Arhiv natjecanja i smotri - Smotre iz područja građanskog odgoja i obrazovanja
18. 03. 2016.

Državna Smotra simuliranih suđenja 2016.

simsud1_mDržavna Smotra simuliranih suđenja iz područja građanskog odgoja i obrazovanja održana je 12. ožujka 2016. godine u prostorijama Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Na Smotri su sudjelovali timovi iz slijedećih škola: 
1) Drvodjeljska škola Zagreb
2) Srednja škola Marka Marulića, Slatina
3) Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci
4) Srednja škola Glina
5) Upravna škola Zagreb
6) XVI. gimnazija, Zagreb
7) Srednja škola Stjepan Ivšić, Orahovica
8) 4. gimnazija „Marko Marulić“, Split
9) Srednja škola Blato
10) Medicinska škola Varaždin
11) Gimnazija Fran Galović Koprivnica
12) Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
13) Dom za odgoj djece i mladeži Split
14) Srednja škola Ivana Lucića-Trogirr
15) Srednja škola u Maruševcu s pravom javnosti
16) Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik
17) Ekonomska i upravna škola, Osijek
18) Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb

Na Smotri je s spis za simulirano suđenje bio kazneni postupak: Općinsko državno odvjetništvo u Mitogradu protiv Ankice Milac.Spis za simulirano suđenje je izmišljen za potrebe državne smotre simuliranih suđenja.

Opis slučaja

simsud2_mGospođa Anica Milac je medicinska sestra (instrumentarka) zaposlena u Općoj bolnici u Mitogradu. U bolnici radi na odjelu kirurgije u timu doktora Mate Zatezala. Udana je i majka četverogodišnje djevojčice. Njen brak ima uspone i padove.

Kratko vrijeme nakon što je počela raditi u bolnici, počeo joj se sviđati dr. Zatezalo koji je prema njoj bio vrlo susretljiv i više puta joj je izašao u susret kada je tražila zamjenu za dežurstvo ili kada je trebala otići ranije s posla. Nije primijetila da je takav bio i prema drugima iako je čula priče da je u bolnici imao nekoliko afera. Dva puta ga je zamolila da je odveze nakon dežurstva do njene kuće. Njemu je to bilo usput pa je to napravio. Potom su nekoliko puta ručali u bolničkoj kantini. Budući da je doktor bio dobar prema njoj, gospođa Milac mu je za Božić ispekla kolače, a za rođendan par dana nakon toga mu je kupila parfem.

Nekako u to vrijeme počeli su komunicirati preko maila. Nekoliko puta popili su kavu prije i nakon posla u kafiću pored bolnice. Pričali su o poslu, a potom i o drugim stvarima, primjerice o tome tko što voli, o politici pa i o obiteljskoj situaciji.

Ta situacija trajala je dva mjeseca. Doktor je odjednom prorijedio komunikaciju da bi potom potpuno prestala. Gospođa Milac nije znala o čemu se radi pa je poslala nekoliko mailova doktoru na koje on nije odgovorio pa je poslala nekoliko poruka i tijekom noći.

Na poslu joj se obratio doktor kad su bili na samo i rekao da je njihova komunikacija neprimjerena i da mora prestati. Gospođa Milac je bila jako iznenađena i nije ništa rekla. Idući dan je htjela razgovarati, poslala je doktoru mail da se nađu u kafiću nakon posla. Tamo ga je čekala dva sata, ali se on nije pojavio. Idući dan ga je na poslu pitala zašto nije došao na sastanak, ali on nije ništa odgovorio. Potom mu je noću opet poslala nekoliko poruka, a on joj je odgovorio da će razgovarati na poslu. No, doktor nije došao na posao.

Par dana nakon toga posjetili su je djelatnici policije i zamolili da dođe na razgovor u policijsku postaju. Tamo su joj rekli da je doktor podnio kaznenu prijavu protiv nje za nametljivo ponašanje te su je uhitili i odveli na ispitivanje.

Predsjedajući suci bili su:
dr.sc. Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Rafael Krešić, sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Milenko Djaković, sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Iva Gradiški Lovreček, sudkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Željka Skomeršić, sudkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Renata Pražetina Kaleb, sudkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Rahela Valentić, sudkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Natalija Glumičić Šćekić, sudkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Sandra Kantolić, sudkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
Vjeran Blažeković, sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
 

Nakon svečanog otvorenja smotre započeli su simulirani procesi koji su trajali od 10.30 do 13.00 sati. Simulacije suđenja održane su u dva kruga tako da je svaki tim jednom bio državno odvjetništvo, odnosno obrana. U 13.15 sati održana je svečanost dodjeljivanja pohvala i zahvala učenicima i mentorima.

Ukupno je na Smotri sudjelovalo 209 učenika i 20 mentora te 11 sudaca koji su vodili simulirana suđenja.

Cilj Smotre

Doživljajno i djelatno upoznati ulogu zakona i vladavinu prava u demokratskom društvu sukladno Programu međupremetnih i interdisciplinarnig sadržaja Gražđanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. 

Ukratko o simuliranim suđenjima

Simulirana suđenja dio su učenja i stjecanja kompetencija iz područja građanskog odgoja i obrazovanja u okviru modula: Simulirana suđenja i vladavina prava – Zakon u razredu – od zakona u razredu prema kulturi vladavine prava.

Radi se o simulacijama glavne sudske rasprave prema pravosudnom modelu Republike Hrvatske.

Učenici pritom usvajaju vještine argumentiranja, dokazivanja, logičkog zaključivanja, uočavanja bitnih činjenica, nepristranog pristupa i javnog nastupa.

Posebna važnost je u tome da učenici imaju priliku upoznati način rada i svrhu sudbenog sustava te uočavanje razlike između kontinentalnoga i anglo-saskog pravnoga sustava.

Time se podiže svijest o važnosti uloge sudstva i vladavine prava u demokratskom društvu.

U simulacijama suđenja učenici trebaju ono što su naučili primijeniti u životnim situacijama niskoga rizika, a to pak omogućuje nastavnicima procijeniti jesu li učenici usvojili podatke na takav način da ih doista mogu koristiti u svojoj ulozi građanina.

Učitelji i učenici moraju znati zbog čega sudjeluju u ovom projektu. Informiranje o razlozima provođenja neke aktivnosti opravdava vrijeme provedeno u razredu i izvan njega te ukazuje na način uklapanja novog iskustva u važan obrazovni kontekst. Učitelji i učenici mogu proširiti popis obrazovnih rezultata prije, za vrijeme ili nakon što obrade jedinicu simuliranog suđenja.

Ovu strategiju možemo primijeniti u radu s učenicima svih razina znanja i sposobnosti te s učenicima različitih stupnjeva obrazovanja. Simulirana suđenja možemo koristiti u područjima kao što su društvene znanosti, prirodne znanosti, književnost, povijest, etika, vjeronauk, filozofija, strani jezici i drugo.

Uključivanje standarda i ciljeva koji se ostvaruju u odgojno-obrazovnoj ustanovi povezuje simulirano suđenje s važnim ciljevima cjelokupnog hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava. Važno je napomenuti činjenicu koja se odnosi na simulirano suđenje na bilo kojoj obrazovnoj razini, tj. da cilj ove aktivnosti nije precizno preslikavanje stvarnog suđenja, već je to novo iskustvo učenja za učitelje, učenike i stručnjake koji vam u tome pomažu. Naglasak ne smije biti na savršenstvu izvedbe, već na ugodnom uvježbavanju i količini vremena koju ćete potrošiti na razgovor o izvedbi. Refleksivni osvrt i sažimanje pomaže učenicima da još jednom ponove osnovne dijelove suđenja i bolje razumiju cijelo iskustvo, uključujući i vještine koje su im bile potrebne za uspjeh. Drugim riječima, imajte na umu da simulirana suđenja trebaju biti ugodno novo iskustvo učenja.

U simulacijama učenici trebaju ono što su naučili primijeniti u životnim situacijama niskog rizika, što omogućuje nastavnicima da procijene jesu li usvojili podatke na takav način da ih doista mogu koristiti u svojoj ulozi građana.

Simulacije zahtijevaju od učenika da koriste vještine razmišljanja više razine. Učenici ih razvijaju jer su aktivno uključeni u simulacije. Kulminacija simulacije često podrazumijeva publiku, što motivira učenike da naporno rade i istaknu se kvalitetom.

Ciljevi

1. Pružiti potporu razvijanju samopouzdanja, sigurnog nastupa, vještine govorenja, kritičkog razmišljanja i timskog rada te poboljšanju osnovnih vještina čitanja, pisanja, govorenja, raščlanjivanja i zaključivanja te komunikacijskih vještina slušanja i suradnje.

2. Učenicima omogućiti bolje razumijevanje pravosudnog sustava – od pravila za izvođenje dokaza do ponašanja u sudnici. To pridonosi povećanju njihove svijesti o važnosti prava u demokratskom društvu i povećava razumijevanje temeljnih prava kojima raspolažu hrvatski učenici na osnovi hrvatskog Ustava i u komparativnom smislu američki učenici na osnovi američkog Ustava.

3. Osigurati praktično iskustvo izvan sudnice i u sudnici na osnovi kojeg će učenici učiti o pravu, društvu i sebi samima. Učenicima omogućiti razmišljanje o tome kako društvo rješava sporove i ocjenjuje pravičnost donesenih odluka.

4. U komparativnim simuliranim sudskim procesima upoznati koje su sličnosti i razlike između hrvatskog i američkog sudskog procesa.

KaramanDesign

Na vrh stranice Copyright © Agencija za odgoj i obrazovanje. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz navođenje izvora. Uvjeti korištenja