Stručni skupovi - Stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila
14. 09. 2017.

Planiranje i programiranje rada edukacijskih rehabilitatora

Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je od 6. do 8. rujna 2017. Državni stručni skup edukacijskih rehabilitatora RH-a za odgojitelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike edukacijske rehabilitatore i stručnjake edukacijsko rehabilitacijskog profila u Krapinskim Toplicama.

Stručni skup bio je posvećen stručnom usavršavanju u području Planiranja i programiranje rada edukacijskih rehabilitatora. Državni stručni skup otvorila je u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranke Žarković-Pečenković, prof., voditeljica Odjela za predškolski odgoj i osnovno školstvo, viša savjetnica za stručne suradnike defektologe Vladimira Brezak, prof. Pozdravnu riječ uputila je zamjenica župana za društvene djelatnosti Krapinsko-zagorske županije, mr. sc. Jasna Petek i načelnik Općine Krapinske Toplice, Ernest Svažić.

U programu Državnog stručnoga skupa edukacijskuh rehabilitatora RH-a održan je okrugli stol za sudionike na temu Suradnja u odgojno-obrazovnom sustavu – izazovi i podrška tijekom kojega su postavnici institucija koje pružaju podršku odgojno-obrazovnom sustavu u školovanju djece i učenika s teškoćama u razvoju održali kratko predavanje o oblicima i načinima podrške i suradnje institucije koju predstavljaju uz pitanja vezana za inkluzivno obrazovanje. Na okruglom stolu sudjelovali su: mr. sc. Marijana Gojčeta, voditeljica Službe za manjine i učenike s posebnim potrebama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zvjezdana Bogdanović, načelnica Sektora za politike za osobe s invaliditetom i odrasle osobe, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, mr. sc. Ivona Silaj, savjetnica Pravobraniteljice za djecu, Vesna Mužina, savjetnica Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Ivana Pavić Šimetin, dr. med. zamjenica ravnatelja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Snježana Sekušak Galešev, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Branka Vuk, CARNet, doc. dr. sc. Ljiljana Pintarić Mlinar, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, mr. sc. Jasna Petek, zamjenica župana za društvene djelatnosti, Krapinsko-zagorska županija.

Prof. dr. sc . Zrinjka Stančić prikazala je povijesni razvoj nazivlja edukacijskih rehabilitatora. Uvela je sudionike stručnoga skupa u planiranje i programiranje s temom Uloga edukacijskih rehabilitatora – kompetencije u planiranju i programiranju. Naglasila je i istaknula važnosttimske dijagnostike, procjenu potreba za podrškom, izradu različitih odgojno-obrazovnih individualno prilagođenih programa i/ili postupaka poučavanja, osobno i obiteljski usmjerenih planova podrške, kreiranja programa rane intervencije, savjetovanja i edukacije roditelja, posredovanja u tranzicijskom programiranju, promicanju prava djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja, kreiranje programa i postupaka u području edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka.

Prof. dr. sc. Jasmina Frey Škrinjar navodi: Djeca s autizmom mogu učiti i napredovati! Oni primaju i obrađuju informacije (uče) na drugačiji način pa im je, da bi napredovali, potreban i drugačiji način podučavanja. Specifične značajke odgojno-obrazovnog procesa za djecu /učenike s PSA u razvojnim teškoćama vide se u individualnim multidisciplinarnim procjenama, individualiziranom planu podrške obitelji (IPPO), individualiziranom edukacijskom programu (IEP), metodama podučavanja, okolini u kojoj podučavamo te praćenju i izvještavanju o napredovanju i postignućima.“

Dr. sc. Ranko Rajović na vrlo inspirativan i iskustven način vodio je sudionike skupa tijekom izlaganja teme Novi pristupi u poticanju dječjeg razvoja prema specifičnom promišljanju o poticanju dječjeg razvoja. Mozak radi po načelu asocijacija, ali taj fiziološki mehanizam ne koristimo u redovnom učenju. I dalje se oslanjamo na reprodukciju i time koristimo ograničene kapacitete mozga. Ono što našoj djeci nedostaje je funkcionalno znanje. Funkcionalno znanje je zapravo baratanje sposobnostima koje razvijamo kao djeca, a to su apstraktne klasifikacije, supklasifikacije, asocijacije.”

Izv. prof. dr. sc. Miroslav Vrankić prezentirao je sudionicima skupa različite uređaje za alternativni pristup računalu, prikazana su različita komunikacijska pomagala za osobe koje ne mogu govoriti ili koje otežano govore, cijeli raspon komunikatora: od onih najjednostavnijih do najnaprednijih, primjeri njihova korištenja te različite metode pristupa: od dodira do upravljanja pogledom, različita softverska rješenja za augmentativnu i alternativnu komunikaciju, asistivna tehnologija za djecu s teškoćama u razvoju, od prilagođenih igračaka do glazbenih instrumenata s alternativnim metodama pristupa te jedan novi projekt komunikacije mislima za osobe s najtežim invaliditetom.

U predavanju prof. dr. sc. Gordane Buljan Flander o Roditeljstvu u najboljem interesu djeteta navodi se značaj obitelji u razvitku djeteta i u procesu njegove socijalizacije, društvenoj zajednici u malom, zrcalu društvenih i svih drugih promjena kojima je i sama pokretač, ali i nositelj posljedica promjena u društvu. Podsjetila je na različite stilove roditeljstva, uloge i odgovornosti roditelja u najboljem interesima djeteta te ukazala na rizike i posljedice zlouporabe društvenih mreža i online aplikacija za komunikaciju, pretraživanje i pregledavanje mrežnih stranica (interneta) u svakodnevnom životu djece i roditelja.

Nadalje, sudionici skupa imali su mogućnost unaprijediti osobne, stručne, razvojne i specifične kompetencije edukacijskih rehabilitatora za unapređenje odgojno-obrazovne prakse u timskoj suradnji sa sudionicima u odgojno-obrazovnom procesu. Stečenim znanjima o dokumentiranju odgojno-obrazovnog procesa, s ciljem boljeg planiranja i razumijevanja učenja djeteta/učenika s teškoćama u razvoju, sudionici skupa imali su nove uvide, razmjenom iskustava kvalitetne odgojno-obrazovne prakse sa sustručnjacima kroz šest radionica i deset primjera prakse.

Na državnome stručnom skupu sudjelovalo je više od 220 odgojno-obrazovnih radnika predškolskih ustanova, osnovnoškolskih i srednjoškolskih iz svih krajeva Hrvatske. Stručnim predavanjima, stručno-pedagoškim radionicama i prikazima primjera dobre prakse sudionici su imali priliku unaprijediti kompetencije u planiranju i programiranju, provedbi načela individualizacije, diferencijacije i fleksibilnosti vođenja nastave usmjerene na učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa.

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja