Stručni skupovi - Hrvatski jezik
11. 07. 2017.

U Sinju održan državni stručni skup Medijska pismenost za učitelje i nastavnike Hrvatskoga jezika

medijska_pismenost_sinj_2017_2_mAgencija za odgoj i obrazovanje organizirala je u Sinju od 6. do 8. srpnja 2017. godine državni stručni skup za učitelje i nastavnike Hrvatskoga jezika o medijskoj pismenosti. Organizator skupa, dr. sc. Srećko Listeš, viši savjetnik, najavio je da će Agencija nastaviti raditi po ovim pitanjima. 

medijska_pismenost_sinj_2017_10_mMaja Flego, savjetnica pravobraniteljice za djecu govorila je o preporukama i inicijativama pravobraniteljice za djecu u području medija. Ured je u svoj rad uključio i djecu i mlade preko tzv. Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu MMS je stalno savjetodavno i suradničko tijelo koje okuplja djecu i mlade na nacionalnoj razini. Ured preporuča nastavnicima i portal http://www.medijskapismenost.hr/ u kojem mogu pronaći: edukativne sadržaje, radionice, tribine, revije i smotre.

prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar održala je predavanje o digitalnom dobu i masovnim medijima. Za razliku od elitne kulture  temeljene na obrazovanju, tradicionalne i pop kulture koje ne zahtijevaju posebnu izobrazbu, digitalna kultura, ističe autorica, zahtijeva nova znanja i vještine u području suvremenih medija  jer će medijska industrija biti najvažnije područje zapošljavanja mladih.

Tradicionalni mediji počivaju na odnosu“ jedan prema mnogima“ (one to many) , novi mediji „jedan prema jednom“ (one to one) a tzv. novi novi mediji „mnogi prema mnogima“ (many to many) promijenili su i publiku i medijske sadržaje, konvergentni su, uključuju gotovo sve članove društva, a korisnici su istovremeno i autori medijskih sadržaja.

Ištvan Filaković, akademski redatelj, predavao je sudionicima skupa na temu Kako se pravi (igrani) film? Film je najzahtjevnija umjetnost jer uključuje sve umjetnosti: književnost (scenarij), teatar (gluma, režija), likovnu umjetnost, fotografiju,( kadar, boja, svjetlo, sjena)  dizajn (kostimi, scenografija), glazbu – vrlo važan segment filma, ističe autor. Film u sebe uključuje i sport (akcijski filmovi, kaskaderi..) Zahtjevi koje bi dobar film trebao ispuniti su: sklad, cjelovitost i dosezanje postavljenih ciljeva koje, savjetuje, ne treba postavljati „previsoko“. 

medijska_pismenost_sinj_2017_1_mdoc. dr. sc. Ana Paraica, teoretičarka umjetnosti¸ govorila je o vizualnoj kulturi razvijajući tezu kako su vizualna kultura i književnost odvojeni do 19. st., a danas su u medijima gotovo nedjeljivi, posebno u filmskoj umjetnosti koja se praktično bavi fotografijom. Vizualna je kultura postala dijelom studija naratoilogije, psihoterapije i politologije, a predlaže da se mladima, koji su odgojeni na vizualnim medijima ponudi i analiza književnih djela, odnosno pokuša interpretirati lektirna djela pomoću slike.

Nikola Listeš, crtač stripova, održao je predavanje i predstavio Strip kao vizualno-narativnu umjetnost koja nema istaknuto mjesto na našoj kulturnoj sceni kako je to slučaj u Francuskoj ili Belgiji gdje su crtači stripova popularniji od nogometnih zvijezda. Naslovnice njihovih i renomiranih njemačkih novina i časopisa oslikava crtač stripova dok je kod nas strip na posljednjoj stranici novina. Japanski strip polako preuzima vodstvo u Europi. Hrvatska, nažalost, ne otkupljuje autorska prava na vrhunske svjetske stripove.

Strip američkog autora Billa Wattersona,  Calvin i Hobbes  idealan je  za podučavanje o stripu u  nastavi. Priča je to o snažnoj vezi šestogodišnjeg dječaka Calvina i njegovog plišanog tigrića Hobbesa  koji mu pomaže „preživjeti“ susret sa školom, lošim ocjenama, kolegama u razredu, roditeljima i susjedima. Autor prikazuje različite poglede na istu stvarnost preko tigrića kojeg čitatelj promatra kroz dječakove oči (tigrić je tada živ i razgovara) kao i oči odraslih (tigrić prikazan kao plišana igračka).

