U fokusu prevencije traba biti briga za dijete i njegove potrebe
Budući da se u Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji, provodi niz različitih projekata i programa prevencija ovisnosti, što dovodi do toga da imamo svakakvih programa i stručnjaka koji se bave tim vrlo osjetljivim pitanjem i čiji su rezultati rada često kontraproduktivni, potrebno je odrediti standarde kvalitete programa prevencije ovisnosti. Zaključak je to dvodnevnih radionica na temu Razvoj i implemantacija preventivnih programa ovisnosti u školama i lokalnim zajednicama, koje su 10. i 11. prosinca 2009. u Zagrebu organizirali Ured za tehničku pomoć i razmjenu informacija Europske komisije i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH-a.
- U hrvatske škole sada ulaze različiti programi i zato moramo postaviti određene standarde ispod kojih se preventivni programi neće smjeti provoditi, jer programi koji nisu verificirani i nemaju potporu stručnog tima mogu biti samo kontraproduktivni – upozorio je Dubravko Klarić, predstojnik Vladinog ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Niti taj ured, istaknuto je, nema detaljan uvid u sve projekte i programe prevencije koji se provode u Republici Hrvatskoj.
Po pitanju brojnosti programa prevencije ovisnosti ništa bolja situacija nije ni u Europskoj uniji. Gregor Burkhart, član Europskog nadzornog centra za droge i ovisnosti o drogama, upozorio je da kampanje masovnih medija o problemima ovisnosti često vode u krivom smjeru i nemaju pozitivne pomake.
- Samo davanje informacija mladima o štetnosti konzumiranja droga nije dovoljno - kazao je G. Burkhart. S njim se složio i Slavko Sakoman, iz Psihijatrijske klinike sestara milosrdnica, koji je istaknuo da prevenciju treba uklopiti u širi okvir mjera kojima se unapređuje mentalno i tjelesno zdravlje djece.
- Dobra primarna prevencija znači odgoj za zdravo i nerizično samozaštitno ponašanje. U fokusu prevencije treba biti briga za dijete i njegove potrebe, a ne priča o drogama i njihovim štetnim posljedicama - zaključio je S. Sakoman koji je održao predavanje o Temeljnim principima i standardima za dobru školsku prevenciju ovisnosti.
U hrvatskim školama preventivni sadržaji provode se kroskurikularno kroz različite predmeta. Darko Tot, pomoćmik ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, objasnio je kako takav oblik edukacije ima svojim prednosti, ali i nedostataka. Kao najveće zamjerke istaknuo je prisutnost tradicionalnog pristupa educiranja (previše se naglašavaju štetnosti čime se djeca zastrašuju), problem mehaničkog dodavanja preventivnih programa, što dovodi do zasićenja te projektni, nasuprot kontinuiranom i koordiniranom pristupu.
- Smatram da je potrebno evaluirati školske preventivne programe i uskladiti ih sa suvremenim pristupima. Također, potrebno je formirati županijske timove za pripremu i provedbu školskih preventivnih aktivnosti i programa u školskom okruženju – zaključio je D. Tot. Dodao je da će od sljedeće školske godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Agencija za odgoj i obrazovanje pokušati imenovati ljude koji bi bili koordinatori školskih preventivnih programa na razini pojedinih županija.
U sklopu radionica predstavljeno je nekoliko primjera dobre prakse provođenja preventivnih programa kod nas, ali i u svijetu. Među ostalim, Jesus Angel Moran Iglesias prezentirao je preventivne programe koji se provode u španjolskoj regiji Galiciji. Objasnio je kako se većina tih programa temelji na školskom sustavu i provodi u školama.
- Naša je želja uvesti što više indikativnih i selektivnih programa, međutim, političari za to nemaju sluha, jer oni puno više vole univerzalne kampanje - kazao je gost iz Galicije u kojoj se godišnje izdvaja četiri milijuna eura za provedbu preventivnih programa.
Hrvatska reginalna iskustva provođenja preventivnih programa prezentirali su Miroslav Venus, sa Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, Darko Roviš iz Nastavnog centra Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Valentina Kranželić sa Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
Zaključci s radionica i primjeri dobre prakse koristit će se pri izradi novoga nacionalnog programa prevencije za djecu i mlade.
