko-razvojne paradigme i
individualnih potreba i interesa učenika. Programi rada rezultat su suradničkih
odnosa, uzajamnog poštovanja i podržavanja, otvorene humanističke komunikacije i
poštovanja osobnosti.
(2) Odgojno-obrazovni program u učeničkome domu potpora
je i pomoć učeniku i roditelju u postizanju što kvalitetnijega ukupnog razvoja i
obrazovanja učenika, mladog čovjeka. Program ostvaruju nastavnici-odgajatelji te
različiti stručnjaci kao što su pedagozi, psiholozi, zdravstveni radnici i
drugi, koje po potrebi u svoj rad s učenicima uključuje učenički dom.
Standard za učeničke domove
Članak 50.
(1) Ovim Standardom utvrđuju se mjerila za postizanje
zadovoljavajuće razine uređenosti srednjeg školstva i učeničkih domova
utemeljene na znanstveno-spoznajnim postignućima i u okviru mogućnosti Republike
Hrvatske.
(2) Osobitosti učeničkih domova proistječu iz mjerila za:
a)
broj odgojno-obrazovnih skupina u učeničkom domu, kao samostalnoj
ustanovi,
b) broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini,
c) broj
odgajatelja, stručnih suradnika i ostalih radnika potrebnih za provedbu
odgojno-obrazovnog plana i programa i drugih sadržaja i aktivnosti propisanih
zakonom i drugim propisima,
d) odgojno-obrazovni plan i program,
e)
prostor i opremu u učeničkome domu,
f) posebnih potreba u učeničkim domovima
uvjetovanih specifičnim okolnostima (školovanje na otocima, školovanje darovitih
učenika i učenika s teškoćama),
g) učenički standard (smještaj, prehrana,
zdravstvena zaštita).
Članak 51.
Dom optimalne veličine ima najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.
Broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini
Članak
52.
Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najviše 20 učenika. Odgojno-obrazovna skupina u kojoj su integrirani učenici s teškoćama ima najviše 15 učenika.
Odgajatelji
Članak 53.
(1) Broj odgajatelja utvrđuje se na temelju potrebe neposrednog
odgojno-obrazovnog rada, a u skladu s provedbenim propisima koje donosi
ministar.
(2) Odgojno-obrazovni rad u učeničkim domovima može obavljati osoba
s visokom stručnom spremom.
(3) Dom ima noćnog pazitelja s najmanje srednjom
stručnom spremom koji isključivo radi u timu s noćnim odgajateljem.
(4)
Učenički dom za ostvarenje dodatnih, izbornih programa može zaposliti i veći
broj odgojno-obrazovnih radnika koje financira iz vlastitih sredstava.
Stručni suradnici
Članak 54.
(1) Svaki učenički dom zapošljava stručne suradnike (pedagog,
psiholog).
(2) Dom do 80 učenika zapošljava jednog stručnog suradnika
pedagoga ili psihologa.
(3) Domovi od 80 do 250 učenika zapošljavaju dva
stručna suradnika: pedagoga i psihologa, od kojih jedan obavlja poslove
organizatora slobodnog vremena učenika.
(4) Dom zapošljava stručne suradnike:
knjižničara i informatičara. Broj izvršitelja utvrđuje se prema propisanim
standardima školske knjižnice i opremljenosti informatičkom opremom.
(5)
Svaki učenički dom ima zdravstvenog voditelja s najmanje višom stručnom
spremom.
(6) Posebne i verificirane odgojno-obrazovne programe u domovima
mogu realizirati i vanjski suradnici s primjerenom izobrazbom i stručnom
spremom.
Ostali radnici
Članak 55.
(1) Dom kao samostalna ustanova zapošljava:
–
ravnatelja
– tajnika,
– voditelja računovodstva (računovođu),
–
administrativno-financijskog radnika.
(2) Dom koji djeluje u sastavu srednje
škole zapošljava:
– administrativnog radnika,
– voditelja.
(3) Broj
radnika na pomoćno-tehničkim poslovima utvrđuje se na temelju raspoloživog
otvorenog i zatvorenog prostora, vrsti grijanja i specifičnih potreba danonoćnog
programa u učeničkim domovima.
(4) Domovi s manje od 80 i više od 300 učenika
svoje specifične potrebe rješavaju uz suglasnost nadležnog ministarstva.
(5)
Mjerila za utvrđivanje broja radnika na pomoćno-tehničkim poslovima temelje se
na činjenici da dom radi 24 sata x 7 dana tjedno, a jesu:
5.1. broj
spremačica utvrđuje se na temelju ukupnog zatvorenog i otvorenog prostora¸
primjenom normativa do 600 m2 u svakoj smjeni,
5.2. svaki dom zapošljava 2
izvršitelja (od 6 do 22 sata), koji mogu biti vratar – telefonist –
pazikuća,
5.3. svaki dom zapošljava 2 radnika na poslovima domara, ložača,
vozača, kućnog majstora, osiguranja objekta, održavanja – nadzor
kotlovnice,
5.4. broj kuharica utvrđuje se na temelju broja obroka koje
priređuju učenicima, (jedinična vrijednost po radniku iznosi najmanje 70 obroka
dnevno),
5.5. učenički dom zapošljava radnika za pranje, popravak i glačanje
rublja (jedan u domu s 50 do 150 učenika i 20 sati tjedno na svakih 50 iznad 150
učenika),
5.6. učenički dom zapošljava ekonoma (skladištara).
(6) Učenički
dom koji ima dodatne djelatnosti ili pruža dodatne usluge učenicima može
zaposliti i više radnika koje financira iz vlastitih sredstava.
Odgojno-obrazovni plan i program
Članak 56.
(1) Odgojno-obrazovni plan i program donosi domski odbor na
prijedlog ravnatelja.
(2) Učenički dom može na zahtjev učenika i roditelja
organizirati i fakultativne programe odgoja i obrazovanja koje plaćaju
korisnici.
(3) Izborne aktivnosti koje se nude učenicima u učeničkome domu
moraju se provoditi prema programima koje verificira nadležno ministarstvo, a
organizira uz suglasnost roditelja. Takve programe u pravilu financiraju
roditelji.
Prostorni i tehnički uvjeti
Članak 57.
(1) Učenički domovi grade se i opremaju prema Standardu,
normativima za izgradnju i opremanje prostora učeničkih domova te posebnim
propisima bitnim za rad i boravak u prostorima učeničkog doma.
(2) Učenički
dom osigurava prostorne uvjete za stalni boravak učenika i odgojno-obrazovni
program. Cjelokupan unutarnji i vanjski prostor doma mora zadovoljavati osnovna
ekološka i estetska mjerila.
(3) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju
samostalnoga učeničkog doma s dvoranom te formiranje igrališta, prostora za
rekreaciju i vrta, zelenih površina i drugog iznosi 30 m2 po učeniku.
Ukoliko se učenički dom organizira u sklopu škole, površina potrebnog zemljišta
iznosi 20 m2 po učeniku.
(4) Zbog sigurnosti učenika te održavanja
i čuvanja, vanjski je domski prostor ograđen.
Prostorni uvjeti učeničkog doma
Članak 58.
(1) Prostori stanovanja, boravka, učenja i provođenja slobodnog
vremena u učeničkom domu jesu:
– soba učenika sa sanitarnim prostorom,
–
soba za dnevni boravak i učenje,
– knjižnica i čitaonica,
– informatička
učionica,
– prostori za učenički klub i slobodne aktivnosti,
–
blagovaonica,
– dvorana za športske, rekreativne i kulturne aktivnosti s
pratećim prostorima.
(2) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada
u učeničkom domu jesu:
– zbornica,
– soba ravnatelja,
– soba
tajnika,
– soba za računovodstvo,
– arhiv,
– soba za odgajatelje (za
individualni rad),
– soba stručnog suradnika,
– soba knjižničara i
informatičara,
– soba zdravstvenog voditelja,
– soba za informacije i
razgovor s roditeljima.
(3) Gospodarski prostori
– kuhinja sa
spremištem,
– soba ekonoma,
– spremišta,
– sanitarije i garderoba
osoblja u kuhinji,
– praonica i glačaonica,
– sabirnica prljavog rublja i
spremište čistog rublja,
– kotlovnica za centralno grijanje,
– radionica
kućnog majstora,
– garderoba i sanitarije tehničkog osoblja,
– opće
gospodarsko spremište,
– garderoba i sanitarije spremačica,
– prostor za
odlaganje smeća.
(4) Ostali prostori u učeničkom domu jesu:
– ulaz s
vjetrobranom i vratarnicom,
– komunikacije – hodnici i stubišta,
–
sanitarije uz javne prostore,
– čajna kuhinja za učenike,
– prostor za
pranje i glačanje za učenike.
(5) Vanjski prostori u učeničkom domu
jesu:
– pješački prilazni put,
– dvorište i vrt,
– igrališta za
športske i rekreativne aktivnosti,
– ostale parkovne površine u skladu s
mogućnošću lokacije,
– gospodarsko dvorište,
– parkiralište.
Članak 59.
(1) Soba učenika dimenzionira se s 5,5 m2 po
učeniku. Sanitarni prostor, s tuš-kabinom, WC-om i umivaonikom dimenzionira se
posebno, a povezan je sa sobom učenika.
(2) Soba za dnevni boravak i učenje
dimenzionira se s 1,5 m2 po učeniku, a može se koristiti za najviše
dvije odgojne skupine.
(3) Knjižnica i čitaonica dimenzionira se s 2,0
m2 prostora po učeniku za 10% učenika s time da je najmanja veličina
60 m2, zatim 5,5 m2 prostora za police s 1 000 knjiga na
svakih 100 učenika, s prostorom za knjižničara i katalog knjiga veličine 15 m2,
te prostorom za informatičku opremu u knjižnici i knjižničnu građu, priručnike i
periodiku, ovisno o veličini doma.
(4) Informatička učionica dimenzionira se
s 3,0 – 3,5 m2 po računalnom mjestu, a oprema se s 10 umreženih računala i
odgovarajućom informatičkom opremom.
(5) Prostori za učenički klub i slobodne
aktivnosti.
(6) Blagovaonica se dimenzionira s 1,0 m2 po učeniku za 50%
kapaciteta doma i oprema s potrebnim brojem stolova i stolaca.
(7)
Višenamjenska dvorana veličine 27 x 15 x 6 m s pratećim sadržajima prema
potrebama športskih, rekreativnih i kulturnih aktivnosti.
(8) Prostori za
upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagošku i administrativnu
službu doma. Poželjno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s
ulaznim prostorom doma.
(9) Zbornica omogućava pripremu za rad i okupljanje
odgajatelja.
(10) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema
vrsti i kapacitetu učeničkog doma, načinu opskrbe te osiguranju energetskih
potreba.
Članak 60.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u učeničkom domu
potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na:
osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i
akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne
instalacije, zaštitu od požara, zaštitu od provale i instalacije
informatike.
(2) Prirodno osvjetljenje je najznačajniji psihološki i
fiziološki čimbenik za boravak i rad u učeničkom domu.
(3) Učeničke sobe
trebaju biti optimalno osunčane, ali zaštićene od pretjeranog
zagrijavanja.
(4) Svi prostori za rad, boravak i spavanje trebaju se i
prirodno prozračivati.
(5) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika
zidnih i stropnih konstrukcija zajedničkih prostora učionica moraju biti
izvedene prema važećim propisima i standardima.
Zaštita od buke i akustika
trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu
jeku pri slušanju glazbe.
(6) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu
tople vode u učeničkome domu mogu se koristiti sve vrste centralnog
sustava.
(7) Svi prostori učeničkog doma trebaju biti ravnomjerno zagrijavani
i to:
– u svim prostorima za rad i boravak 20˚C,
– u dvorani za tjelesnu i
zdravstvenu kulturu 16 – 18˚C, a u svlačionicama i praonicama 20 – 22˚C,
– na
hodnicima i stubištima 18˚C.
(8) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u
prostorima učeničkog doma treba osigurati optimalnu temperaturu.
(9) Opskrba
vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom
za piće.
(10) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje
na komunalnu kanalizaciju ili na drugi način, prema posebnim propisima i
standardima.
(11) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana.
Treba osigurati instalacije za TV-prijem, instalaciju interneta i
razglas.
(12) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih
materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom
i signalizacijom.
(13) Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i
videonadzora.
Članak 61.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni, omogućiti boravak,
spavanje i realizaciju odgojno-obrazovnog rada s učenicima.
(2) Oprema mora
biti funkcionalna i sigurna, prenosiva, stabilna, od kvalitetnog materijala, po
mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i
primjerenog dobi i ergonomskim zahtjevima.
(3) Vrste prostora jesu:
1.
Soba učenika za rad, boravak i spavanje, a ima:
– ležaj, radni stol, radni
stolac, zidnu policu i garderobni ormar (po učeniku),
– sanitarni prostor s
tuš-kabinom, WC-om i umivaonikom
2. Soba za dnevni boravak i učenje za jednu
skupinu, a ima:
– garnituru za sjedenje, radne stolove, radne stolce, police,
panoe, TV-prijemnike i ostalu multimedijsku opremu.
Članak 62.
Smještaj učenika s teškoćama organizira se i provodi prema standardima i mjerilima koje utvrđuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva i socijalne skrbi.
Članak 63.
(1) Zdravstvena zaštita učenika u učeničkom domu osigurava se
na temelju provedbenog propisa koji donosi ministar.
(2) Preventivnu i
kurativnu zdravstvenu zaštitu učenika u učeničkom domu provode nadležni školski
liječnici koje imenuje ministar za poslove zdravstva na prijedlog nadležnoga
stručnog tima.
(3) Za provođenje zdravstvene zaštite osigurava se prostor sa
sanitarnim čvorom.
(4) Svaki učenički dom dužan je osigurati prehranu za
svoje korisnike prema posebnom propisu koji donosi ministar.
(5) Prehrana za
učenike sastoji se od najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne dnevne
energetske potrebe.