medijska_pismenost_sinj_2017_8_mAna Markotić predavala je o filmskoj kulturi. Cilj je ukazati na probleme s kojima se susrećemo pri podučavanju o filmskoj pismenosti. Istraživanja su pokazala kako samo 30 % nastavnika rado izvodi nastavu, većina se zadovoljava razgovorom o filmskoj priči i doživljaju. Nastavnici se nerado odlučuju govoriti o filmskim izražajnim sredstvima, a vrlo malen broj kritički progovara o filmu. Razlozi su brojni: nedostatna ponuda kvalitetnih filmova, mala satnica za film, disproporcija  između vremenskog trajanja školskog sata i filma (osobito dugometražnog), zastarjeli hrvatski filmovi za djecu, strah od samostalnog  biranja filmove za djecu,   nedostatna edukacija nastavnika, nedostatak tehničke podrške… 

Ana Đordić održala je predavanje o igranomu filmu Edward Škaroruki pokazujući jedan od mogućih modela interpretacije uporabom potrebnih alata za obradbu filmskoga djela.  Edward Škaroruki postmodernistički je film koji pripada nadžanru filmova fantastike, a oni se katkada dijele na bajku, znanstvenofantastični film i film strave. Naime, ovo filmsko djelo sadrži elemente horora (gotički dvorac, lik ludog znanstvenika, lik takozvanog čudovišta, konvencija dolaska u stari dvorac na početku filma), znanstvenofantastičnu premisu (znanstvenik stvara androida) te elemente bajke (obiteljski odnosi i metafora odrastanja. Također, zbog toga što obiluje humorom i razotkriva nesavršenosti ljudske prirode, sadrži i neka obilježja komedije.

medijska_pismenost_sinj_2017_9_mprof. dr. sc. Danijel Labaš govorio je o medijskoj pismenosti koja podrazumijeva mogućnost pristupa masovnim medijima, njihove analize, kritičnog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja. Osim kodiranja potrebno je poučavati i dekodiranje medijskih sadržaja. Poučavanje se, dakle sastoji od: pristupa, analize, evaluacije i stvaranja medijskog sadržaja. Stvaranjem djecu osposobljavamo za društvene kompetencije. Učenike treba poticati na istraživanje i korištenje različitih izvora, učiti ih prepoznati stereotipe, rasističke i sadržaje koje potiču cyber bulling tj.  razumijevanje posljedica medijskog sadržaja na društvo kao i osposobiti ih da mijenjaju ili nadograđuju medijske sadržaje. Podučavati medijske sadržaje znači pripremiti učenike za budućnost. Nemojmo demonizirati medije nego ih učinimo svojim prijateljima, a prijateljima ne robujemo! zaključuje profesor Labaš.

dr. sc. Srećko Listeš govorio je o rezultatima anonimne ankete za nastavnike u kojoj se propitkuje odnos nastavnika prema medijskoj kulturi, nastavničkim kompetencijama, potrebama, brojem sati za obradu medijske kulture, poteškoćama na koje nailaze, osobnim stavovima, edukaciji kao i njihovo zadovoljstvo količinom i kvalitetom edukacija koje organizira i provodi AZOO . Autor se osvrće na retoriku i pisanje koji  su  također mediji te podsjeća kroatiste da medijsku pismenost ne poistovjećuju samo s tehnologijom jer je njihov posao humanističke naravi i u tomu smislu trebaju planirati i ostvarivati nastavu Hrvatskoga jezika. 

medijska_pismenost_sinj_2017_11_mMelita Horvatek Forjan održala je predavanje i prikazala dva školska filma s ciljem poticanja nastavnika na osnivanje filmskih skupina u školama. Predložila je teme kako bi olakšala budućim voditeljima filmskih skupina: portreti darovitih učenika, djeca s posebnim potrebama, različitost, vršnjačko nasilje.. Predložila je priručnik „Od ideje do premijere“ u kojem se odgovara na pitanja koja se postavljaju pred početnike kao i vodi kroz proces

Ružica Filipović podijelila je iskustva koja je stekla radeći na školskim novinama. Ističe važnost edukacije kao i posvećenost i sposobnost učenika koje istinski zanima ovakav oblik aktivnosti. Autorica otkriva elemente na koje nastavnici i učenici trebaju obratiti pozornost pri stvaranju školskih novina kao što su: naslovnica, fotografije, svjetlo, sadržaji. Ističe važnost odgojne funkcije tekstova, a daje i primjere tema kojima su se bavili. 

Jelena Crnek prikazala je međunarodni projekt u tijeku o neodlučnim, posrnulim i lošim  čitačima: oni su  adolescenti koji nemaju izražene čitalačke kompetencije i potrebna im je pomoć stručnjaka kako bi došli do očekivane akademske razine čitanja. Priručnik je rezultat međunarodnog projekta u kojem sudjeluju, a prethodila su mu  istraživanja (anketa) o čitanju i čitateljskim navikama adolescenata, edukacija nastavnika i radionice u kojima se potiče čitanje.

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja