Obavijesti i najave - Opće obavijesti
23. 02. 2018.

Baština je naša prošlost, sadašnjost i budućnost

bastina1_mU povodu obilježavanja Europske godine kulturne baštine Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je u Zagrebu 21. veljače 2018. godine stručni skup posvećen bogatstvu i raznolikosti hrvatske kulturne baštine kao važnom pokretaču za izgradnju snažnijeg društva, razvoja i napretka. Prezentacijom bogatstva i raznolikosti hrvatske kulturne baštine kao dijela mozaika zajedničke europske baštine, predavanjima iz područja književnosti, arhitekture, filma, glazbe, povijesti umjetnosti i kazališta te geografsko-prostornih tema i novih tehnologija, na skupu se ukazalo na učinkovite strategije zaštite kulturne baštine da bi ona bila i ostala dio naše suvremenosti.

U Hrvatskom državnom arhivu okupilo se više od dvije stotine učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola, a u uvodnom dijelu pozdravne riječ uputili su ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković, prof., ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, prof.  i ministrica kulture RH-a dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

bastina2_mPodsjetivši da je proglašenjem 2018. godine Europskom godinom kulturne baštine u središte interesa postavljena važnost podizanja svijesti o vrijednosti i značenju kulturne baštine za društvo, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je ova godina prilika za znatne pomake na području obrazovanja o baštini koji se mogu postići sinergijom stručnih potencijala i suradnjom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva kulture.

- Skupom se želi istaknuti važnost kulturne baštine u procesu izgradnje snažnijeg društva i osvijestiti obveza koju nam neprocjenjiva vrijednost baštine ostavlja u zadatak, a to je da potaknemo djecu i mlade na zaštitu i očuvanje onoga što im je ostavljeno u nasljeđe - kazala je ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

bastina4_mMinistrica je naglasila koliko je važno da se u edukativne programe koji se formalno održavaju u okviru kurikuluma uključe i sadržaji u kojima se podučava o kulturnoj baštini koja obuhvaća povijest, umjetnost, književnost, glazbu i ostalo. Ministarstvo kulture kao koordinacijsko tijelo obilježavanja Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj organizirat će i podupirati tijekom 2018. godine mnogobrojne manifestacije i projekte kojima se želi prezentirati bogatstvo i raznolikost hrvatske kulturne baštine te ujedno doprinijeti povećanju dostupnosti informacija o kulturnoj baštini svim zainteresiranim pojedincima i skupinama te isticati njezinu edukativnu vrijednost. Jedan od tih program je i program Ruksak pun kulture, a tijekom jeseni 2018. godine, najavila je ministrica, organizirat će se skup u suorganizaciji s Agencijom za odgoj i obrazovanje na kojem će se prezentirati novo izdanje UNESCO-ova Priručnika za učitelje i nastavnike „Svjetska baština u rukama mladih“.

bastina3_mRavnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković, prof., rekla je na otvorenju da su uvidi odabranih predavača relevantni iz teorijske i praktične perspektive, odnosno, oni kulturnu baštinu istražuju i bave se njome kao dijelom naše suvremenosti.

- S obzirom na to da je kulturna baština upisana u našu prošlost, sadašnjost i budućnost te obuhvaća različitosti materijalnih i nematerijalnih dobara samo po sebi je razumljivo da je ona i velik dio odgojno-obrazovnog sustava. Škola je važno mjesto gdje se poštuje važnost baštine kao nacionalnog, ali i općeg dobra. Vjerujemo da će vas današnja predavanja potaknuti da i dalje, kao i dosada, u svojemu svakodnevnome radu sa svojim učenicima osvješćujete i razvijate općeprihvaćene vrijednosti kao što su poštivanja vlastite kulture i kulture drugih, različitosti kultura, međuovisnosti između prirode i kulture te razvijanje odgovornosti za očuvanje svoje baštine, ali i baštine drugih – istaknula je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković, prof.

Pozdravnu riječ uputila je i zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, istaknuvši da je Grad Zagreb ponosan na svoju kulturnu baštinu te da u njezino očuvanje i prezentaciju ulaže velika sredstva.  Jelena Pavičić Vukičević je istaknula da je potkraj prošle godine u Zagrebu registrirano 619 objekata nepokretne kulturne baštine, 284 pokretne kulturne baštine, deset nematerijalnih kulturnih dobara, a čuvaju se i objekti industrijske baštine.

bastina5_mDr. sc. Dean Duda, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu u predavanju Definicija kulture i selektivna tradicija naznačio je kao bitan aspekt našeg odnosa prema kulturno prošlim vremenima – baštini odnosno tradiciji. Pozivajući se na Raymonda Williamsa, jednog od očeva utemeljitelja kulturalnih studija, naglasio je Williamsove tri definicije kulture: idealnu, dokumentarnu i socijalnu. Kazao je da su to osnovni modeli na temelju kojih se gradi naš odnos prema kulturno prošlom, bira iz njega, stvaraju kriteriji i profiliraju sklonosti tog izbora odnosno uspostavlja tradicija.