(6) Tročlano domsko Povjerenstvo, u čijem je sastavu i
nadležni školski liječnik ili medicinska sestra, odlučuje o sastavu i vrsti
obroka na temelju stručno usuglašenih stajališta o prehrani školske djece i
posebnih zakona i drugih propisa.
(7) Tjedni jelovnik objavljuje se na
oglasnoj ploči doma.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 64.
(1) Prostorni i tehnički uvjeti utvrđeni ovim Standardom
primjenjuju se na srednjoškolske ustanove koje će se graditi i opremati od dana
stupanja na snagu ovoga Standarda.
(2) Postojeći fond zgrada i opreme za
srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja usklađivat će se sa ovim Standardom
prema odluci Vlade Republike Hrvatske o dinamici provedbe ovoga Standarda.
Članak 65.
Sredstva za postizanje uvjeta propisanih ovim Standardom osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna osnivača, proračuna lokalnih zajednica te donatora.
Članak 66.
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom
mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno
Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio
Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog
godišnjeg izvješća u nadležnosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi Standarda nadležno ministarstvo
podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godišnje izvješće
podnosi Hrvatskom saboru.
Članak 67.
Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 68.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
»Narodnim novinama«, osim odredaba članka 45. koji stupa na snagu 1. siječnja
2010. godine te odredbe članka 13. stavka 1. koja stupa na snagu 1. siječnja
2018. godine, odredaba članka 4. stavka 1., članaka 19. do 42. i članaka 57. do
61., koje stupaju na snagu
1. siječnja 2023. godine.
Klasa:
600-01/08-01/03
Zagreb, 16. svibnja 2008.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka
Bebić, v. r.
PRILOG
KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI STANDARDA
(1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda oznaka je
postupnih rokova, do završno 2022. godine, u kojima će se pojedini standard
postići:
Ki = 0
= Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah
po donošenju ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi
označeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postići u roku od tri godine,
po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010.
godine.
Ki = 2
= Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postići u
roku od pet godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja
2012. godine.
Ki =
3 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti '3' moraju se
postići u roku od deset godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa,
odnosno do kraja 2017. godine.
Ki = 4 = Svi standardi
označeni koeficijentom izvodljivosti '4' moraju se postići u roku od petnaest
godina, po donošenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine.
Ki = 0*
odnosno Ki = 1*
odnosno Ki = 2*
odnosno Ki = 3*
odnosno Ki = 4* = Svi
standardi označeni određenim koeficijentom izvodljivosti sa * postižu se u
rokovima koje označavaju, ali prethodno moraju biti utvrđeni mrežom škola u
suradnji s lokalnom samoupravom.
Standardi utvrđeni mjerilima iz ovoga
Standarda realizirat će se prema sljedećim koeficijentima izvodljivosti:
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI
PEDAGOŠKIH STANDARDA |
Ki
|
Najviše 28 učenika u redovitom razrednom odjelu – počevši od prvih razreda srednje škole (članak 4. stavak 1.) |
0
|
Optimalna škola s 24 učenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (članak 4. stavak 1.) |
4 |
Rad srednje škole u jednoj smjeni (članak 13. stavak 1.) |
3 |
Najveći broj učenika s teškoćama u redovitom razrednom odjelu (članak 4. stavak 4.) |
0 |
Broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama u učeničkome domu (članak 51. i 52.) |
0 |
Broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama (članak 5.) |
0 |
Stručno-razvojna služba u učeničkom domu (članak 54.) |
0 |
Stručno-razvojna služba škole (članak 11.) |
0 |
Stručnjak za održavanje računala i informatičke opreme (članak 8. stavak 4.) |
0 |
Mjerila za prostor i opremu u srednjoj školi (članci od 19. do 42.) – za nove škole |
0 |
Mjerila za prostor i opremu u srednjoj školi (članci od 19. do 42.) – za dogradnju i rekonstrukciju postojećih škola |
4 |
Mjerila za prostor i opremu učeničkog doma (članci od 57. do 61.) – za nove domove |
0 |
Mjerila za prostor i opremu učeničkog doma (članci od 57. do 61.) – za dogradnju i rekonstrukciju postojećih učeničkih domova |
4 |
Mjerila za škole s otežanim uvjetima rada (članak 4. stavak 3.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika u umjetničkim školama (članak 45.) |
1 |
Odgoj i obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina (članak 43.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika na otocima i drugim prometno izdvojenim područjima (članak 44.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje darovitih učenika (članak 46.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika s teškoćama (članak 47.) |
0 |
Odgoj i obrazovanje učenika koji boluju od kroničnih bolesti (članak 48.) |
0 |
Udžbenici (članak 16.) |
0 |
Znanstvena i druga istraživanja u školi (članak 18.) |
0 |
(2) Krajnji je rok
za usklađivanje sustava srednjeg školstva sa Standardom 2022.
godina.