Prof. dr. sc. Sibila Petlevski, s Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu, održala je predavanje o inovativnoj metodologiji istraživanja i očuvanja kulturne baštine kao doprinosu kreativne pedagogije. U predavanju je pokušala odgovoriti na niz pitanja kao što su može li nova vizija obrazovnog sistema pomoći da se napokon redefinira inovacijska politika i da se upravo kroz novu odrednicu te politike nametne pitanje nacionalnog prioriteta inovativnih istraživanja na granici umjetnosti i znanosti te može li kreativna pedagogija pomoći u stvaranju inovativnih, u praksi utemeljenih metodologija istraživanja, a samim time doprinijeti očuvanju kulturne baštine.

Kako kulturnu baštinu, uvažavajući i značenje kulturnog turizma, zaštititi i očuvati pokušao je u svome izlaganju odgovoriti dr. sc. Dino Milinović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

- Brzo rastući fenomen kulturnog turizma nije nikome promakao i to je zasigurno jedan od razloga zašto se danas sve države natječu  za upis što većeg broja lokaliteta na UNESCO-ovu i druge prestižne liste, pa tako imamo sve više kulturnih itinerera i agencija koje organiziraju upravo taj vid putovanja. Jedna od najzanimljivijih posljedica takve jagme za „brendovima“, ujedno je i dokaz koliko se naše shvaćanje pojma kulturne baštine u posljednjih nekoliko desetljeća promijenilo, jesu prijedlozi koji se tiču upisa na listu Svjetske baštine industrijskih i radioničkih postrojenja, kultiviranih krajolika (primjerice vinograda), ili drevnih trgovačkih putova (primjerice Put svile). Sada tomu možemo pridodati i tzv. „nematerijalnu baštinu“, zaseban UNESCO-ov popis posebno vrijednih običaja na kojemu se iz Hrvatske nalaze upisani fenomeni poput Sinjske alke, Paške čipke, Lepoglavske drvene igračke ili gange – kazao je Dino Milinović.

Dr. sc. Ružica Vuk, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u predavanju je prezentirala geografski pristup baštini te doprinos geografije kao znanstvenog polja i geografije kao nastavnoga predmeta vrednovanju baštine, a dr. sc. Nikica Gilić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorio je o važnosti hrvatske filmske baštine. Dr. sc. Predrag Pale s Fakulteta elektronike i računarstva iz Zagreba održao je predavanje o tome je li kulturna baština trošak ili investicija te naglasio da bi baština u globalnom svijetu mogla biti najvažnija „valuta“ i da će ulaganje u njeno otkrivanje, proučavanje, čuvanje i pokazivanje biti ne trošak, već investicija, i to najbolja.

bastina6_m- U globalnom i uniformiranom svijetu uspješni će biti samo oni koji imaju i umiju nešto drukčije: maštoviti, kreativni, znatiželjni, zaneseni i strasni ljudi. Osim njih, uspjet će samo oni kojima su prošle generacije ostavile nešto što je drukčije od ostatka svijeta, prije nego je postao globalan i koji su to uspjeli sačuvati i znaju pokazati. Oni koji imaju baštinu. Baština je zamrznuta kreativnost, strast i mar proteklih generacija - istaknuo je Predrag Pale.

Odabirom pojedinih kulturnih fenomena predstavljamo se sebi i drugima pa nisu zanemarivi postupci i načini kojima se to čini i postiže, kazao je dr. sc. Tvrtko Zebec, s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, govoreći o etnomuzikološkoj perspektivi baštine. - Paradoks u potrebi za očuvanjem nečega što još uvijek čini živu tradiciju pod pritiskom je suvremenoga društvenog života, medija, odnosa moći i lokalnih financijskih mogućnosti u globalnim okvirima - naglasio je u završnom predavanju.

Iznimno dobro posjećen skup, koji je dobio nedvosmislene pohvale sudionika, organizirali su dr. sc. Marijana Češi i Miroslav Mićanović, prof. viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje.

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja